Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u intervjuu za britanski Guardian rekao je da želi da smanji trenutne Oružane snage Bosne i Hercegovine za pola, ali ako to ne bude prihvaćeno, da neće imati drugog puta nego da se formira vojsku Republike Srpske, u skladu sa Ustavom BiH.
U dijelu intervjua koji je objavljen u ponedjeljak 29. novembra, Dodik je rekao da je osim ova dva prijedloga, tu i treći, o proglašavanju Republike Srpske – jednog od dva entiteta u BiH – demilitarizovanom republikom.
Najave od 14. oktobra o opkoljavanju kasarni, ukoliko zapad pokuša vojno intervenisati u BiH, Dodik u ovom razgovoru odbacuje kao “pogrešnu šalu”.
Britanski list Dodika opisuje kao vođu bosanskih Srba, kojeg optužuju da riskira rat traženjem raspada Bosne i Hercegovine, odbacuje prijetnje zapadnih sankcija i najavljuje skorašnji susret sa Vladimirom Putinom, predsjednikom Ruske Federacije.
Dodik, kojeg Guardian opisuje kao ključnu figuru u bosanskoj politici već 30 godina, i nekadašnjeg miljenika Zapada kojeg je nekadašnja američka sekretarka Medlin Olbrajt opisala kao “dašak svježeg vazduha”, poručuje da ga neće omesti negodovanje Londona, Vašingtona, Berlina i Brisela.
On insistira da njegovi planovi ne moraju da vode ka kraju Bosne i Hercegovine, a moguće sankcije i smanjenje finansiranja iz EU bi ga samo primoralo da prihvati kineske investicije – a dodao je da “uskoro” očekuje sastanak sa Vladimirom Putinom.
“Mislim da mi se to i dopada. Kada odem kod Putina, nema nikakvih zahtjeva. Samo pita kako može da nam pomogne. Šta god da sam dogovorio sa njim, nikada me nije prevario. Na čemu da baziram povjerenje, ako ne na tome? Kineski lider, Si Đinping, kaže isto – ako mogu da pomognem sa nečim, tu sam”, rekao je Dodik.
Dodik: Sve probleme prave stranci
Dodik je istakao da i dalje vjeruje u Dejtonski sporazum, ali da je njega uzurpirao “neizabrani stranac” koji je nametnuo oko 140 zakona kroz poziciju visokog predstavnika, bez demokratskog mandata.
“Sve probleme ovdje su napravila četiri neizabrana stranca – visoki predstavnici i troje sudija u Ustavnom sudu BiH (koje postavlja Evropski sud za ljudska prava, op. a.). Oni djeluju u koordinisanom zločinačkom poduhvatu protiv ustava”, rekao je Dodik.
List podsjeća da je Dodik od 2017. na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država (SAD), što znači da su mu zabranjena putovanja u SAD, kao i pristup imovini pod američkom jurisdikcijom.
Na temu sugestija Njemačke o finansijskim sankcijama, Dodik kaže da “mu nije svejedno, ali da nije izabran da bi bio kukavica”.
Planovi za vraćanje nadležnosti na entitetski nivo će biti na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske u prvoj polovini decembra, a Dodik ističe da želi da ih istjera do kraja. Za svoju viziju kaže da nije ništa složenija od federalnog sistema kakav je u Belgiji.
Dodik naglašava da je pogrešno opisan kao neko ko želi konflikt, te da “misli da nije negativac, nego je samo realan”.
“Ne želim raspad BiH, samo želim da postoji na osnovu svog ustava. Ako tako ne može da funkcioniše, zašto bi uopšte funkcionisala?”, pita se Dodik, naglašavajući da je “delikatna ravnoteža” Dejtonskog sporazuma narušena.
Po pitanju genocida u Srebrenici, Dodik je bio oprezan, i istakao da neće poricati sudske presude pojedincima.
“Niko ne poriče da se tamo dogodio zločin. Ali je takođe istina da nije ispričana kompletna istina. Skoro isti broj Bošnjaka i Srba je ubijen. Ne postoji odluka koja kaže da su Srbi počinili genocid”, izjavio je Dodik.
Istakao je da i dalje želi ulazak u Evropsku uniju, uprkos odbijanju zemalja kao što su Francuska i Holandija.
“Trebalo bi da se ponašamo ko da mislimo da će se proširenje EU dogoditi, iako ne znamo kada bi to moglo da se desi. U međuvremenu, oni nude raznorazne programe, koje mi cijenimo. Ali ako želite da nas približite EU, trebalo bi da prestanete da mi stavljate razne uslove”, kazao je Dodik.
Dodikovi potezi protiv države BiH
Dodik od ranije prijeti da će se povući iz institucija na državnom nivou, uključujući zajedničko pravosuđe, vojsku i poresku administraciju. On je odbacio međunarodnu zabrinutost da bi takav plan mogao da izazove ponovni sukob u etnički podijeljenoj balkanskoj zemlji, kakva je BiH.
Sjedinjene Američke Države su ranije saopštile da "ne postoji ustavni način" da se većinski srpski entitet, Republika Srpska, jednostrano povuče iz nacionalnih institucija. Dodik kaže da institucije koje želi da napusti nisu upisane u dejtonski ustav, već su nastale amandmanima.
Predstavljajući ovog mjeseca izvještaj Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Kristijan Šmit, glavni izaslanik UN za BiH, oštro je upozorio da su podjele i sukobi u državi “veoma stvarni” i da Dodikovi postupci predstavljaju “egzistencijalnu prijetnju” Dejtonskom sporazumu.
Poslanici, ministri i drugi predstavnici vlasti iz RS ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
