Suočeni s aktuelnom krizom u BiH, na posljednjem, martovskom, zasjedanju Savjeta ministara Evropske unije u Briselu usvojio je paket mjera za Bosnu i Hercegovinu, među kojima se nalazi i mogućnost uvođenja sankcija pravnim i fizičkim licima.
Po običaju, političari u BiH na ovo gledaju sasvim drugačije. I dok jedni smatraju da je ova mjera dobra za ubrzanje evropskog puta BiH, drugi kažu da sankcije neće pomoći puno.
Odlukom šefova diplomatije Evropske unije svima koji budu kršili suverenitet i ustavni poredak BiH može biti zabranjen ulazak u zemlje EU, a biće im zamrznuta i imovina. Ova odluka stupila je na snagu 22. marta, ali za sada nema nijednog imena na listi.
Jedna ovakva mjera EU je očekivana s obzirom da nije do kraja proveden Dejtonski mirovni sporazum i da postoje sistemske blokade u funkcionisanju države, kaže Saša Magazinović, zastupnik SDP-a BiH u Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine.
„EU ne želi dozvoliti luksuz da evropski put BiH bude blokiran zbog neodgovornosti pojedinaca. S tim u vezi SDP podržava ponuđene mjere, tim prije što se odnose na one koji ruše suverenitet i ustavni poredak BiH i stopiraju njen evropski put. Još jednom ponavljam, mi ih u potpunosti podržavamo, tim prije relaksirani smo jer u SDP-u sasvim sigurno nem atakvih pojedinaca“, rekao je Magazinović.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić smatra da je Odluka Savjeta ministara Evropske unije o restriktivnim mjerama poruka da će biti kažnjeni svi političari koji se ne svide međunarodnoj zajednici.
„Ta poruka je uglavnom uperena prema RS. Jer da nije, onda bi postojao izuzetak da bi političke partije iz Federacije koje su mimo Ustava formirale vlast u Federaciji bile sankcionisane“, kazala je Majkić.
Evropska unija ovim mjerama uvodi sistem šargarepe i batine, koji nije potreban uređenim i normalnim zemljama, mišljenja je delegat HDZ-a BiH u prethodnom sazivu Domu naroda Parlemantarne skupštine BiH Branko Zrno.
„Samo će unijeti novu konfuziju, nove otpore i još više destabilizirati i inače nestabilnu političku situaciju u BiH“, ocjenjuje on.
Drugi nam žele više dobra nego sami sebi
Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja smatra da se radi o ozbiljnom upozorenju političkim elitama u Bosni i Hercegovini jer se radi o mjerama koje će Evropska unija primjenjivati na svom prostoru. Procesi u Bosni i Hercegovini u ovom trentuku ne idu očekivanim tokom i predstavljaju najveći problem kako za stabilnost Evropske unije, tako i za njeno proširenje, kaže Šolaja.
Vehid Šehić, foto: Vesna Anđić
„BiH je pred vratima suspenzije u Savjetu Evrope, pred vratima raskida privremenog ugovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, i pred suspenzijom mnogih drugih mjera izazvanih neimplementacijom izbornih rezultata prošlih opštih izbora. Ovo što je EU usvojila kao arsenal određenih sankcija govori o jednom čvršćem stavu, iako su neke od njih i ranije bile primjenjivane, ali je činjenica da će EU sada da preduzme aktiviju ulogu u BiH. I na dug rok to će odvući BiH mnogo dalje od ulaska u EU. I ona će ostati jedan zarobljeni, tamni vilajet koji će fermentirati iznutra i u kojem će unutrašnji društveni sukobi samo da se još multiplikuju, a ići će se sve dalje i dalje od rješenja“, smatra direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke.
Prema procjenama Vehida Šehića iz Foruma građana Tuzla, sankcije bi se mogle početi primjenjivati nakon imenovanja novog predstavnika EU u BiH koji će zamijeniti Valentina Incka.
„Svjedoci smo da živimo u državi gdje demokratija aposlutno ne vlada, gdje nemamo političke odgovornosti prema institucijama ove države, posebno prema Ustavu i zakonima ove države gdje se svjesno i Ustav i zakon ove države - i sigurno da EU ima jednu obavezu koja proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma da konačno stvori političke pretpostavke da BiH zajedno sa svojim susjedima, u prvom redu mislim tu na Srbiju i Crnu Goru, započne reformske procese u ovoj državi koji će nam omogućiti što brži kandidatski status. Nažalost, dolazimo u situaciju da nam drugi žele daleko više dobra nego što sami sebi želimo“, kaže Šehić.
Odluka EU važiće do marta 2012. godine, a prema nepotvrđenim podacima iz EU, tri imena iz BiH su već razmatrana, prema kojima bi se mogle primijeniti sankcije. Ni analitičari, a ni političari u BiH, iako kažu da postoje neke indicije ko bi moga doći na udar sankcija, ne žele licitirati sa imenima. Evropska unija je posljednji put restriktivne mjere donijela za bjeloruske zvaničnike zbog kršenja ljudskih prava.
Po običaju, političari u BiH na ovo gledaju sasvim drugačije. I dok jedni smatraju da je ova mjera dobra za ubrzanje evropskog puta BiH, drugi kažu da sankcije neće pomoći puno.
Odlukom šefova diplomatije Evropske unije svima koji budu kršili suverenitet i ustavni poredak BiH može biti zabranjen ulazak u zemlje EU, a biće im zamrznuta i imovina. Ova odluka stupila je na snagu 22. marta, ali za sada nema nijednog imena na listi.
Jedna ovakva mjera EU je očekivana s obzirom da nije do kraja proveden Dejtonski mirovni sporazum i da postoje sistemske blokade u funkcionisanju države, kaže Saša Magazinović, zastupnik SDP-a BiH u Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine.
„EU ne želi dozvoliti luksuz da evropski put BiH bude blokiran zbog neodgovornosti pojedinaca. S tim u vezi SDP podržava ponuđene mjere, tim prije što se odnose na one koji ruše suverenitet i ustavni poredak BiH i stopiraju njen evropski put. Još jednom ponavljam, mi ih u potpunosti podržavamo, tim prije relaksirani smo jer u SDP-u sasvim sigurno nem atakvih pojedinaca“, rekao je Magazinović.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić smatra da je Odluka Savjeta ministara Evropske unije o restriktivnim mjerama poruka da će biti kažnjeni svi političari koji se ne svide međunarodnoj zajednici.
„Ta poruka je uglavnom uperena prema RS. Jer da nije, onda bi postojao izuzetak da bi političke partije iz Federacije koje su mimo Ustava formirale vlast u Federaciji bile sankcionisane“, kazala je Majkić.
Evropska unija ovim mjerama uvodi sistem šargarepe i batine, koji nije potreban uređenim i normalnim zemljama, mišljenja je delegat HDZ-a BiH u prethodnom sazivu Domu naroda Parlemantarne skupštine BiH Branko Zrno.
„Samo će unijeti novu konfuziju, nove otpore i još više destabilizirati i inače nestabilnu političku situaciju u BiH“, ocjenjuje on.
Drugi nam žele više dobra nego sami sebi
Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja smatra da se radi o ozbiljnom upozorenju političkim elitama u Bosni i Hercegovini jer se radi o mjerama koje će Evropska unija primjenjivati na svom prostoru. Procesi u Bosni i Hercegovini u ovom trentuku ne idu očekivanim tokom i predstavljaju najveći problem kako za stabilnost Evropske unije, tako i za njeno proširenje, kaže Šolaja.
„BiH je pred vratima suspenzije u Savjetu Evrope, pred vratima raskida privremenog ugovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, i pred suspenzijom mnogih drugih mjera izazvanih neimplementacijom izbornih rezultata prošlih opštih izbora. Ovo što je EU usvojila kao arsenal određenih sankcija govori o jednom čvršćem stavu, iako su neke od njih i ranije bile primjenjivane, ali je činjenica da će EU sada da preduzme aktiviju ulogu u BiH. I na dug rok to će odvući BiH mnogo dalje od ulaska u EU. I ona će ostati jedan zarobljeni, tamni vilajet koji će fermentirati iznutra i u kojem će unutrašnji društveni sukobi samo da se još multiplikuju, a ići će se sve dalje i dalje od rješenja“, smatra direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke.
Prema procjenama Vehida Šehića iz Foruma građana Tuzla, sankcije bi se mogle početi primjenjivati nakon imenovanja novog predstavnika EU u BiH koji će zamijeniti Valentina Incka.
„Svjedoci smo da živimo u državi gdje demokratija aposlutno ne vlada, gdje nemamo političke odgovornosti prema institucijama ove države, posebno prema Ustavu i zakonima ove države gdje se svjesno i Ustav i zakon ove države - i sigurno da EU ima jednu obavezu koja proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma da konačno stvori političke pretpostavke da BiH zajedno sa svojim susjedima, u prvom redu mislim tu na Srbiju i Crnu Goru, započne reformske procese u ovoj državi koji će nam omogućiti što brži kandidatski status. Nažalost, dolazimo u situaciju da nam drugi žele daleko više dobra nego što sami sebi želimo“, kaže Šehić.
Odluka EU važiće do marta 2012. godine, a prema nepotvrđenim podacima iz EU, tri imena iz BiH su već razmatrana, prema kojima bi se mogle primijeniti sankcije. Ni analitičari, a ni političari u BiH, iako kažu da postoje neke indicije ko bi moga doći na udar sankcija, ne žele licitirati sa imenima. Evropska unija je posljednji put restriktivne mjere donijela za bjeloruske zvaničnike zbog kršenja ljudskih prava.
