Međunarodini republikanski institut (IRI) 1. oktobra će u BiH pokrenuti program za borbu protiv ekstremizma. Namjera programa je da se fokusira na sprječavanje radikalizacije, ali i integraciju u društvo onih koji su već imali iskustva s radikalnim grupama. Tim povodom razgovarali smo sa zamjenikom direktora Ureda za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) Paulom McCarthyjem.
RSE: IRI pokreće novi program za borbu protiv ekstremizma u BiH. Šta je njegova namjera?
McCarthy: Mi se ne fokusiramo na radikalizam usmjeren na borbu protiv terorizma. To ostavljamo snagama sigurnosti i onima za provođenje zakona. Fokusiramo se na prevenciju nasilnog ekstremizma i rehabilitaciju i reintegraciju. Prije i kasnije, ako hoćete. Važno je spriječiti ljude da se ne priključuju radikalnim skupinama i identificirati zašto mladi ljudi njima pristupaju. Analizirati društvene, ekonomske faktore, ali i osjećaje žaljenja koje možda imaju.
RSE: Radićete jednu zanimljivu stvar, dokumentirati i otkrivati izvore ekstremizma u zemlji. Šta ćete uraditi kad ih otkrijete i gdje prema vašem mišljenju leži najveća prijetnja u BiH?
McCarthy: Možda je najbolje da objasnim metodologiju koju ćemo koristiti. Većina se eksperata slaže da nedostaje dobrih podataka o ovom fenomenu, naročito o pokretačima nasilnog ekstremizma. Prvi naš zadatak će biti da provedemo anketu na nivou države i pitamo ljude o nasilnom ekstremizmu. Također i koji su to međunarodni faktori uključeni u nasilni ekstremizam, ali nas zanimaju i mišljenja ljudi o tome šta je zapravo pokretač ovog fenomena. Ti će nam podaci pomoći da identificiramo ranjiva mjesta. Da se, onda, na njima provedu fokus grupe, naprave razgovori s ljudima i dođe dublje do srži. Te informacije, uključujući i monitoring medija, objavićemo i predstaviti političkim liderima i važnim ljudima na konferencijama kako bi našli konstruktivna rješenja i riješili, ne samo nasilni ekstremizam, već pomogli i izgradnju države.
RSE: BiH ima ozbiljan problem s ljudima koji odlaze na strana ratišta i kada se vrate postaju prijetnja po društvo. Mogu li samo represivne metode imaju efekta ili je nužno da se cijelo društvo zaista uključi u rješavanje ovog problema?
McCarthy: To je veliki izazov. Važno je ono što zovemo otpornost zajednice i ima nekoliko različitih nivoa. Još smo u procesu definiranja zašto se ljudi priključuju nasilnim i ekstremističkim organizacijama i čini se da ima mnogo razloga. Međutim, prema dosadašnjim saznanjima postoji i određeni profil osoba koje su ranjive, koje su doživjele neke događaje koji su im promijenili život, koji osjećaju da zaostaju, ili su, jednostavno, bez posla i pokušavaju naći neke nove ideje. Jedno od rješenja je ljude držati uključene i fokusirane na društvene i političke procese. To je samo jedno rješenje. Drugi je problem kako rehabilitirati i najbolje uključiti u društvo one koji se vraćaju sa ratišta i kako oni mogu biti pozitivni uzori koji mladima mogu objasniti opasnosti toga da slijede ekstremističke ideologije.
RSE: Govorite o političarima i njihovom angažmanu. Kako od njih očekivati potporu, ako su oni ti koji podgrijavaju nacionalističke i ekstremističke ideje, na svim stranama?
McCarthy: To je veoma dobra poenta i svjesni smo toga u kada govorimo o bosanskom kontekstu. Jedan od glavnih faktora u bosanskom društvu je žaljenje zaostalo iz rata. Osjećaj koji imaju, naročito bosanski muslimani, da su stjerani u kut na mnogo načina, traže izlaz i partnere. Drugi problem su nacionalizmi na drugoj strani, nedostatak, u najmanju ruku osjećaja za integritet BiH i njenog budućeg razvoja kao jedne države. IRI je radio sa političkim partijama i organizacijama koje su posvećene umjerenoj politici i koje vide da svi dijelovi zemlje rade zajedno. Ne možemo se boriti protiv radikalizama izolirano od ovih problema.
Facebook Forum