Danilo Marunović, mladi rnogorski reditelj, svojim stvaralaštvom usmjeren je na građanski akivizam. Na društvenoj margini pronašao je inspiraciju za svoj rad. Posvećeno se bavi ranjivim grupama, detektujući odsustvo empatije i solidarnosti sa tim ljudima i njihovu konstantnu ugroženost. I sam je bio žrtva dobre namjere i promocije progresivnih drštvenih stavova, što mu je međutim, uprkos problemima, bio vjetar u jedra da provocirajući percepcije i društvene kodove doprinosi izgradnji tolerantnijeg društva.
Društvene margine, zapostavljene, ranjive grupe ljudi za mladog crnogorskog reditelja Danila Marunovića snažna su umjetnička inspiracija.
Sa očiglednim dokazom odustva društvene brige, solidarnosti i humanosti, Marunović se sreo radeći na svom najnovijem dokumentarnom filmu „Lud za tobom” posvećenom štićenicima mentalne ustanove „Komanski most” u Podgorici, odakle su godinama javnost šokirale potresne priče o zlostavljenju i nečovječnom postupanju prema stanovnicima te ustanove:
"Kada sam boraveći u toj instituciji shvatio da na tom jednom malom prostoru, potpuno izlovanom i zaboravljenom od strane društva, primijetio da se nalaze fenomelani i fantastični ljudi, sjajne životne priče i prosto jedni zahvalni filmski predlošci", kaže Marunović.
Film o ljubavi štićenika mentalne ustanove prikazan je festivalskoj publici u regionu, a ovih dana i šire. Provocirajući društvenu percepciju o štićenicima mentalnih ustanova, Marunović u tim ljudima sa intelektualnim ograničenjima prepoznaje velike ljudske kvaltete:
"Taj njihov šarm i neka neodoljiva spontanost koju smo mi davno izgubili u toj nekoj brzini modernog vremena činila je da upravo plijeni taj njihov šarm i mogu slobodno reći da uspjeh ovog filma pripada isključivo njima", ocjenjuje Marunović.
Lakmus papir nivoa tolerancije
Spotom „Mi smo dio ekipe”, a koji promoviše prava ljudi drugačije seksulane orijentacije, provokacijom u vidu prvog, javnog, homoseksualnog poljupca zamjerio se homofobima, crkvi..., zbog čega je pretučen.
Odnos prema toj manjini za Marunovića je lakmus papir nivoa tolerancije jednog društva Iako je očekivao burnu društvenu rekaciju, Marunović ipak priznaje da je bio iznenađen kuda su stvari otišle, jer se i sam osjetio kao žrtva dobre namjere, progresivnog društvenog stava i angažmana:
"Nijesam vjerovao da će taj spot, bar prvih godinu, dvije života mene i mojih prijatelja obilježiti na jedan ružan način obilježiti i da će nam stvoriti toliko problema i da ćemo na taj način biti etiketirani od strane tih navodno konzervativnih djelova našeg društva. Kažem navodno jer to je jedna konstantna zamjena teza da se pod konzervativizmom zapravo podrazumijeva fašizam a pod tolerancijom bolest i izopačenost. Nijesam vjerovao da ćemo mi iz jedne plemenite ideje i namjere da se borimo za prava tih ljudi, da ćemo biti etiketirani kao najveći aktivisti", kaže Marunović.
Solidarišući i radeći sa ranjivim, Marunović uočava da crnogorsko društvo pati od odustva empatije, osjećanja odgovornosti i brige za slabije, potrebe da se pomogne kome je pomoć najpotrebnija. Smatra da je na sceni opasna zamjena teza:
"Smatramo da od tih kojima navodno treba pomoć nama zapravo prijeti najveća opasnost. U toj jednoj opasnoj zamjeni teza mi rizikujemo da se definišemo kao fašističko društvo a ne kao društvo slobode. Jako je to čudno budući da su Crnogorci cijeli svoj nacionalni i romantičarski identitet izgradili na ideji o slobodi a da nam ona danas u ovom modernom kontekstu u tolikoj mjeri nedostaje da u toj konstantnoj zamjeni teza tvrdimo da nam prijeti opasnost od njih", naglašava Marunović.
Marunović smatra da podijeljeno, umjereno konzervativno crnogorsko društvo ima šansu da se izgradi kao tolerantno i slobodno, sa svim svojim razlikama:
"Mislim da imamo šansu danas da na ovoj nekoj društvenoj prekretnici da se okrenemo ka jednom trendu tolerancije da Crnu Goru promovišemo kao zemlju tolerancije", zaključuje Marunović.
Društvene margine, zapostavljene, ranjive grupe ljudi za mladog crnogorskog reditelja Danila Marunovića snažna su umjetnička inspiracija.
Sa očiglednim dokazom odustva društvene brige, solidarnosti i humanosti, Marunović se sreo radeći na svom najnovijem dokumentarnom filmu „Lud za tobom” posvećenom štićenicima mentalne ustanove „Komanski most” u Podgorici, odakle su godinama javnost šokirale potresne priče o zlostavljenju i nečovječnom postupanju prema stanovnicima te ustanove:
"Kada sam boraveći u toj instituciji shvatio da na tom jednom malom prostoru, potpuno izlovanom i zaboravljenom od strane društva, primijetio da se nalaze fenomelani i fantastični ljudi, sjajne životne priče i prosto jedni zahvalni filmski predlošci", kaže Marunović.
Film o ljubavi štićenika mentalne ustanove prikazan je festivalskoj publici u regionu, a ovih dana i šire. Provocirajući društvenu percepciju o štićenicima mentalnih ustanova, Marunović u tim ljudima sa intelektualnim ograničenjima prepoznaje velike ljudske kvaltete:
"Taj njihov šarm i neka neodoljiva spontanost koju smo mi davno izgubili u toj nekoj brzini modernog vremena činila je da upravo plijeni taj njihov šarm i mogu slobodno reći da uspjeh ovog filma pripada isključivo njima", ocjenjuje Marunović.
Lakmus papir nivoa tolerancije
Spotom „Mi smo dio ekipe”, a koji promoviše prava ljudi drugačije seksulane orijentacije, provokacijom u vidu prvog, javnog, homoseksualnog poljupca zamjerio se homofobima, crkvi..., zbog čega je pretučen.
Odnos prema toj manjini za Marunovića je lakmus papir nivoa tolerancije jednog društva Iako je očekivao burnu društvenu rekaciju, Marunović ipak priznaje da je bio iznenađen kuda su stvari otišle, jer se i sam osjetio kao žrtva dobre namjere, progresivnog društvenog stava i angažmana:
"Nijesam vjerovao da će taj spot, bar prvih godinu, dvije života mene i mojih prijatelja obilježiti na jedan ružan način obilježiti i da će nam stvoriti toliko problema i da ćemo na taj način biti etiketirani od strane tih navodno konzervativnih djelova našeg društva. Kažem navodno jer to je jedna konstantna zamjena teza da se pod konzervativizmom zapravo podrazumijeva fašizam a pod tolerancijom bolest i izopačenost. Nijesam vjerovao da ćemo mi iz jedne plemenite ideje i namjere da se borimo za prava tih ljudi, da ćemo biti etiketirani kao najveći aktivisti", kaže Marunović.
Solidarišući i radeći sa ranjivim, Marunović uočava da crnogorsko društvo pati od odustva empatije, osjećanja odgovornosti i brige za slabije, potrebe da se pomogne kome je pomoć najpotrebnija. Smatra da je na sceni opasna zamjena teza:
"Smatramo da od tih kojima navodno treba pomoć nama zapravo prijeti najveća opasnost. U toj jednoj opasnoj zamjeni teza mi rizikujemo da se definišemo kao fašističko društvo a ne kao društvo slobode. Jako je to čudno budući da su Crnogorci cijeli svoj nacionalni i romantičarski identitet izgradili na ideji o slobodi a da nam ona danas u ovom modernom kontekstu u tolikoj mjeri nedostaje da u toj konstantnoj zamjeni teza tvrdimo da nam prijeti opasnost od njih", naglašava Marunović.
Marunović smatra da podijeljeno, umjereno konzervativno crnogorsko društvo ima šansu da se izgradi kao tolerantno i slobodno, sa svim svojim razlikama:
"Mislim da imamo šansu danas da na ovoj nekoj društvenoj prekretnici da se okrenemo ka jednom trendu tolerancije da Crnu Goru promovišemo kao zemlju tolerancije", zaključuje Marunović.