Predlog izmena Zakona o manjinskim pravima koje je predložilo resorno ministrstvo naišlo je na oštre kritike predsjednika nacionalnih savjeta u Crnoj Gori.
Odgovarajući na optužbe predsjednika nacionalnih savjeta u Crnoj Gori da je predloženim izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama namjerio da savjete stavi pod državnu kontrolu preko Fonda za manjine koji bi, shodno izmjenama, u budućnosti odlučivao kako će se novac iz budžeta dijeliti, umjesto da bude raspoređen shodno proporcionalnom učešću manjina, ministar za manjinska prava Ferhat Dinoša kaže da te optužbe "ne piju vodu" i da je isključiva namjera da se unaprijede zakonska rješenja:
"Ne vjerujem da čelnici nacionalnih savjeta vide savjete otkačene od države. Sami njihovi zahtjevi su išli po pitanju novca u tom pravcu da Upravni fond za manjine raspodijeli sredstva savjetima i mi smo napravili to rješenje, napravili smo i rješenje da utrošak sredstava treba da se nekome dostavi i pokaže. Nije valjda rješenje da Savjet dobije pare i da potroši ko šta hoće, a da se nigdje to ne evidentira. Glavna izmjena se tiče onoga što je elektorska skupština. Naime, zakona kaže da političke funkcije ili političari ulaze u nacionalni savjet mehanizmom automatizma, to znači da elektorsku skupštinu treba prepustiti civilnom društvu i istaknuti naučnim radnicima koji se bave manjinskim pitanjima ta izmjera ide upravo u tom pravcu", rekao je Dinoša.
BILO JE KONSULTACIJA
Predsjednik Bošnjačkog savjeta Šerbo Rastoder je kategoričan u stavu da se predloženom izmjenama nacionalni savjeti pretvaraju u institucije resornog ministarstva.
"Što je po nama apsolutno nesaglasno sa intencijama stvaranja nacionanih savjeta kao najviših institucija manjinskih naroda u Crnoj Gori. U tom smislu ima nekoliko drastičnih promjena, prije svega u onom dijelu koji se tiču izbora savjeta. Jasno je da ministar pokušava da ingerencije koje su isključivo u nadležnosti savjeta po postojećim zakonima na sebe i svoje ministarstvo što u ovom slučaju stvara opravdanu bojazan da time ustvari izvršna vlast želi projektovati poželjne ljude u tim savjetima i jednostavno od njih pretovoriti jednu vrstu svojih institucija i političkih promotera", objašnjava Rastoder.
Na pitanje zašto prije donošenja izmjena nije konsultovao predstavnike nacionalnih savjeta koji tvrde da je ministar za manjinska prava bio dužan da to učini, Dinoša kaže:
"Bilo je više sastanaka, čak i međunarodnog nivoa na kojima je bila prisutna ova tema i na kojima sam ja govorio o tome da ću imati intenciju da izvršim ove izmjene i izrazio nadu da ću imati podršku nacionalnih savjeta. I dok čak nijesam bio ministar govorio sam o tome da je non sens da se zagušuje civilni sektor i da civilni sektor nema mjesta u nacionalnim savjetima."
RSE: Da li ste konsultovali predstavnike nacionalnih savjeta?
"Ja mislim da je konsultacija ako se više puta ponavlja pristup koji će se imati i to se čini u prisustvu predstavnika nacionalnih savjeta."
Predsjednici nacionalnih savjeta juče su zatražili od predsjednika države Filipa Vujanovića da ne potpiše novi zakon o manjinama ukoliko on prođe skupštinsku proceduru.
Odgovarajući na optužbe predsjednika nacionalnih savjeta u Crnoj Gori da je predloženim izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama namjerio da savjete stavi pod državnu kontrolu preko Fonda za manjine koji bi, shodno izmjenama, u budućnosti odlučivao kako će se novac iz budžeta dijeliti, umjesto da bude raspoređen shodno proporcionalnom učešću manjina, ministar za manjinska prava Ferhat Dinoša kaže da te optužbe "ne piju vodu" i da je isključiva namjera da se unaprijede zakonska rješenja:
"Ne vjerujem da čelnici nacionalnih savjeta vide savjete otkačene od države. Sami njihovi zahtjevi su išli po pitanju novca u tom pravcu da Upravni fond za manjine raspodijeli sredstva savjetima i mi smo napravili to rješenje, napravili smo i rješenje da utrošak sredstava treba da se nekome dostavi i pokaže. Nije valjda rješenje da Savjet dobije pare i da potroši ko šta hoće, a da se nigdje to ne evidentira. Glavna izmjena se tiče onoga što je elektorska skupština. Naime, zakona kaže da političke funkcije ili političari ulaze u nacionalni savjet mehanizmom automatizma, to znači da elektorsku skupštinu treba prepustiti civilnom društvu i istaknuti naučnim radnicima koji se bave manjinskim pitanjima ta izmjera ide upravo u tom pravcu", rekao je Dinoša.
BILO JE KONSULTACIJA
Predsjednik Bošnjačkog savjeta Šerbo Rastoder je kategoričan u stavu da se predloženom izmjenama nacionalni savjeti pretvaraju u institucije resornog ministarstva.
"Što je po nama apsolutno nesaglasno sa intencijama stvaranja nacionanih savjeta kao najviših institucija manjinskih naroda u Crnoj Gori. U tom smislu ima nekoliko drastičnih promjena, prije svega u onom dijelu koji se tiču izbora savjeta. Jasno je da ministar pokušava da ingerencije koje su isključivo u nadležnosti savjeta po postojećim zakonima na sebe i svoje ministarstvo što u ovom slučaju stvara opravdanu bojazan da time ustvari izvršna vlast želi projektovati poželjne ljude u tim savjetima i jednostavno od njih pretovoriti jednu vrstu svojih institucija i političkih promotera", objašnjava Rastoder.
Na pitanje zašto prije donošenja izmjena nije konsultovao predstavnike nacionalnih savjeta koji tvrde da je ministar za manjinska prava bio dužan da to učini, Dinoša kaže:
"Bilo je više sastanaka, čak i međunarodnog nivoa na kojima je bila prisutna ova tema i na kojima sam ja govorio o tome da ću imati intenciju da izvršim ove izmjene i izrazio nadu da ću imati podršku nacionalnih savjeta. I dok čak nijesam bio ministar govorio sam o tome da je non sens da se zagušuje civilni sektor i da civilni sektor nema mjesta u nacionalnim savjetima."
RSE: Da li ste konsultovali predstavnike nacionalnih savjeta?
"Ja mislim da je konsultacija ako se više puta ponavlja pristup koji će se imati i to se čini u prisustvu predstavnika nacionalnih savjeta."
Predsjednici nacionalnih savjeta juče su zatražili od predsjednika države Filipa Vujanovića da ne potpiše novi zakon o manjinama ukoliko on prođe skupštinsku proceduru.
