Evropska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) snažno podržavaju djelovanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Christiana Schmidta, te mandat i ovlaštenja koje on ima, poručili su u četvrtak (4. novembar) u Sarajevu šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nije se obratio na sjednici Vijeća sigurnosti u srijedu (3. novembar) jer je protiv toga bila Rusija, koja od ranije predlaže okončanje uloge međunarodnog izaslanika u BiH.
"Istina, on u srijedu nije imao priliku da izlaže pred Vijećem sigurnosti UN-a, ali uvjeren sam da da će uskoro biti prilike da govori pred svim članicama Vijeća", kazao je Sattler, odgovarajući na pitanje novinara u Sarajevu da li je izostanak Schmidtovog obraćanja na sjednici Vijeća sigurnosti "svojevrsna pobjeda entiteta Republika Srpska (RS)".
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće političke partije u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), više puta je izjavljivao da RS ne prihvata Schmidtovo imenovanje za visokog predstavnika u BiH, niti bilo kakve njegove ingerencije.
Sattler je, također, poručio da jednostrano djelovanje nikada nije dobra ideja, a osobito u zemljama uređenima poput BiH.
"Došlo je vrijeme za povratak u institucije, odnosno u zakonodavna tijela i pozdravljam današnju sjednicu Vijeća ministara BiH. Nadam se da ćemo vidjeti konstruktivan rad i da će to biti jedna od naznaka pravog povratka u institucije", kazao je.
Američki ambasador Eric Nelson kazao je da je izvještaj visokog predstavnika, iako ga nije osobno predstavio, naišao na pozitivan prijem u Vijeću sigurnosti UN-a.
Nelson je naglasio da je angažman visokih predstavnika, u proteklih 26 godina, omogućio brojne važne iskorake za funkcionisanje institucija.
"SAD podržavaju ovlaštenja visokog predstavnika koja crpi direktno iz Daytonskog sporazuma, ali jednako tako i njegova bonska ovlaštenja koja su mu data od članica Vijeća za provedbu mira (PIC)", istaknuo je Nelson.
- SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije
Kako je kazao, važan je angažman svih u BiH u pravcu okonačanja međunarodne supervizije, a uslovi su jasno postavljeni i odnose se na unaprjeđenje funkcionalnosti institucija.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je 3. novembra jednoglasno s 15 glasova "za" rezoluciju kojom je produžen mandat EUFOR Althea u BiH.
Svake godine Vijeće sigurnosti glasa o ponovnoj autorizaciji mandata multinacionalnih stabilizacijskih snaga, a svakih šest mjeseci organizira debatu o BiH.
U izvještaju Ujedinjenim nacijama (UN) Schmidt je napisao da ako separatisti iz RS-a ispune svoju prijetnju da će ponovo napraviti entitetsku vojsku, međunarodne mirovne snage bi trebalo da budu vraćene u većem broju da zaustave mogućnost klizanja ka novom ratu, napisao je britanski list The Guardian, koji je imao uvid u dokument 2. novembra.
Osporavanje Schmidta nakon tzv. Inzkovog zakona
Milorad Dodik je u više navrata tražio zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
Ambasadori zemalja članica PIC-a službeno su 27. maja imenovali Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH, nakon što ga je za to mjesto kandidovala Njemačka. Funkciju je preuzeo 1. augusta.
Predstavnici iz RS-a od kraja jula bojkotuju rad državnih institucija iz protesta zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo Schmidtov prethodnik, Valentin Inzko, i kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
Narodna skupština RS-a donijela je i zaključke kojima se odbija rad u bh. institucijama dok se "pitanje nametnutog Inzkovog zakona ne razriješi".
Ostale Dodikove prijetnje
Milorad Dodik je tokom oktobra već više puta ponovio kako će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost RS-a, ako dotad ne budu vraćene nadležnosti ovom bh. entitetu.
Ovo podrazumijeva povlačenje saglasnosti za formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) i Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Najavio je i da će za mjesec dana ukinuti Obavještajnu agenciju BiH i formirati obavještajnu agenciju u entitetu RS, ali i da će povući saglasnost za osnivanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i formirati slično tijelo u Republici Srpskoj, čiju secesiju najavljuje godinama.
Osim ovih institucija, Narodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Osnivanje takve agencije nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je definirano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.
Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, donijela je i Ukaz prema kojem u tom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.
U Službenom glasniku RS-a je objavljen ukaz o proglašavanju ova dva zakona u RS-u. Prvi se odnosi na neprimjenjivanje zakona prethodnog šefa OHR-a Valentina Inzka u RS-u, a drugi na zabranu "omalovažavanja i izrugivanja" RS-a.
Ovakav potez osudili su OHR, ambasada SAD-a, kao i Delegacija EU u BiH.
