Konvertibilna marka će ostati vezana za stranu valutu

Nadležni predstavnici za monetarnu politiku BiH ne vjeruju u krah eura, za koji je konvertibilna marka vezana. Ukoliko do kraha i dođe, iz Centralne banke BiH poručuju da će marku vezati za neku drugu valutu, najizglednije valutu Njemačke.

No, ekonomski stručnjaci napominju da bi u tom slučaju prioritet imale zemlje EU, zbog čega bi BiH mogla ostati kratkih rukava.

Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić smatra da do kraha eura ipak neće doći.

„Ovo nije primarno kriza eura kao zajedničke valute zemalja eurozone, nego je prije svega dužnička kriza u pojedinim zemljama euro zone. Naravno, ona se odražava i na vrijednost eura i na poziciju eura na međunarodnom deviznom tržištu“, ocjenjuje Božić.

Ukoliko bi došlo do drastičnog smanjenja vrijednosti eura u odnosu na druge valute, budući da je konvertibilna marka fiksno vezana za euro, došlo bi do smanjenja vrijednosti i konvertibilne marke. No, Centralna banka ima odgovor i na to, kaže viceguverner Božić:

„Mi mislimo da imamo adekvatan odgovor. Bitnih promjena u monetranoj politici koju provodi Centralna banka BiH ne može biti bez promjene zakona, ali to je valutni odbor i fiksna vezanost za tzv. valutu sidro. U prethodnom periodu, dakle inicijalnom kada je formirana Centralna banka BiH, to je bila njemačka marka. Dakle, čak i u slučaju tog, kako ga analitičari i javnost nazivaju - crnog scenarija, koji bi značio propast eura i povratak zemalja eurozone na njihove nacionalne valute, to bi značilo ponovno vezivanje što se tiče BiH kursa konvertibilne marke za odabranu rezervnu valutu. Najvjerovatnije da bi to bila valuta Njemačke, jer se prilikom izbora te rezervne ili valute vezanosti vodi računa o ekonomskim vezama, o spoljnotrgovinskim vezama i o potrebi da se tom rezervnom valutom mogu finansirati ino obaveze.“

Odlučivati o monetarnoj politici

Ipak, ekonomski stručnjaci nisu mišljenja da bi rješenje problema bilo tako jednostavno. Marko Đogo, iz Udruženja ekonomista RS Svot, napominje da je BiH još uvijek daleko od EU.

„Meni nije jasno da li u tom slučaju postoje neki dogovor s kojim nije upoznata javnost, koji garantuje da mi možemo svoje devizne rezerve prebaciti u njemačku marku, budući da će sigurno biti navala upravo na tu valutu ako bi se slučajno raspao euro, u šta ja ne vjerujem. Centralnoj banci BiH su uveliko vezane ruke političkim okolnostima. Situacija trenutno nije jednostavna jer se pored ekonomije upetljala i politika. Kad bismo gledali čisto ekonomski, bilo bi za BiH, dok još može, možda ponajbolje da proda devizne rezerve koje su denomirane u euro i da ta sredstva uloži u dolare. Međutim, takvo ponašanje BiH bi naši najveći trgovinski partneri, Njemačka, Francuska, Italija itd., smatrali to nelojalnim ponašanjem“, smatra Đogo.

Bez obzira na to kako će se riješiti kriza zbog koje euro gubi svoju vrijednost, kriza u eurozoni je opomena BiH da bi trebala poduzeti određene poteze kako bi, barem kao i druge zemlje, imala centralnu banku koja odlučuje o monetarnoj politici zemlje, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Hasan Muratović.

„Ja mislim da smo mi trebali još i ranije, s obzirom da mi nemamo centralnu banku nego da imamo karensi bord, ili napraviti centralnu banku ili se ponašati kao Crna Gora - jednostavno uzeti euro. Ova sad naša situacija je besmislena. Ja mislim da je ovo jedan novi dokaz da mi hitno moramo napraviti zakon o pravoj centralnoj banci ili, ako hoćete, narodnoj banci BiH koja će preuzeti sve funkcije kakve imaju nacionalne banke u cijeloj Evopi“, navodi Muratović.

Ono što bi svakako trebalo poduzeti još danas su mjere štednje kako BiH ne bi došla u situaciju u kojoj su se našle pojedine članice EU poput Grčke, Španije i Portugala, preporučuje profesor na travničkom Univerzitetu Nikola Grabovac.

„Smatram da treba preduzeti sve moguće mjere, a to je da nema više financiranja iz budžeta kroz deficit. Može se potrošiti samo onoliko koliko se osigura para. I zato i Vijeće ministara i entitetske vlade moraju donijeti takve budžete koji će biti u visini moguće i realne potrošnje s aspekta realno ostvarenih prihoda. Mi trebamo izaći pred javnost i po cijenu teških žrtava da se naprave uštede, promjene. Mislim da u BiH ima jako mnogo nenaplaćenih prihoda koji pripadaju budžetima, a to su pojedinci koji su uzurpirali financijsku moć i vlast“, zaključuje Nikola Grabovac.