Crna Gora trebalo bi da ukine krivičnu odgovornost za klevetu i uvredu ili da je zamijeni građanskom odgovornošću za novinare i medije koji su svojim izvještavanjem eventualno prekršili zakon ili novinarski kodeks. To je poruka sa skupa koji su organizovali Akcija za ljudska prava i Novinarsko samoregulatorno tijelo, a u čijem su radu učestvovali evropski eksperti i predstavnici medija i sudova iz zemalja regiona. Od zemalja regiona u dekriminalizaciji klevete najdalje je otišla BiH, saopšteno je na skupu.
Medijske slobode, njegovanje i očuvanje slobode izražavanja veoma su važni za svaku zemlju koja želi da postane član porodice evropskih naroda. Te slobode su i jedan od ključnih činilaca pri davanju mišljenja Evropske komisije o učincima zemlje kandidata za članstvo u EU. Isti slučaj je i sa Crnom Gorom, kaže zvaničnik Evropske Komisije u Podgorici Klajv Rambold.
"Svjedoci smo da je u posljednje vrijeme bilo puno kazni za novinare. Ono što mi želimo jeste da te kazne budu proporcionalne nanesenoj šteti i da budu samo nešto što će popraviti novinarsku praksu. Organi u Crnoj Gori moraju da prihvate kritiku medija. Ono što je važan dio ovog procesa jeste da se unaprijedi legislativa tamo gdje je potrebno kako bi se njegovala sloboda izražavanja. Gospodin Lajović je pomenuo šta je uradila Vlada i mi podržavamo njegovo obećanje da će i dalje da rade na ovoj temi", kaže Rambold.
Zvaničnik Evrpske komisije kaže da je Crna Gora napredovala ali da joj predstoji još posla u dekriminalizaciji klevete i uvrede
"Mi želimo da vidimo napredak Crne Gore u regulisanju građansko pravnog dijela zaštite ovog instituta i da se stvori okruženje u kojem će
Tea Gorjanc Prelevićmediji moći da realizuju svoju jedinstvenu i vitalnu ulogu bez pritisaka."
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava kaže da je Crna Gora prva u regionu ukinula zatvorsku kaznu za klevetu ali zato u odnosu na susjede kaska u primjeni prakse evropskog suda za ljudska prava.
"Zalažemo se da se potpuno brišu krivična djela, kao što je to uradila BiH, uopšte da se odgovornost prebaci na građansko pravnu oblast. Ako se ne brišu krivična djela, zalažemo se da se taj iznos kazni smanji i da se još dodatno precizira Krivični zakon. Što se tiče građansko pravne oblasti, vi imate situaciju da je BiH donijela poseban zakon o zaštiti od klevete. On nije najbolji ali je ipak usvojio brojne stantarde iz prakse Evropskog suda za ljudska prava i sudijama je olakšao njihovu primjenu."
Primeri susjedstva
Bosna i Hercegovina najdalje je otišla u dekriminalizaciji klevete i uvrede. Uvela je posebne zakone o zaštiti od klevete.
Sudija Vrhonog suda Federacije BiH Mladen Srdić kaže da je u zakonu, između ostalog jasno navedeno da se za vrjednosni sud, odnosno mišljenje ne može odgovarati a i novčane kazne za klevetu su uglavnom veoma male.
,,Međutim, njime su jednako nezadovoljni i pravnici i novinari. Novinari kažu da je prije bilo ljepše, imao sam sudsku opomenu a sada moram da platim. Odštete se kreću, negdje otprilike ne više od hiljadu, hiljadu i po do dvije hiljade eura", kaže Srdić.
Iskustva u Hrvatskoj prenosi Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
"Što se tiče klevete i uvrede dekriminalizovane su time što praktično nema zatvorskih kazni u zakonu od 2006. godine. Iako je bilo, tu i tamo nekih slučajeva kada je ljudima prijetio zatvor", kaže Duka.
U Crnoj Gori su sudovi donosili presude po kojima su novinari i mediji morali javnim ličnostima po osnovu klevete, uvrede i povrede duševnih boli da isplate pozamašne svote. Kako je to u Hrvatskoj:
"Do desetak hiljada eura protiv izdavača, novinari do 1.000 eura. Uglavnom izdavači plaćaju te štete dok su novinari, manje više toga oslobođeni", kaže Duka.
Medijske slobode, njegovanje i očuvanje slobode izražavanja veoma su važni za svaku zemlju koja želi da postane član porodice evropskih naroda. Te slobode su i jedan od ključnih činilaca pri davanju mišljenja Evropske komisije o učincima zemlje kandidata za članstvo u EU. Isti slučaj je i sa Crnom Gorom, kaže zvaničnik Evropske Komisije u Podgorici Klajv Rambold.
"Svjedoci smo da je u posljednje vrijeme bilo puno kazni za novinare. Ono što mi želimo jeste da te kazne budu proporcionalne nanesenoj šteti i da budu samo nešto što će popraviti novinarsku praksu. Organi u Crnoj Gori moraju da prihvate kritiku medija. Ono što je važan dio ovog procesa jeste da se unaprijedi legislativa tamo gdje je potrebno kako bi se njegovala sloboda izražavanja. Gospodin Lajović je pomenuo šta je uradila Vlada i mi podržavamo njegovo obećanje da će i dalje da rade na ovoj temi", kaže Rambold.
Zvaničnik Evrpske komisije kaže da je Crna Gora napredovala ali da joj predstoji još posla u dekriminalizaciji klevete i uvrede
"Mi želimo da vidimo napredak Crne Gore u regulisanju građansko pravnog dijela zaštite ovog instituta i da se stvori okruženje u kojem će
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava kaže da je Crna Gora prva u regionu ukinula zatvorsku kaznu za klevetu ali zato u odnosu na susjede kaska u primjeni prakse evropskog suda za ljudska prava.
"Zalažemo se da se potpuno brišu krivična djela, kao što je to uradila BiH, uopšte da se odgovornost prebaci na građansko pravnu oblast. Ako se ne brišu krivična djela, zalažemo se da se taj iznos kazni smanji i da se još dodatno precizira Krivični zakon. Što se tiče građansko pravne oblasti, vi imate situaciju da je BiH donijela poseban zakon o zaštiti od klevete. On nije najbolji ali je ipak usvojio brojne stantarde iz prakse Evropskog suda za ljudska prava i sudijama je olakšao njihovu primjenu."
Primeri susjedstva
Bosna i Hercegovina najdalje je otišla u dekriminalizaciji klevete i uvrede. Uvela je posebne zakone o zaštiti od klevete.
Sudija Vrhonog suda Federacije BiH Mladen Srdić kaže da je u zakonu, između ostalog jasno navedeno da se za vrjednosni sud, odnosno mišljenje ne može odgovarati a i novčane kazne za klevetu su uglavnom veoma male.
,,Međutim, njime su jednako nezadovoljni i pravnici i novinari. Novinari kažu da je prije bilo ljepše, imao sam sudsku opomenu a sada moram da platim. Odštete se kreću, negdje otprilike ne više od hiljadu, hiljadu i po do dvije hiljade eura", kaže Srdić.
Iskustva u Hrvatskoj prenosi Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
"Što se tiče klevete i uvrede dekriminalizovane su time što praktično nema zatvorskih kazni u zakonu od 2006. godine. Iako je bilo, tu i tamo nekih slučajeva kada je ljudima prijetio zatvor", kaže Duka.
U Crnoj Gori su sudovi donosili presude po kojima su novinari i mediji morali javnim ličnostima po osnovu klevete, uvrede i povrede duševnih boli da isplate pozamašne svote. Kako je to u Hrvatskoj:
"Do desetak hiljada eura protiv izdavača, novinari do 1.000 eura. Uglavnom izdavači plaćaju te štete dok su novinari, manje više toga oslobođeni", kaže Duka.
