Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom intervjua bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u kojem je govorio o osveti povodom hapšenja funckionera, saopštila je 26. aprila rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica.
Ona je navela da je Uprava policije Tužilaštvu dostavila intervju Đukanovića od 23. aprila datog Anteni M radi preispitivanja ima li u njemu elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.
Đukanović je u tom intervjuu, govoreći o posljednjim hapšenjima aktuelnih i bivših funkcionera, kazao da je "crnogorsko društvo - društvo osvetnika" i "da je opasno kada jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam".
"Jer, onaj ko radi ovo što sada radi, taj zapravo ne shvata da je otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta. I griješi jako ako u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra", kazao je Đukanović.
Upravo tu izjavu je, tužilaštvo apostrofiralo u zahtjevu Anteni M kojim je tražilo audio snimak intervjua sa Đukanovićem.
Đukanović je bio tri decenije lider vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), višestruki premijer i u dva navrata predsjednik države.
Njegova partija izgubila je vlast na izborima avgusta 2020. godine, dok je on mandat predsjednika Crne Gore okončao maja 2023. nakon gubitka predsjedničkih izbora.
Đukanovićev komentar o učestalim hapšenjima
Spornu izjavu Đukanović je dao komentarišući svoju podršku peticiji upućenoj Specijalnom tužilaštvu, kojom je traženo da se bivšem specijalnom tužiocu Milivoju Katniću omogući odbrana sa slobode.
Katniću, koji je uhapšen 14. aprila, određen je jednomjesečni pritvor na zahtjev Specijalnog tužilaštva koje ga tereti za zloupotrebu službenog položaja i učešće u kriminalnoj organizaciji.
Tog dana je uhapšen i bivši pomoćnik direktora policije Zoran Lazović a tri dana kasnije i Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, koja je puštena da se brani sa slobode.
U prethodne dvije godine, između ostalih, uhapšeni su: bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, koja se brani sa slobode, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, bivši direktori policije Veselin Veljović i Slavko Stojanović, Katnićev pomoćnik u Specijalnom tužilaštvu Saša Čađenović...
Sve njih je ranija opozicija, a sadašnja vlast, optuživala da su sa funkcija, na kojima su radili, štitili Đukanovića, njemu bliske ljude i funkcionere DPS-a.
Nakon intervjua uslijedile su oštre reakcije dijela stranaka vlasti i nevladinog sektora.
Tako su iz prosrpske Socijalističke narodne partije tražili reakciju pravosudnih organa. Iz Pokreta Evropa sad su naveli da je iz straha "ko je sljedeći " Đukanović počeo agresivnu kampanju. Nevladina organizacija MANS je poruke ocijenila "zastrašujućim", navodeći da su one izraz "čovjeka zabrinutog za svoju slobodu i imovinu".
DPS brani Đukanovića
Iz Đukanovićeve partije su ocijenili da je dio medija, političkh protivnika iz vlasti i nevladinih organizacija zlonamjerno interpretirao Đukanovićeve riječi.
"Sa ciljem nastavka crtanja mete što bi u finalu trebalo da dovede do njegovog procesuiranja", kazao je Oskar Huter, poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore.
U DPS-u smatraju da je Đukanović, u tom intervjuu, isključivo pozivao na čuvanje ljudskog dostojanstva i prestanak satanizacije političkih neistomišljenika.
Kako je rekao Huter, više od pisanja "tabloida koji pišu optužnice" brine reakcija Višeg tužilaštva koje postupa po tim naslovnicama a "zaboravlja" izjave Andrije Mandića koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i Milana Kneževića koji je pozivao da se zapali Skupština Crne Gore".
Mandić i Knežević su lideri partija nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, koji je do avgusta 2020. bio u opoziciji.
Nakon promjene vlasti dio su parlamentarne većine a Mandić je na čelu Skupštine Crne Gore.
Ranije sporne izjave – različito tretirane
Izjave na koje podsjećaju iz Demokratske partije socijalista Andrija Mandić dao je vrijeme usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019. dok je bio u opoziciji.
Njegova partija, protivila se usvajanju zakona, koji nije bio po mjeri Srpske pravoslavne crkve a koji je predložila DPS.
"Više ima oružja zakopanog u Crnoj Gori nego što ima u svim vojnim i policijskim magacinima. Prva kap krvi kada padne, neće niko od onih kojima je nanijeto zlo otići kod nekog (Milivoja) Katnića, (Vesne) Medenice ili (Veselina) Veljovića nego će zakucati na vrata onome za kojeg misli da je odgovoran kako bi taj dug naplatio. To moraju da znaju i Đukanović i Marković i svi", rekao je Mandić u Skupštini.
Ova izjava nikad nije procesuirana.
Istovremeno, u vrijeme vlasti Đukanovićeve DPS bilo je privođenja građana zbog objava na Fejsbuku i komentara na portalima.
Andrijevčanin Žarko Pajović 2019. uhapšen je zbog prijeteće poruke koju je, kako je saopšteno iz Uprave policije, uputio predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću.
Januara 2020. Nikšićaninu Vesku Pejaku, određen pritvor do 72 sata zbog sumnje da je objavom na fejsbuku pod naslovom „Biće rata” izazvao uznemirenje građana.
Iza rešetaka se istog mjeseca nakratko našao i Milija Goranović, koga je sud za prekršaje kaznio sa 500 eura, jer je direktora Uprave policije Veselina Veljovića na Fejsbuku nazvao uvrjedljivim riječima.
Batrićević brani Đukanovićevo pravo na slobodu govora
Osim DPS-a, jedini koji se oglasio u odbrani Đukanovića je istoričar i profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Boban Batrićević.
On je ocijenio da su crnogorski tužioci počeli su da se ponašaju kao sovjetski isljednici. Kako je kazao na osnovu ličnog primjera od prije pola godine, vidi da je u pitanju udar na slobodnu riječ:
"Ko koga ovđe pokušava da straši? Đe su skrupuli? Đe su tekovine Evropske unije u koje se toliko kunete? Je li tužilaštvo normalno? Dokle će više udarati na medije i slobodu izražavanja? "
Batrićeviću je zbog kritike stavova visokih sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, pred podgoričkim Sudom za prekršaje u januaru ove godine počelo suđenje, od kojeg je tužilaštvo nakon prvog ročišta odustalo.
Tada su sa brojnih međunarodnih adresa i preko 20 nevladinih organizacija iz Crne Gore, tražili da Tužilaštvo hitno odustane od postupka protiv Batrićevića, smatrajući da mu se sudi za verbalni delikt.
