Nagli porast broja novih infekcija u Crnoj Gori trebalo bi da uvjeri nadležne, prije svih članove Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) da je pravo vrijeme za novi set mjera kako bi se širenje virusa držalo pod kontrolom, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) epidemiološkinja Milena Popović Samardžić.
Broj aktivnih slučajeva COVID-19 naglo je skočio nakon što je Njemačke stigla analiza 2.000 uzoraka građana Crne Gore od kojih 475 pozitivnih, čime je broj oboljelih porastao na 1522. Tako se Crna Gora sa preko 230 inficiranih na 100.000 stanovnika našla na prvom mjestu u regionu.
"Opustili smo se, ne nose svi maske kada i gdje treba, a bogomi se ni distanca ne poštuje i to nije dobro", ocjenjuje za RSE Jelica Petričević, penzionerka iz Podgorice koja kaže da nema povjerenja u NKT.
"Ne vjerujem im, pogotovo nakon situacije kada smo poslije preko mjesec dana bez virusa odjednom dobili ove ogromne brojeve zaraženih, a sada nas ne zatvaraju u kuće kao prošli put. Uostalom, i jedan poznati njemački doktor je rekao da virus ne postoji", kaže Jelica.
Crna Gora: Širenje infekcije korona virusom
Ekonomija ili zdravlje?
No, da nadležni ne planiraju pooštravanje mjera , najavio je 14.jula predsjednik NKT Milutin Simović:
"Sada nam je potrebna druga vrsta discipline i odgovornosti. Sada nema striktne mjere – ostajanja doma. Sada izlazimo da bi se radilo, jer se i ekonomijom brani javno zdravlje", naveo je Simović u obraćanju crnogorskim građanima.
Doktorka Popović Samardžić, međutim, smatra da je situacija dovoljno ozbiljna da država ne bi smjela biti puki posmatrač.
"Niko ne želi da se sačuvamo od korone a da skončamo od gladi ali neke mjere se definitivno moraju preduzeti kao što je zatvaranje fitnes centara i drugih sportsko rekreativnih objekata, zabrana boravka u kafićima i restoranima u unutrašnjim prostorijama, dok se spolja treba strogo držati propisane distance", ocjenjuje Popović Samardžić.
Inače, u Crnoj Gori su na snazi mjere koje podrazumijevaju poštovanje fizičke distance i nošenje maski u javnom prevozu, trgovinama i drugim zatvorenim objektima. Ugostiteljski objekti su otvoreni do 22 sata, osim na Primorju do 24. Zabranjeni su politički i vjerski skupovi na otvorenim javnim mjestima (osim na površinama koje pripadaju vjerskim objektima) primanja saučešća i organizacija svadbi i većih proslava.
Nepoštovanje mjera
Međutim, mjere se često ne poštuju ili djelimično primjenjuju.
Tokom prethodnog vikenda i državnog praznika (13. i 14. Jul) primjetno je bilo nepoštovanje mjera na pojedinim crnogorskom plažama, poput plaže u Bečićima, Petrovcu i Sutomoru, omiljenim među stanovnicima Podgorice i gradova iz unutrašnjosti.
No, inspekcija kontroliše samo zakupljene plaže i kupališta. Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) je RSE dostavljen pisani odgovor u kojem navode da su za poslednje dvije sedmice izdali 11 kaznenih mjera.
"Turistička inspekcija je od 2. jula do danas ugostiteljima izdala 9 prekršajnih naloga u iznosu od 8550 eura i izdala dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka", navode i dodaju da na plažama koje nadzire Turistička inspekcija nema većih nepravilnosti.
Šta mogu da očekuju strani turisti u Crnoj Gori ako se zaraze koronom?
Plaže koje nijesu zakupljene niko ne kontroliše iako su ta mjesta među najposjećenijim, upravo zbog neplaćanja ulaza, mobilijara…
Upravo do mora najčešće se putuje i najeftinijim prevozom – željeznicom, gdje je takođe evidentno nepoštovanje mjera jer se maske tokom vožnje ne koriste a nema ni uslova za bilo kakvu fizičku distancu zbog gužve.
"Nemoguće je potpuno kontrolisati situaciju kada su velike gužve u vozovima" kaže portparolka Željezničkog prevoza Crne Gore Ana Božović za RSE, podsjećajući da je strogo zabranjen ulazak u voz bez zaštitne maske.
"Dešava se da imamo pun voz iz Bijelog Polja (sjever) koji dođe u Podgoricu, i putnici idu prema primorju. Ne možemo da iskontrolišemo kojim vozom će oni da se vrate a ne možemo ih ni ostaviti na stanici", ističe Božović.
Doktorka Milena Popović Samardžić smatra da bi nadležni trebalo oštrije da sankcionišu sve građane koji krše obavezu nošenja maski u zatvorenom prostoru i držanja fizičke distance:
"Kada izađete na ulicu i vidite bašte kafića , imate utisak da ljudi nijesu svjesni opasnosti ili je prosto negiraju. U prodavnicma imate ljude koji ne nose maske. Isto se događa čak i u pojedinim institucijama. Mislim da je vrlo važno što prije poslati jasnu poruku građanima da je kažnjivo ukoliko ne nosite maske", kaže Popović Samardžić.
Prethodna četiri dana vikenda i državnog praznika policija je na teritoriji cijele Crne Gore podnijela protiv 26 građana krivične prijave zbog kršenja mjera o sprečavanju širenja korona virusa.
Nepovjerenje u zvanične podatke
Osim prisutnog nepovjerenja u zvanične podatke o broju zaraženih, dio građana sumnja i u stvarnu opasnost od virusa. Među njima je i dvadesetsedmogodišnji Jovan, konobar iz Podgorice koji smatra da se diže prevelika galama oko korona virusa.
"Taj virus izaziva malo jači grip i mi mladi ne treba da brinemo zbog toga. Jedini problem sa ovim virusom je što se baš brzo širi. Ja mislim da se to ne može spriječiti pa makar svi nosili maske", kaže.
Doprinos postojećem nepovjerenju u NKT daju pojedini opozicioni političari. Najdrastičniji primjer je tvrdnja Marka Carevića, funkcionera opozicionog Demokratskog fronta, da vlast plaća građanima da prihvate da su pozitivni na korona virus.
"Javljaju nam građani, pogotovu sa sjevera (Crne Gore), plaća im se po 200 eura da prihvate da imaju koronu i samoizolaciju, a 500 eura da leže tamo po nekim njihovim bolnicama. Ovdje se manipuliše", rekao je 10. jula u Budvi bivši gradonačelnik Marko Carević.
Njegove navode su oštro demantovali iz NKT, a pojedini direktori bolnica na sjeveru Crne Gore pozvali su Carevića da ih posjeti i porazgovara sa porodicama zaraženih.
Širenje epidemije, odnosno veliki rast broja novih infekcija u Crnoj Gori dovelo je i do promjene režima putovanja u i iz Crne Gore.
Teško iz Crne Gore
Evropska unija uklonila je Crnu Goru sa liste sigurnih država u koje su dozvoljena putovanja, zbog loše epidemiološke situacije. Kako je saopšteno iz Brisela, radi se o preporuci koja nije obavezujuća za članice EU.
Kada je region u pitanju, za crnogorske građane je za ulazak u Srbiju propisanasamoizolacija od 14 dana. U Sjevernu Makedoniju i Kosovo moguć je ulazak uz negativan testa na COVID-19. U Bosnu i Hercegovinu građani Crne Gore mogu da uđu bez ograničenja.
Crnogorski građani pri ulasku u Hrvatsku moraju priložiti negativan test ili će, morati u obaveznu samoizolaciju ili četrnaestodnevni karantin.
***Saradnja na tekstu Lela Šćepanović
Facebook Forum