Katolička crkva u Hrvatskoj je kroz izjave svojih prvih ljudi dala na znanje da je politički život vjernika područje o kojem se Katolička crkva i hijerarhija moraju izjašnjavati, kažu analitičari o utjecaju Katoličke crkve na politički život u Hrvatskoj.
Nakon što je izbacila Titovu bistu iz svog ureda, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odmah je svoj ured dala blagoslovit, podsjećaju naši sugovornici.
I u ponedjeljak navečer antifašisti su prosvjedovali pred jezuitskom crkvom u središtu Zagreba, u kojoj je održana misa zadušnica za ustaškog lidera i ratnog zločinca Antu Pavelića.
Zadušnice za Pavelića održavaju se od uspostave višestranačja, od početka u javnosti postoji otpor tome, a posljednjih godina održavaju se i i javni prosvjedi pred crkvom, u ponedjeljak navečer garnirani i manjim sukobom sa protuprosvjednicima.
"Grupica fašista je još prije dolaska na mjesto pokušala napasti antifašističku kolonu kantama za smeće i palicama, ali su bez problema odbijeni i brzo su pobjegli", kazao je medijima jedan od organizatora, Marko Milošević iz izvanparlamentarne lijeve stranke Radnička fronta. A o motivima prosvjeda zbog mise za Pavelića za naš radio kaže.
"To nije privatna stvar za spas nečije duše, to je dvadeset i kusur godina jedno od stožernih mjesta gdje se jednom godišnje rehabilitira određeni dio hrvatske povijesti. Taj dio hrvatske povijesti je onaj kojeg znamo - koncentracijski logori, logori za djecu, masovne egzekucije i tako dalje. To nije pitanje građanske slobode, to je fašizam! Ili smo fašisti, ili smo antifašisti - nema između!", kaže za RSE Marko Milošević.
Katolička crkva ne može odbiti održati misu za nečiju dušu. Kako je pred koju godinu istim povodom objasnio glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić, "moli se za one koji su najgori zločinci do onih najsvetijih, i to da im se Bog smiluje. Najbolji primjer toga je što je kardinal Kuharić držao misu za Jakova Blaževića, državnog tužitelja u procesu protiv Alojzija Stepinca. Tu nema prosudbe nego jednostavno želimo moliti za svakog čovjeka, jer vjerujemo da konačni sud može dati samo Bog".
Međutim, svećenici koji su prijašnjih godina držali mise za Pavelića, znali su ga neukusno veličati izjavama koje su uvreda za žrtve ustaškog režima.
Rijetki su svećenici koji javno istupaju sa takvim stavovima, ali Katolička crkva u Hrvatskoj i više je nego sklona zauzimati stavove o političkim i svjetonazorskim pitanjima i utjecati na hrvatski politički život.
"O nekom posebnom utjecaju crkvene hijerarhije na vjernike ne može se govoriti", ističe za RSE Ivica Maštruko, sociolog religije i posljednji jugoslavenski veleposlanik u Vatikanu.
"Ali, evidentno je da postoji osobni, personalni utjecaj pojedinih članova katoličke hijerarhije na vodstva političkih stranaka. To je očito kada je u pitanju predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko - nije u pitanju samo njegov vjernički religijski osjećaj i pohađanje crkve, nego i bliski kontakti i, zapravo, suradnja s hijerarhijom. A drugi je slučaj koji je sada evidentan je predsjednik Mosta Božo Petrov", ocjenjuje Maštruko.
Ivica Maštruko podsjeća da je Petrov vrlo brzo prekinuo suradnju sa socijaldemokratima kada ga je sisački biskup Košić zbog toga prozvao, i da ima kontakte sa pojedinim članovima crkvene hijerarhije.
"Katolička crkva je sasvim evidentno kroz izjave kardinala Bozanića i nekoliko nadbiskupa dala na znanje da je politički život vjernika područje o kojem se Katolička crkva i hijerarhija mora izjašnjavati, i na koji ima pravo davati mišljenje, a time i utjecati na zbivanja u toj uže politički shvaćenoj sferi", konstatira Maštruko.
Katolička crkva pritom ima svoje ciljeve - da kao interesna grupa preko političkih lidera osigura potporu svojim interesima, i da posredno utječe na političke odluke vlasti.
"To je sasvim evidentno i oni od toga ne bježe, i to sada i javno svjedoče i javno kažu", kaže Maštruko.
Istraživački novinar i laički aktivist, Željko Peratović, za RSE procjenuje da je utjecaj Katoličke crkve sada veći nego ranije, i da je HDZ umjesto demokršćanskim putem krenuo po poljskom ultrakonzervativnom modelu.
"Čim je nova predsjednica Kolinda Grabar Kitarović došla na Pantovčak, osim uklanjanja Titove biste odmah je dala blagosloviti taj ured", tvrdi Peratović.
U utorak je pred Ustavnim sudom Hrvatske prosvjedovala Ženska mreža Hrvatske, zbog najave da će sud, ipak, uzeti u raspravu zahtjev jedne klerikalne udruge otprije 24 godine da se zabrani abortus.
"Žene bi trebale početi voditi brigu o svojim ljudskim pravima, jer čini nam se da su različite poruke i od Katoličke crkve i od političkih stranaka takve da žene trebaju voditi brigu da zaštite svoja temeljna ljudska prava", kazala je tom prigodom Biserka Momčinović.
