Zbog brutalne medijske hajke na direktoricu MANS-a Vanju Ćalović, zvanična Crna Gora je primila niz upozoravajućih poruka iz međunarodne zajednice, a riječi osude su stigle sa svih relevantnih adresa. Posljednja među njima je osuda predstavnice OEBS-a za slobodu medija Dunje Mijatović. Kako treba čitati te poruke i da li one imaju ikakvog efekta u Crnoj Gori?
Nakon niza sastanaka sa državnim vrhom, predstavnicima medija i nevladinog sektora, predstavnica OEBS-a za slobodu medija Dunja Mijatović nije krila svoju užasnutost medijskim nasiljem koji se sprovodi nad direktoricom MANS-a Vanjom Ćalović i izostankom adekvatne reakcije institucija čiji je rad vezan za medijsku i javnu oblast:
“Zgrožena sam i ne mogu da vjerujem da je to nešto što Crna Gora prihvata kao država i kao društvo i nadam se da će se samo čuti osude ovakvog novinarstva, ako se ovo može nazvati novinarstvom. Kao osoba, kao ljudsko biće, kao žena sam užasnuta.“
Ovo je posljednja u nizu osuda nezapamćenog medijskog linča u Crnoj Gori, kome su prethodile osude sa relevantnih međunarodnih adresa – ambasada Sjedinjenih Država je izazila zgroženost, Evropska komisija je oštro osudila kampanju, a potom su domaće organizacije od Ombudsmana do nevladinih organizacija i dijela medija izrazile oštre proteste.
Da li veoma oštre osude međunarodnog faktora i druge upozoravajuće poruke mogu uticati da se u Crnoj Gori na medijskom i drugštvenom planu nešto promjeni u odnosu na konkretan slučaj, ali i druge slučajeve hajki i kampanja koje se vode na javnoj sceni, pitali smo Bobana Batrićevića, kolumnistu i portparola Foruma 2010 koji je skeptičan.
“Imali ste razne primjere kada su se razne evropske organizacije direktno javljale povodom nekih problema u Crnoj Gori pa to vlast apsolutno nije prihvatala. Tako da se bojim da ovo ne može da doprinese da se prekine i raskine sa ovakvom politikom prorežimskih medija, ali je dobro, jer se ovako šalje jasna slika da i druge institucije, koje nijesu vezane za Crnu Goru i koje nijesu direktno uključene u opoziciono djelovanje u Crnoj Gori iznose iste ili slične stavove kao slobodni i opozicioni ljudi u Crnoj Gori. Nadajmo se da će to za budućnost da bude dobro, iako ja mislim da je to nešto što moramo sami da uradimo“, smatra Batričević.
Kako treba čitati poruke osude međunarodnog faktora i hoće li uopšte imati efekta, pokušali smo da upitamo i Željka Rutovića, iz Direktorata za medije pri ministarstvu kulture, ali je bio nedostupan.
Otovrena vrata medijskog neetičkog pakla
Daliborka Uljarević, iz Centra za građansko obrazovanje kaže da su osude imale određenog efekta u slučaju napada na Ćalović:
“Vjerujem da su u ovom konkretnom slučaju sve javne osude doprinijele smanjenju inteziteta i forme napada na Vanju Ćalović. Nažalost, ovo je pokazalo i mnoge nedostatnosti, prije svega zakonskog okvira u Crnoj Gori, nepostojanje efikasnog sistema samoregulacije medija, slabosti insititucija koje djeluju post festum bez adekvatnog efekta i zatečenosti relevantnih društvenih aktera brutalnošću napada.“
Bez obzira na brojna upozorenja i osude, tabloid „Informer“ i dalje sprovodi kampanju protiv Vanje Ćalović, s tom razlikom što više ne objavljuje sporne fotografije. Osnovni sud je u međuvremenu zabranio distribuciju spornog sadržaja, ali za Bobana Batrićevića ostaje otvoreno pitanje unutrašnje adekvatne reakcije:
“Pitanje je kako smo kao društvo dozvolili to da se desi. Monopolska spin kampanja, koja je direktno pod kontrolom naše 25-godišnje vlasti, uspjela je da dovede do duhovne devastacije i otvori vrata medijskog neetičkog pakla. Mislim da je, u suštini, ovdje problem što niti jedna institucija, naročito intelektualna ili univerzitetska nije uzela učešća u ovoj javnoj debati o pitanju Vanje Ćalović i prosto je sramno da ljudi koji su dekani i profesori univerziteta, naročito oni koji se bave javnom etikom, nijesu osudili ovaj napada i pozvali krivce na odgovornost“, smatra naš sagovornik.
Veoma teško će se javni ambijent popraviti, kaže Daliborka Uljarević, podsjećajući da smo proteklih godinu i po svjedoci, ali i žrtve intenzivnih, pažljivo smišljenih beskrupulozinih kampanja koje vode mediji bliski vlasti i paralelnim centrima moći.
“Tim kampanjama se na najprimitivniji način pokušavaju diskreditovati kritičari režima i ja nijesam optimista da će se ova situacija brzo riješiti, niti da se nešto slično neće ponoviti. Evidentno je da država Crna Gora nema sistemski odgovor na ovo a dodatno ovi napadi imaju snažnu finansijsku i političku podršku onih koji osjećaju da im je ugrožena zloupotreba fuinkcije koju vrše i da će morati da odgovaraju pred zakonom i posljedično ostati bez brojnih materijalnih dobiti koje su stekli nezakonito“, objašnjava Daliborka Uljarević.
