Ministri vanjskih poslova Evropske unije sastali su se sa liderkom bjeloruske opozicije Svetlanom Tihanovskajom dok nastoje donijeti odluku hoće li uvesti sankcije desetinama bjeloruskih zvaničnika, možda i predsjedniku te zemlje Aleksandru Lukašenku, zbog represije tokom protesta.
Naime, Bjelorusija je pogođena političkom krizom od predsjedničkih izbora 9. augusta, kada su širom zemlje počeli masovni antivladini protesti, inicirani zvaničnim rezultatima glasanja prema kojima je Lukašenko osvojio više od 80 odsto glasova.
Vlasti Bjelorusije su nastojale da uguše proteste hapšenjima i represijom.
Opozicija i zapadne zemlje ocjenjuju da su izbori namješteni.
Šef Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je nakon sastanka s Tihanovskajom 21. septembra da su ministri "zaista impresionirani hrabrošću i istrajnošću bjeloruskog naroda, posebno bjeloruskih žena koje pokazuju stvaran osjećaj za vođstvo".
Borrell je također odbacio navode Bjelorusije i njene saveznice Rusije o evropskom miješanju u zemlju rekavši da se "ovo ne može smatrati miješanjem u unutrašnja pitanja jer su demokratija i ljudska prava srž identiteta Evropske unije.”
Naveo je i da će ministri vanjskih poslova zemalja članica EU također ocijeniti kakvu podršku mogu pružiti bjeloruskom narodu i kakve bi odnose blok trebao imati s Minskom s obzirom na to da "ne priznajemo Lukašenka kao legitimnog predsjednika Bjelorusije".
EU je sastavila spisak od oko 40 osoba koje bi mogla sankcionisati zamrzavanjem imovine i zabranama putovanja kao odgovor na represiju.
Blok još nije donio odluku da li bi se na listi trebao naći Lukašenko, kojeg optužuju za represiju nad opozicijom i nezavisnim medijima i koji odbija razgovarati s demonstrantima.
Govoreći nakon sastanka s Tihanovskajom njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mas rekao je da je "nasilje koje Lukašenko provodi nad mirnim demonstrantima potpuno neprihvatljivo."
Mas, čija zemlja trenutno predsjedava rotirajućim predsjedništvom EU rekao je da ministri moraju "postaviti sebi pitanje da li gospodina Lukašenka, onog koji snosi glavnu odgovornost, ne smije sankcionirati i Europska unija".
Sastanak u Briselu uslijedio je dan nakon što je bjeloruska policija privela stotine demonstranata tokom šestog vikenda protesta na kojima građani traže Lukašenkovu ostavku.
Prepreka uvođenju sankcija je Kipar, koji za svoju podršku zahtijeva da EU također poduzme mjere protiv Turske u zasebnom sporu oko aktivnosti Ankare na pomorskom istraživanju plina u istočnom Mediteranu.
EU može uveti sankcije samo ako ih podrži svih 27 članica bloka.
