Kako manjinski narodi gledaju na proces NATO integracija Crne Gore? Da li podržavaju Vladu na tom putu i šta očekuju od članstva - bila je tema okruglog stola održanog u Podgorici.
Predstvnici Bošnjačkog nacionalnog savjeta podržavaju NATO integracije Crne Gore porukaje predsjednika Osmana Nurkovića, koja je prenesenapredstavnicima drugih manjnskihnaroda koji žive u Crnoj Gori. Predstavnici svih manjinskih naroda, izuzev predsjednika srpskog nacionalnog savjeta Momčila Vuksanovića, jednoglasni su u ocjeni da je za Crnu Gore bolje da bude članica NATO saveza – to poruka sa okruglog stola „Manjinski narodi u procesu NATO integracija“. Zašto su Albanci u Crnoj Gori za NATO integracije objasnio je poslanik u državnom parlamentui predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca (NSA) u Crnoj Gori Genci Nimanbegu.
„NATO savez je društvo država koje su bolje od nas, u demokratskom kapactetu u ekonomskom kapacitetu u onome što su ostavili, u onome što mi cijenimo kao želja naša za poziciju da imamo, kao ljudska prava, ekonomska prava. S toga nas raduje i pozicija koja je promijenjena Vlade Crne Gore u odnosu na raniji period 90.-tih godina da je konačno shvaćeno da ovaj region mora da vodi prozapadnu, demokratsku politiku i zato smatramo da je NATO takva organizacija“, kazao je Nimanbegu.
Hrvati u Crnoj Gore žele NATO integrisnje države u kojoj žive, kazao je Marin Čaveliš, iz Hrvatskog nacionalnog savjeta.
„Hrvatska koja je matična zemlja svih Hrvata u svijetu je već u NATO savezu. Pored toga, većina Hrvata u dijaspori živi u SAD, Kanadi i evropskim državama koje su takođe članice NATO saveza. Zato je logično očekivati da hrvatska zajednica u Crnoj Gori podrži ulazak Crne Gore u NATO savez“, kaže Čaveliš.
„Srbi su protiv NATO integracija Crne Gore“, ponovio je poznat stav Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović i kazao da je za takvo opredeljenje „zaslužna Alijnsa“.
„Odnos srpskog naroda prema NATO i određivanje, mislim da se NATO prema srpskom narodu odredio prije više od dvadest godina odnosom kada je bombardovaosrpski narod od Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, pa tako redom, preko agresije na SR Jugoslaviju i pokušaja izdvajanja Kosova i Metohije iz sastava Srbije, pa onda, kod referenduma o izdvajanju Crne Gore iz zajedničke države i tako dalje sve do danas“, ponovio je Vuksanović.
Ove stavove manjinskih naroda nijesu čuli prestavnici Vlade ministar za manjinska prava Suad Numanović i nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević koji su nakon pozdravnih riječi i uvodnih izlaganja napustili okrugli sto zbog,kako su objasnili, „unaprijed preuzetih obaveza“.
Numanović je rekao da su poslednja dešavanja u Evropi pokazala da je NATO garant stabilnosti i naveoda je obaveza države da u svim vremenima i okolnostima štiti interese svih građana jednako.
„Danas kao građansko društvo iznosimo pitanje- NATO alijanse. Složićemo se u jednom da NATO nije isključivo vojna – odbrambena alijansa ali ćemo se isto tako složiti da je NATO savez država koje baštine vrijednosti demokratije, ljudskih prava,građanskih sloboda i mira. Jedan od najvažnijih prioriteta vanjske politike Crne Gore su svakako, evro-atlanske integracije“, kazao je Numanović.
Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević je podsjetio da se „Crna Gora ponosi velikim brojem etničkih grupa koje žive u harmoniji“ i naglasio da Crna Gora sa „optimizmom“, zbog svega što je u prethodnom periodu uradila „dočekuje decembar“.
„Mi smatramo da postizanjem - ulaskom u NATO stavramo garanciju, stvaramo jedan dobar okvir za dugoročnu stabilnost i bezbjednost i sigurnost zemlje kojiće biti vrlo koristan za i razvijanje i ovih drugih vrijednosti koje baštine zemlje članice, a koji mi želimo da razvijemo kod nas“, kazao je Garčević.