Njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je političke špekulacije i medijske komentare da se približio kraj njenoj vladavini zbog rastućeg nezadovoljstva i nesuglasica unutar njene Hrišćansko-demokratke unije (CDU) i sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalnom unije (CSU), koje su u vladajućoj koaliciji zajedno sa Socijaldemokratkom partijom (SPD) .
'Još sam živa sam i zdrava i namjeravam nastaviti sa svojim poslom,' izjavila je u četvrtak Merkel, koja je u martu započela svoj četvrti mandat na čelu kabineta od novembra 2005, u javnom intervjuu za dnevni list Augsburger Allgemeine.
Merkel je pretrpila neočekivani poraz u srijedu kada je njen dugogodišnji bizak saradnik Volker Kauder poražen u tajnom glasanju za šefa poslaničke grupe CDU-CSU u Bundestagu od strane malo poznatog poslanika, što su mnogi vidjeli kao znak njenog opadajućeg uticaja.
No, ovaj udarac je došao samo dva dana nakon što je Merkel uputila javno izvinjenje zbog načina na koji su koalicijski partneri smijenili šefa tajne službe Hans-Georga Maasena, koji je bio optužen za bliske veze sa glavnom opozicionom opozicionom partijom, krajnje desnom i anti-imigrantskom Alternativom za Njemačku.
Maasen je prvo bio postavljen na bolje rangirano i plaćenije mjesto državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova koje vodi Horst Seehofer iz CSU, koji je kritičan prema Merkelovoj migrantskoj politici, da bi nakon partijskih i javnih kritika prebačen na mjesto savjetnika.
Posljednji događaji uslijedili su nakon mjeseci u kojima je njemačko društvo postalo sve polarizovanije po pitanju migracija i Merkelova politike koja je dopustila dolazak preko milion osoba iz Afrike i Azije od 2015. godine, te rasta podrške populističkih snaga kao što je Alternativa za Njemačku, koja je postala najveća opoziciona partija nakon izbora 2017. godine i prijeti da ozbiljno načne glasačko tijelo CDU i CSU na narednim izborima u saveznim državama, kao što su oni u Bavarskoj 14. oktobra.
Evropski mediji analizirali su izglede da rastući problemi ugroze daljni opstanak Merkelova na vlasti.
Većina ljudi najjače razmišlja o tome kako zaraditi novac, prilično jako kako ga zadržati, a skoro uopšte ne o tome kako ga podijeliti, ali isto se odnosi i na osvajanje, zadržavanje i prepuštanje moći u biznisu i politici, no Merkelova je dugo izgledala kao da je posebna među svjetskim liderima u pogledu odlaska sa vlasti jer 1998. je izjavila da bi jednog dana željela nači pravi način da napusti politiku jer ‘ne želim biti polumrtva ruina’, piše Andreas Kluth, glavni i odgovorni urednik engleskog izdanja vodećeg njemačkog dnevnika Handelsblatt.
‘Zbog toga je sve intrigantnije da je gospođa Merkel, koja je sad u 13 godini svog mandata, još uvijek kancelarka. Mogla je odstupiti kasne 2016, prije posljednjih izbora. Rekla je da razmišljala o tome. I onda se ponovo kandidovala.’
Uobičajeno mišljenje je da se osjećala natjeranom da to uradi zabog zabrinutosti zbog britanskog napuštanja Evropske unije, izbora Donalda Trumpa i izbjegličke krize, ali čak iako je smatrala da nema dostojnog nasljednika, precijenila je svoju sposobnost da zadrži kontrolu, zbog čega je bila sve slabija i slabija, a ona i njena koalicija kojs sve češće u svađama bez velikih ideja:
‘Gospođa Merkel još uvijek ima šanse. Ali njeno vrijeme počinje da ističe. Kako bi osigurala svoju zaostavštinu, trebala bi uspotrijebiti svoj izvanredan politički talenat kao bi se pripremila za elegantan odlazak, i onda naklonila.’
U posljednih 13 godina tokom kojih je postala dominantna u evropskoj politici, Merkelova je mogla računati na jednog čovjeka, njenog vjernog saradnika Kaudera, da će stvari na domaćem frontu biti pod kontrolom, sve dok nije neslavno smijenjen u činu neposluha kakav Merkelova kao kancelarka nikada nije doživjela, piše londonski Financial Times.
‘Berlin se sada pita: ako je takva sudbina mogla zadesiti gospodina Kaudera, jednu od najvećih zvjerki u njemačkoj politici, da li bi i drugi -- uključujući i gospođu Merkel, mogli biti u opasnosti.’
Većina komentatora smatra da će gospođa Merkel do kraja odslužiti ono što se očekuje da će biti njen posljednji mandat i odbila je mogućnost da se u Bundestagu glas o povjerenju, što zahtjevaju opozicioni poslanici, ali rastuće političke tenzije u njemačkoj prijestolnici mogle bi joj otežati namjeru da organizuje mirni odlazak i osigura da sljedeći njemački kancelar zaštiti njeno nasljeđe, piše FT:
‘Merkel želi da ima maksimalan uticaj na to ko će je naslijediti, ali prozor za ostvarivanje tog uticaja postaje sve manji i manji,’ smatra Lothar Probst, professor političkih nauka na Univerzitetu u Bremenu.
Nastavak problema sa kojima se suočava njemačka kancelarka Merkelova neće rezultirati u promjeni njene politike, smatraju komentatori, ali poraz Kaudera pokazuje da su mnogi poslanici još uvijek ljuti zbog njene odluke da dozvoli ulazak u Njemačku za više od miliona migranata, piše Reuters.
‘Glasanje pokazuje želju za obnovom. Očigledno je određeno nezadovoljstvo zbog nacionalne politike,’ međunarodna agencija citira izjavu Daniela Guenthera, konzeravtivnog premijera savezne države Šlezvig-Hojštajn za njemačju televiziju NDR.
No, Merkel je i dalje prijeko potrebna i njenoj partji i partnerima u ‘velikoj koaliciji’ jer im rušenje Merkelove i prijevremeni izbori ne bi donijeli korist zbog toga što što bi najveći pobjednici bili Alternativa za Njemačku i Zeleni, smatra Holger Schmieding, ekonomista u njemačkoj banci Berenberg:
‘Merkel neće uskoro baciti peškir u ring,’ napisao je on u bilješci nakon poraza Kaudera, i dodao da oslabljena koalicija ‘ne može provesti nikakvu dramatičnu promjenu politike na nacionalom, evropskom ili međunarodnom nivou.’
