Sanja radi u industriji igara na sreću već pet godina. Svo vrijeme je osigurana na minimalnu zaradu, dok ostatak prima "na ruke".
To njenom poslodavcu omogućava plaćanje minimalnog doprinosa za njenu platu. Dio koji dobije "na ruke" ostaje u sivoj zoni.
Sanja za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je pristala da radi pod tim uslovima jer joj je trebao posao. Uz to, prioritet joj je bila i zarada koja je, kako kaže, zadovoljavajuća.
Sanja je jedna od 60.000 ljudi koji su trenutno, prema podacima Unije Slobodnih Sindikata, osigurani na minimalnu zaradu od 450 eura.
Nepoznato je koliko njih od tog broja stvarno prima 450 eura.
Inspekcije rada su ograničene zakonom po kome mogu da kontrolišu samo zaradu koju su zaposleni i poslodavac dogovorili ugovorom.
Hoće li se programom Evropa sad 2 makar djelimično regulisati stanje u ovoj oblasti?
Dio 'na ruke' dio kroz sistem
Od 1. oktobra, kada startuje program Vlade Evropa sad 2, minimalna zarada će se povećati na 600 eura za one sa srednjom stručnom spremom, odnosno 800 eura za visokoobrazovane.
Reagujući na ove navode, iz Sindikata uprave i pravosuđa su naveli da je već sada teško naći deficitarnog radnika u privatnom sektoru koji ima platu manju od 600 eura.
"Naravno, njemu se uplaćuje 450 eura minimalne zarade, a ostatak najčešće taj deficitarni radnik dobija na ruke".
Oni smatraju da su ovim programom "čašćeni" poslodavci koji su oslobođeni plaćanja dijela doprinosa na plate zaposlenih a koja su išla u penzijski fond.
"Sve ovo stvara iluziju da su uvećane plate za ovaj dio radnika, iz realnog sektora", ukazuju iz Sindikata.
Koliko ljudi je prijavljeno na minimalac?
U Crnoj Gori je u 2023. godini, prema podacima Poreske uprave bilo zaposleno skoro 283.000 ljudi, od kojih 30.000 na minimalnu platu.
Taj broj je gotovo devet puta veći u odnosu na broj radnika koji su četiri godine ranije bili prijavljeni na minimalac.
Da su ti podaci mnogo veći upozoravaju iz Unije Slobodnih sindikata.
Iako ta organizacija još nema zvanične podatke za 2023. Marko Subotić iz Unije kaže za RSE da je trenutno oko 60.000 radnika prijavljeno na minimalac.
Duplo više od zvaničnih podataka Poreske uprave.
Prema podacima Unije, veliki je broj onih koji primaju i manje od minimalne zarade, jer rade nepuno radno vrijeme ili su na privremenim i ugovorima o djelu.
Subotić ukazuje da će povećanje minimalne zarade na 600 odnosno 800 eura, predviđeno Evropom sad 2, dovesti do porasta ove kategorije:
"Već sada je potpuno sigurno da ćemo sa novom minimalnom zaradom imati i preko 100.000 zaposlenih na popularnom 'minimalcu'".
Da će taj broj porasti smatra i ekonomista Mirza Mulešković:
"Očekujem da od 1. oktobra budemo zemlja sa najvećim procentom osiguranih na minimalnu zaradu i najvećim brojem penzionera na minimalnoj penziji".
On kaže da je to pokazatelj koliko je crnogorska ekonomija slaba.
"Prije povećanja, moralo se krenuti sa kreiranjem nove ekonomske vrijednosti kroz koju bi se povećavala zarada", ističe Mulešković.
"Ukoliko želimo veći broj zaposlenih iznad minimalne zarade, moramo razvijati realnu ekonomiju jer ona kompletno društvo vuče naprijed", kaže Mulešković.
Za to je, kako kaže, potrebno kreirati dobar - stabilan, predvidiv i transparentan poslovni ambijent:
"Moramo da inteziviramo i dijalog sa privredom kako ne bismo daljim povećanjem troškova ugušili one najmanje, koji procentualno čine najveći dio crnogorske ekonomije".
Kolika je minimalna plata?
Sadašnja minimalna bruto plata u Crnoj Gori, koja iznosi 532 eura, odnosno 450 u neto iznosu, jedna je od najmanjih u Evropi.
Prema podacima Eurostata, na Zapadnom Balkanu, manje minimalne bruto plate u regionu imaju samo Albanija, 385 eura, i Sjeverna Makedonija, 360.
Dodatno, ta zarada je niža i od minimalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu koja je prema podacima Monstata u decembru 2023. iznosila 830 eura.
Situacija je još gora ukoliko se minimalna plata uporedi sa takozvanom Sindikalnom potrošačkom korpom, u koju je, osim hrane i sredstava za higijenu, uključena renta, komunalije i računi.
Sindikalna potrošačka korpa je u ovom trenutku 1.870 eura mjesečno.
Šta kažu EU propisi?
Evropski parlament je 2022. donio Direktivu o adekvatnim minimalnim platama koja ne navodi minimalan iznos plate ali daje niz preporuka kako da dođe do njenog iznosa.
Dokument kao dvije referentne vrijednosti navodi 60 odsto medijalne bruto plate ili 50 odsto prosječne bruto plate.
Medijalna bruto plata je srednja vrijednost svih zarada sortiranih od najmanje do najveće.
Države članice imaju rok da je uvedu u nacionalna zakonodavstva do novembra.
To će morati da učini i Crna Gora, kao pretedent na EU članstvo.
