Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), održao je konferenciju za novinare, gdje je komentarisao sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) održanu u utorak (3. novembar).
Istakao je kako će bh. entitet Republika Srpska (RS) naći mehanizme da tuži Christiana Schmidta u Njemačkoj za lažno predstavljanje.
Dodik je rekao da je ova institucija po prvi put u svojoj historiji bila na strani međunarodnog prava.
"To je zahvaljujući ponašanju dvije od pet stalnih članica. Ono što smo naučili - BiH nema visokog predstavnika. Taj visoki predstavnik je samozvani. Ta ličnost nema ništa u osnovi iza čega bi se pozvao, osim volje nekih zemalja", rekao je Dodik.
On je kazao da će biti zanimljivo kako će se visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, ponašati sada.
"Njegova akcija od jučer podrazumijeva da će RS naći mehanizme da ga u njegovoj zemlji tuži za lažno predstavljanje i kršenje međunarodnog prava", rekao je Dodik.
"Čudi me da čovjek tog iskustva i digniteta je sebi mogao dopustiti ovakvu blamažu. On ne sluša šta ja govorim, to je njegov problem", rekao je Dodik.
Visokom predstavniku je poručio da "već jučer pravi izlaznu strategiju da se vrati u miran život, jer ako nastavi - biće isklevetan".
'Schmidt - žrtva nakaradnog sistema u BiH'
Dodik je rekao da visoki predstavnik nema mandat, kao ni Ured visokog predstavnika (OHR), te da je to važna poruka Vijeća sigurnosti UN - odnosno da je on tako čita.
"Čini mi se da su se veliki dogovorili kako će eliminisati OHR. To se desilo. Samo ostrašćenima u Sarajevu to nije jasno. Kako tvrditi da postoji visoki predstavnik, ako ne postoji u Savjetu bezbjednosti", izjavio je Dodik novinarima u Banjaluci, na sjeveru BiH.
Poručio je kako je Christian Schmidt "žrtva nakaradnog sistema u BiH" i da bi trebao "da se prikloni nama, da očuvamo BiH u ustavnom poretku".
Dodik je pozdravio Rezoluciju koja predviđa nastavak vojne misije Evropske unije Althea (EUFOR Althea), te da to demantuje sve one koji su govorili o ratnom sukobu u BiH u proteklom periodu.
Dodik je najavio novo obraćanje za 9. novembar, gdje će predstaviti dalje namjere.
O povlačenju nadležnosti
"Povlačenje saglasnosti je logična stvar. Povući ćemo saglasnost za vojsku (Oružane snage BiH), Upravu za indirektno oporezivanje (UIO BiH) i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Od nove godine vjerujem da ćemo imati nekoliko zakona koji će tretirati ove oblasti", rekao je član Predsjedništva BiH novinarima.
Milorad Dodik je rekao da nikoga ne poziva na sukob, i da o tome niko ne mora da brine. Ali je dodao kako neće odustati od onoga što radi i da ne postoje ponude "iz Sarajeva i od međunarodne zajednice koje bi mogle da zaustave ovaj proces".
U više navrata je rekao kako akti koje su donijeli visoki predstavnici u BiH nelegalni, niti su legalni akti organa vlasti u BiH koji su zasnovani na ponašanju visokog predstavnika.
Poručio je kako RS ostaje privržena ustavnom uređenju BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te da RS insistira da svi u BiH poštuju Dejtonski mirovni sporazum i njegov Aneks 4, odnosno Ustav Bosne i Hercegovine.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je u srijedu (3. novembar), jednoglasno s 15 glasova "za" rezoluciju kojom je produžen mandat EUFOR Althea u BiH.
Svake godine Vijeće sigurnosti glasa o ponovnoj autorizaciji mandata multinacionalnih stabilizacijskih snaga, a svakih šest mjeseci organizira debatu o BiH.
Tom prilikom visoki predstavnik u BiH podnosi polugodišnji izvještaj.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije se obratio na sjednici Vijeća sigurnosti u srijedu jer je protiv toga bila Rusija, koja od ranije predlaže okončanje uloge međunarodnog izaslanika u BiH.
U izvještaju Ujedinjenim nacijama (UN) Schmidt je napisao da ako separatisti iz bh. entiteta Republike Srpske ispune svoju prijetnju da će ponovo napraviti entitetsku vojsku, međunarodne mirovne snage bi trebalo da budu vraćene u većem broju da zaustave mogućnost klizanja ka novom ratu, napisao je britanski list The Guardian, koji je imao uvid u dokument, 2. novembra.
Ovo je jednako otcjepljenju bez proglašenja", napisao je Schmidt u izvještaju dostavljenom generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu 29. oktobra.
