Američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Si Đinping dogovorili su se ove sedmice da će se sresti na samitu 20 najrazvijenijih država svijeta (G20) krajem juna u Japanu radi razgovora o okončanju skoro godinu dana dugog trgovinskog rata, piše Reuters u analizi uoči tog sastanka.
Trgovinski pregovori SAD i Kine su doživjeli kolaps početkom maja kada je Trump optužio Peking da je napravio potpuni zaokret oko obaveza u vezi promjene zakona kojima bi se uvele sveobuhvatne ekonomske i trgovinske reforme.
Ovo je pogled na status pregovora, ključna pitanja i njihove posljedice:
Koji su mogući ishodi sastanka na samitu G20?
Nejasno je da li su dva predsjednika iznijela ciljeve za njihov sastanak u Japanu kada su razgovarali telefonom u utorak i kada su dogovorili da ponovo počnu pregovore.
Nakon više od mjesec dana bez kontakta, nije izvjesno će se trgovinski pregovarači uspjeti postići napredak u vezi sporazuma prije samita G20 koji se održava 28.-29. juna
Trump je prethodno izjavio da će uivesti novu rundu uvoznih tarifa na oko 300 milijardi dolara vrijednu kinesku robu ako sastanak sa samitu ne donose dovoljan napredak. Tim potezom bi praktično svu trgovinu između dvije najveće svjetske ekonomije stavio pod kaznene tarife.
Jedan od mogućih ishoda bi bio taj da Si i Trump odgode daljnju eskalaciju spora dok se nastavljaju razgovori na nivou pregovarača. To bi bila repriza onoga što je dogovoreno kada su se dva predsjednika posljednji put srela na samitu G20 u Buenos Airesu.
Američki pregovarači su, međutim, uzastopno ponavljali da žele izbjeći otezanje pregovora sa Kinom.
Stanje razgovora
Ni jedna ni druga strana nisu signalizirale da bi se pomakle sa pozicija koje su dovele do zastoja prošlog mjeseca, kada je Peking prepravio nacrt trgovinskog sporazuma, uklonivši spominjanje promjena kineskih zakona.
Američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer je rekao da te promjene značajno slabe sporazum. Lighthizer, glavni američki pregovarač i pravnik, uzastopno je pozivao na snažan, primjenjiv sporazum.
Američki zvaničnici kažu da nastavak razgovora zavisi od kineskog vraćanja originalnom sporazumu.
Lighthizer je rekao na kongresnom saslušanju u srijedu da se Kina takođe povukla od obaveza u vezi pitanje sa digitalnom trgovinom, uključujući američki pristup uslugama kompjuterskog pohranjivanja podataka putem 'clouda'.
Kina je umanjila značaj promjena, a također je rekla da američki zahtjevi krše njen suverenitet. Dodala je da bilo kakav sporazum ne bi trebalo da bude jednostran, i da Peking mora činiti sve ustupke.
Koji ustupci su dogovoreni i koja su sporna pitanja?
Prije nego što je došlo do sloma pregovora, američki zvaničnici su rekli da su dvije strane postigle napredak oko intelektualne svojine i da je Kina iznijela prijedloge oko niza pitanja koji su išli dalje nego što je Peking ikada bio.
Na primjer, Kina je prvi put raspravljala o prisilnom transferu tehnologija kao široko rasprostranjenom problemu. Kina je prethodno odbijala da prizna da je tako prisiljavanje postojalo na tom nivou koji su navodile Sjedinjenje Države. Američke kompanije se žale da su pod pritiskom da predaju njihove kompetitivne tajne kao uslov da posluju u Kini.
Američki zvaničnici su također rekli da su postigli napredak oko sajber sigurnosti, valute, poljoprivrede i beztarifnih barijera.
Kina je ponudila da subvencije dovede u red sa uputstvima Svjetske trgovinske organizacije ali nije ponudila više detalja.
Sa svoje strane, SAD su ublažile zahtjeve da Kina okonča industrijske subvencije, što bi zahtijevalo promjenu u kineskom ekonomskom modelu kojim upravlja država.
Kina je također ponudila da kupi američke robe u vrijednosti od jedne hiljade milijardi dolara tokom narednih šest godina, uključujući poljoprivredne i energetske proizvode kao i industrijsku robu. Kina kaže da još uvijek postoje nesporazumi između dvije strane oko stvarnih kupovina.
Jedna od ključnih spornih tačaka do sloma pregovora je bio vremenski okvir za uklanjanje tarifa od 25 posto na robe uvezene iz Kine u vrijednosti od 250 milijardi dolara koje je Trump već uveo. SAD su željele zadržati neke tarife kao osiguranje da će Kina poštovati uslove sporazuma, ali Kina zahtjeva da sve tarife budu odmah ukinute.
Još jedno sporno pitanje je plan za redovan pregled kineskog pridržavanja sporazuma, mehanizma koji bi održavao stalnu prijetnju američkih tarifa.
Ulozi
Jedna od najvećih američkih briga je ko će dominirati budućim visokotehnološkim industrijama, prema glavnom američkom trgovinskom predstavniku. Kina je odlučna da poboljša svoju industrijsku bazu u deset sektora do 2025, uključujući avio i svemirsku industriju, robotiku, poluprovodnike, umjetnu inteligenciju i vozila na nove energije.
Zahtjevi Washingtona za promjenama su uslijedili nakon godina stalnog rasta američkog deficita sa Kinom i američkih primjedbi da je Kina sistematski prisvajala američko intelektualno vlasništvo i trgovinske tajne kroz prisiljavanje ili direktnu krađu.
Američki trgovinski predstavnik kaže da su kineske subvencije državnim preduzećima, uključujući one na nivou provincijskih ili lokalnih valada, također dovele do neodrživog porasta industrijskih kapaciteta -- kao što je slučaj sa proizvodnjom čelika -- što je dovelo do depresije svjetskih cijena i nanijelo štetu u Sjedinjenim Državama i drugdje.
Američki zvaničnici kažu da kineska masivna podrška državnim preduzećima otežava američkim preduzećima da se takmiče na tržišnoj osnovi.
Oni kažu da im nije problem što se Kina uspinje na tehnološkoj ljestvici, ali ne žele da se to desi sa ukradenom ili nepošteno stečenim američkim znanjem ili na tržištu na kojem kineske firme imaju nepoštenu prednost.
Kako Peking gleda na ove primjedbe?
Kineski zvaničnici generalno gledaju na američke akcije kao na šire napore na ometanju rasta ove azijske države u globalnoj ekonomiji. Oni su prethodno negirali da je Kina zahtijevala ili prisiljavala transfer tehnologija, govoreći da su bilo kakve takve akcije komercijalne transakcije između američkih i kineskih firmi.
Kina se obavezala da će kupovati više američkih roba u budućnosti radi smanjenja trgovisnkog disbalansa između dvije najveće svjetske ekonomije, i poduzela je neke korake da otvori više tržišta stranoj konkurenciji.
Koje poteze su poduzele Sjedinjene države?
Pored tarifa na robe u vrijednosti od 250 milijardi dolara koje se uvoze iz Kine, Trump priprema proširenje tarifa na preostalih 300 milijardi dolara kineskog uvoza, i biće u poziciji da donese odluku o njihovoj primjeni nakon 2. jula, kada prođe period javne rasprave.
Trump je na crnu listu stavio kineski Huwaei, navodeći nacionalnu sigurnost kao razlog. Ovo efektivno zabranjuje američkim firmama da posluju sa Huaweijem, i mnoge neameričke globalne tehnološke firme su od tada prekinule kontakte sa Huaweijem, najvećim svjetskim prozvođačem telekomunikacijske opreme. SAD lobiraju kod drugih država da smanje poslovanje sa Huaweijem i zaprijetile su da će na crnu listu staviti i druge kineske firme.
Kako je Kina uzvratila?
Kina je nametnula tarife od 25 posto na američke robe u vrijednosti od 100 milijardi dolara, uključujući soju, svinjetinu, morsku hranu, viski, etanol i motorna vozila.
Kina je rekla da će napraviti svoju listu stranih kompanija za koje smatra da štete kineskim kompanijama. To bi poslužilo kao osnova za uzvraćanje američkim kompanijama zbog poteza prema Huaweiju.
Kina je također naznačila da bi mogla uzvratiti udarac ograničavanjem isporuka rijetkih metala Sjedinjenim Državama. Rijetki metali su minerali koji su važni prozvođačima visokotehnoloških roba, a Kina je njihov dominantni snabdijevač.
