Evropska unija danas, za razliku od ranije, potpuno razumije da je strateški važno da zemlje Zapadnog Balkana što je prije moguće pristupe uniji, kazala je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa bivša šefica evropske diplomatije Federika Mogerini (Federica Mogherini).
Mogerini je bila visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost u periodu od 2014 do 2019. godine.
Sada je rektorka Evropskog koledža (College of Europe), sa sjedištem u Belgiji, čiji je jedan od osnivača bivši britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churchill).
RSE: Najavili ste otvaranje kampusa Evropskog koledža u Tirani, gdje će studenti izučavati i predmet "Ruski i kineski odnosi u jugoistočnoj Evropi". Kako gledate na te uticaje u regionu? Ruski je na Zapadnom Balkanu sve očigledniji.
Mogerini: Kada postoji vjerodostojna prisutnost Evropske unije u regionu, ni kineska ni ruska prisutnost ne predstavljaju problem. Očigledno je da postoje u različitim oblicima, ali ne mislim da su prijetnja ili izazov sve dok je EU dosledno prisutna. Ovo je bilo moje mišljenje i ranije i danas.
RSE: Šta mislite o njihovim proksijima?
Mogerini: I na njih se to odnosi.
Ukrajina mnogo sposobnija sada nego 2014.
RSE: Kada ste 2014. preuzeli dužnost od šefice evropske diplomatije Ketrin Ešton, Rusija je anektirala Krim od Ukrajine a deset godina kasnije imamo rat.
Je li EU mogla uraditi nešto u pristupu prema Rusiji i Ukrajini kako bi se ovo možda i spriječilo?
Mogerini: Mislim da EU čini nešto veoma važno u posljednjih 10 godina, a to je nastavak podrške Ukrajini u smislu finansija, reformi i izgradnji čvrste države. I dalje ima dosta toga da se uradi, ali Ukrajina danas i ona iz 2022. je drugačija od Ukrajine iz 2014.
Znači da je danas mnogo jača i sposobnija da se suprotstavi ruskoj agresiji nego što je bila tada.
Sve je to u velikoj mjeri zahvaljujući tome da je EU sastavila najveći paket podrške ukrajinskoj agendi u posljednjoj deceniji. Ovo je bila najvažnija strateška odluka koju smo donijeli sa ukrajinskim partnerima.
Pitanje šta je moglo biti drugačije urađeno je pitanje koje postavljaju ne samo Evropljani nego i sami Ukrajinci.
Sve akcije EU u podršci Ukrajini bile su zajednički rad sa Ukrajinom.
RSE: A kada je u pitanju pristup prema Rusiji?
Pristup Rusiji se dramatično mijenjao u posljednjih 10 godina. I prije nego sam postala ministarka vanjskih poslova Italije, početkom 2014, Rusija je i bila strateški partner za EU ali i za NATO.
Ruski vojni zvaničnici su bili u sjedištu NATO-u u Briselu.
Sa aneksijom Krima i vojnim aktivnostima u djelovima istočne Ukrajine došlo se na to da Rusija više nije strateški partner, već neko ko je sankcionisan i praktično stavljen na čekanje za svu bilateralnu saradnju tokom mog mandata.
Tada smo održavali samo elemente koji su bili potrebni za multilateralne angažmane.
Zajedno sa Rusijom radili smo uglavnom na sporazumu o nuklearnom programu Irana. Danas shvatamo koliko je sporazum bio važan.
Ali smo u suštini zamrznuli sve bilateralne veze.
Danas, posle potpune ruske invazije na Ukrajinu, situacija se dodatno promijenila. To je putanja koja se dodatno pogoršala.
Nažalost ovo je pokazatelj da se rusko djelovanje izuzetno negativno razvijalo.
Vidjela sam volju, ali i ogromne teškoće u primjeni dogovora
RSE: Bili ste uključeni u pregovore Beograda i Prištine. Kako vidite trenutni zastoj u dijalogu? Da li mislite da je bilo više političke volje s obje strane u vrijeme kada su pregovarali Aleksandar Vučić i (prvi kosovski premijer) Hašim Tači?
Mogerini: Ne mogu da uporedim, jer bih za to morala da imam uvid u sadašnji dijalog, a to nije slučaj. Dok sam predsjedavala i posredovala u dijalogu, vidjela sam političku volju, politički prostor i ogromne teškoće u primjeni. Ali prepoznala sam hrabrost i volju da se dođe do dogovora.
Vjerujem da postoji duboko razumijevanje i kod građana i kod rukovodstava da je napredovanje u dijalogu neophodno zbog evropske perspektive cijelog regiona.
RSE: Da li mislite da je EU bila i još uvek je previše tolerantna prema ovim zemljama.
Mogerini: Ne.