Milanović: Susjedima pomoć, a ne održavanje tihog konflikta

Premijer Republike Hrvatske Zoran Milanović potvrdio je tokom boravka u Briselu, da će njegova zemlja dati punu podršku procesu evropskih integracija u BiH, ali i u svim zemljama regiona.

Zalažući se za što bolju regionalnu saradnju, Milanović je izjavio kako Hrvatska Vlada neće graditi svoju politiku "na održavanju konflikta niskog intenziteta sa susjedima".

Ulazak Hrvatske u EU otvara brojna pitanja o posljedicama u BiH, koja je konačno "odblokirala" svoj reformski put usvajanjem dva zakona iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Već sasvim izvjesno, Hrvatska je više nego "jednom nogom" u evropskom prostoru - intenziviraju se kontakti, obučavaju timovi prevodilaca koji će sve evropske materijale, poput dnevnih biltena Evropske komisije, Parlamenta ili Evropskog vijeća, žustro prevoditi na hrvatski, a političari iz te zemlje već sjedaju za sto sa kolegama iz država članica, pripremajući se za skoru aktivnu ulogu u diskusijama i odlučivanju o zajedničkoj sudbini.

Kada Hrvatska 1.jula 2013. godine postane punopravna članica evropske zajednice naroda, tada će jedna od najdužih granica EU biti sa BiH. Evropska granica dolazi do bh. teritorije, što Evropsku uniju čini i fizički bliskom, da nikada nije bila bliža. Međutim, da li je baš tako?

Emine Bozkurt, članica Evropskog parlamenta iz Holandije, turskog porijekla i vrlo zaiteresirana za bh zbivanja, kaže:

"Sada smo otprilike godinu i po od trenutka kada će Hrvatska postati punopravna članica EU. To znači da ako, primjerice, želite da izvozite u tu zemlju, tada vaši proizvodi moraju biti u liniji sa evropskim zakonima. Međutim, BiH trenutno nije spremna za to. To nije nova stvar - brojne institucije i evropski zvaničnici to govore već duže vrijeme, upozoravajući da se bh. strana mora pripremiti na nove okolnosti.

U suprotnom, ta nepripremljenost neće pogoditi samo izvoznike, već i obične ljude u BiH. Razgovarala sam sa brojnim bosanskihm Hrvatima koji žive veoma blizu granici i koji se bave proizvodnjom hrane. Svi oni su rekli da će imati veoma velike probleme jer sada sve prodaju u Hrvatskoj a uskoro to više neće biti moguće. Zbog tih ljudi je neophodno da vlasti učine sve kako bi zaštitili njihove interese".

Dodatni problem će biti građani koji imaju dvostruko državljanstvo - ljudi koji žive u BiH, a imaju i državljanstvo Hrvatske.

"Moguće da će mnogi mladi sa dvostrukim državljanstvom, ako vide da njihova budućnost nije previše optimistična u BiH, otići da traže posao u Hrvatskoj ili u evropskim institucijalma, jer će sa hrvatskim pasošem to biti u mogućnosti. Za te mlade ljude je to iznimno dobro, stvara im nove mogućnosti, ali za državu BiH to bi mogao biti gubitak u ljudskim vrijednostima, ljudskom kapitalu", smatra Bozkurt.

Istovremeno, Republika Hrvatska, odnosno njen premijer Zoran Milanović, tokom boravka u Briselu je ponovio da će pomoći BiH, razvijajući partnerski odnos.

"BiH će, ako se tako dogovorimo a mislim da hoćemo, biti mjesto mog prvog
vanjsko- političkog posjeta. Želimo da sve zemlje regije uđu u EU, to nam je interes, poslovni i sigurnosni", ističe Milanović.

Hrvatski premijer izričito tvrdi da će podržati proširenje Unije i južno od hrvatskih granica.

"Stvari očito vode prema zemljama Jugoistočne Evrope, odnosno zapadnog Balkana, a od njih ovisi koliko će udovoljiti postavljenim kriterijima. Kod nas nema nikakve zavisti, samo interes da regija bude stabilna i mi ćemo zemljama u okruženju podržati 'bez figa u džepu'. Vlada i naša Koalicija nije populistička i mi nećemo graditi svoju politiku na održavanju konflikta niskog intenziteta sa susjedima na istoku. To je djetinjasto i štetno", naglašava Milanović.

Kada je riječ o prilikama kakve se stvaraju iz evropskog pravca, BiH može računanti na partnere. To je posebno bitno sada, kada se može reći da je u BiH konačno krenulo. Dan- dva prije velikih snježnih padavina i blokiranih sela i gradova,”odblokiran” je reformski proces i nakon višegodišnjih nesuglasica, poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH usvojili su dva ključna zakona: Zakon o popisu stanovništva i Zakon o sistemu državne.

Time je učinjen je ogroman korak naprijed , izjavio je predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić.

“Sva tri naroda i svi građani ove zemlje dobili su mnogo, zato što se otklonila politička blokada koja je duže vrijeme onemogućavala izglasavanje zakona, pa je popis ono što je trebao biti od početka – jedan tehnički zakon. Što se tiče Zakona o sistemu državne pomoći dobili smo funkcionalan sistem, koji ne narušava nadležnosti entiteta – ni Federacije ni Republike Srpske,već naprotiv,doprinosi tome da oba entiteta imaju uticaj na rad budućeg Savjeta za državnu pomoć BiH, koji treba omogućiti dosljednu primjenu zakona u cijeloj BiH”, rekao je Tadić.

Usvajanje dva zakona pozdravila je Delegacija Evropske unije u BiH i Ured specijalnog predstavnika EU . Glasnogovornik Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU Andy McGuffie tim povodom je rekao:

“Sada je bitno da se ubrzanim tempom okonča procedura za formiranje novog saziva Vijeća ministara, te da se postigne napredak u provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić i Finci'. Istovremeno, pozivamo nadležne institucije da postignu dogovor o budžetima, uključujući i budžet za 2012. godinu, kao i globalni fiskalni okvir".

Izvršni director za Evropu i središnju Aziju u Službi vanjskih poslova EU, Miroslav Lajčak, koji se u Sarajevu sastao sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, izjavio je da u potpunosti podržava Bevandine prioritete koji se odnose na evropske integracije i ekonomiju.

Miroslav Lajčak je rekao da iz Sarajeva odlazi sa puno više optimizma.
"U Sarajevo sam došao u vrijeme pozitivne dinamike nakon 2011. godine koja je bila sa više upropaštenog nego iskorištenog za BiH. Takođe želim još jednom jasno reći : Za pregovore sa EU, partner je država BiH, koja mora naći mehanizam da govori sa EU i u ime države i entiteta i čitave strukture. Ali, EU pregovara samo da državom, BiH. Bitno je da se pronađe efikasan mehanizam koji će omogućiti brzo približavanje ciljevima koje smo postavili. Ne treba imati sumnji da EU želi da BiH postane punopravna članica", dodao je Lajčak.

Predsedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda je tokom razgovora s Lajčakom naglasio da bi 2012. trebalo da bude godina EU za BiH, istakavši da je ohrabren usvajanjem Zakona o popisu stanovništva i Zakona o državnoj pomoći, te izrazio nadu da će doći do raspleta i u vezi sa budžetom.