Dan nakon istorijske posjete američkog potpredsjednika Majka Pensa Crnoj Gori, sumiraju se utisci i odmjeravaju njeni efekti kako na spoljašnjem tako i na unutrašnjem planu.
Kao ključno pitanje nameće se koliko će Pensov nenajavljen razgovor sa liderima takozvane građanske opozicije ubrzati rješavanje dugotrajuće političke krize.
Ono što je političkim posmatračima takođe upadljivo, jeste da se američki potpredsjednik nije sastao sa onim ko je udario temelje evroatlantske Crne Gore, bivšim premijerom i aktuelnim liderom vladajuće partije Milom Đukanovićem.
Pošto je Pens napustio Crnu Goru, razloga za zadovoljstvo imali su predstavnici vlasti, koji su bili u ulozi domaćina, ali i onaj dio građanski profilisane opozicije koji se sa Pensom nenajavljeno sastao, na "njegov zahtjev". Nezadovoljstvo je stiglo samo od najjačeg opozicionog saveza Demokratski front, koji nije bio na spisku poželjnih sagovornika Majka Pensa.
Lideri građanske opozicije su poslije sastanka sa potpredsjednikom SAD-a, u pojedinačnim medijskim nastupima u prvi plan stavili da su ohrabreni rezultatima razgovora.
No, gotovo istovremeno na zvaničnom sajtu Bijele kuće izašlo je obavještenje o tom sastanku, u kome se navodi kako je Pens pozvao opoziciju da se vrati u parlament, koji bojkotuje od oktobarskih parlamentarnih izbora prošle godine.
U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DSP) zbog toga ne kriju likovanje.
"Saopštenje Bijele kuće je bilo veoma jasno i mislim da tu ne treba poseban komentar. Nadam se da će se naše kolege iz takozvanog dijela građanske opozicije, nakon što za akcije bojkota parlamenta nijesu dobili podršku, ni od Evropske unije ni od SAD-a, najzad vratiti u parlament. I rekao bih da je to jedna od važnijih poruka koja je saopštena od potpredsjednika Pensa", ocjenjuje u izjavi za Radio Slobodna Evropa poslanik i funkcioner DPS-a Predrag Sekulić.
[RSE/Video, avgust 2017.]
Dritan Abazović iz Građanskog pokreta URA, koji je bio u delegaciji koja se susrela sa Pensom, za Radio Slobodna Evropa ponavlja kako građanska opozicija poslije razgovora sa američkim potpredsjednikom može da bude samo zadovoljna.
"Nije bilo nikakvih imperativnih zahtjeva, niti je to praksa na takvim sastancima. Bilo je stvari koje ne možemo da iznesemo u javnost, ali želim, makar opozicioni dio javnosti da relaksiram i da kažem: 'Mi nećemo odustati od svojih zahtjeva!'. Više puta javno ponavljam da prvo treba da dobijemo datum novih izbora, pa tek onda možemo da razgovaramo o uslovima za te izbore i o povratku u parlament", ističe Abazović.
Majk Pens je iz Glavnog grada Crne Gore odaslao više važnih poruka, od kojih se jedna posebno odnosila na nove vođe Zapadnog Balkana, u kojima američki potpredsjednik vidi šansu da region povuku ka demokratskom preporodu i dinamiziraju reforme.
Oči u oči sa njima, na samitu Jadranske povelje, Pens je novim vođama Balkana poručio kako moraju da riješe stare boljke, u koje je nabrojao obračun sa korupcijom, odgovornu i transparentnu vladu, koja će ojačati ekonomiju.
U tom kontekstu za dio javnosti i pojedine političke analitičare je više nego znakovito da se najviši zvaničnik Vašingtona koji je ikada došao u Crnu Goru, nije sastao sa Milom Đukanovićem, bivšim premijerom i šefom vladajućeg DPS-a, koji je upravo udario temelje evroatlantske Crne Gore, kakvu je Vašington priželjkivao na Balkanu.
[RSE/Video, avgust 2017.]
Da li je to znak da je nova američka administracija Đukanoviću jasno poručila da je njegovo vrijeme isteklo? Za Predraga Sekulića za takve spekulacije mjesta nema.
"Jasno je predviđen protokol i rekao bih da tu nije bilo nikakvog dodatnog prostora za sastanke sa predsjednikom partije Đukanovićem. Ali ne treba zaboraviti, da sve ono što se juče dešavalo, kao i put Crne Gore prema NATO-u, jeste odrednica i put koji je trasirao gospodin Đukanović. Ponavljam, nema nikakvog prostora za bilo kakve dodatne spekulacije šta bi nesastajanje sa Pensom trebalo da znači", kaže Sekulić.
Međutim, Dritan Abazović ima sasvim drugačiju impresiju. Smatra da se nakon Pensove posjete Podgorici stvara znatno povoljniji ambijent za rješavanje duboke krize u kojoj se Crna Gora našla.
"Gotovo je. Ljudi moraju da prihvate da su DPS i Milo Đukanović politika prošlosti. Koliko će trebati vremena da se tako nešto formalizuje, zaista ne znam, niti mogu da procjenjujem. Ali, najvažnije od svega jeste što je nova američka administracija prepoznala značaj razgovora sa kredibilnom opozicijom u Crnoj Gori. Apsolutno mislim da će ubrzanje rješavanja političke krize u Crnoj Gori sada dobiti na dinamici, dobiti na brzini", ocjenjuje Abazović.
Garčević: Pensove poruke regionu i Rusiji
Profesor na univerzitetu u Bostonu, bivši šef misije Crne Gore pri NATO-u i ambasador u OEBS-u i Belgiji Vesko Garčević, kaže za Radio Slobodna Evropa da je susret Majka Pensa sa predstavnicima građanske opozicije vrlo indikativan, kao i poruka opoziciji da se vrati u parlament i da se tamo bori za svoje interese.
"Ta poruka je vrlo značajna zbog Crne Gore i njene unutrašnje stabilnosti. Međutim, takođe je vrlo značajno sa kim se on nije sreo, a nije se sreo sa predstavnicima Demokratskog fronta. Tako je odaslao dvostruku poruku – jednu koja se tiče povratka crnogorske opozicije u parlament, a druga je želja da se (taj) dio opozicije ujedini na osnovu neke građanske opozicione platforme i tako izoluje Demokratski front koji je predstavnik, jasno i glasno, jedne proruske linije i koji želi da se nametne kao vođa cijele opozicije i da na svojoj platformi okupi ostalu opoziciju. Vidjećemo, jesenji mjeseci koji dolaze vjerovatno će pokazati u kom pravcu će se situacija razvijati", riječi su Garčevića.
Vesko Garčević takođe kaže da je nakon posjete američkog potpredsjednika pozicija Crne Gore u međunarodnim odnosima značajno ojačana.
On navodi i izjavu šefa diplomatije Srbije Ivice Dačića koji je, komentarišući akcente posjete američkog potpredsjednika, rekao da je veliko pretjerivanje kada se kaže da Crna Gora ima vodeću ulogu u odbrani stabilnosti i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu.
"Ja bih to što je ministar Dačić rekao ostavio da se tumači u Srbiji. Pretpostavljam da to proizilazi iz pogleda koji Srbija ima na samu sebe kao centralne i najveće države Balkana, koja želi da bude lider. Međutim, veličina zemlje ne znači automatsko liderstvo, već liderstvo proizilazi iz rezultata koje zemlja postiže. Ovim ne želim da glorifikujem rezultate Crne Gore ali je definitivno da je Crna Gora u odnosu na neke druge zemlje Zapadnog Balkana u posljednje vrijeme iskoračila", pojašnjava Garčević.
Majk Pens je tokom dvodnevne posjete Crnoj Gori poručio da je šansa pred novom generacijom lidera Zapadnog Balkana.
"Negdje poslije pada Miloševića (Slobodan Milošević) trendovi su, barem u našim i očima Evrope, bili vrlo pozitivni kada je bilo riječi o Balkanu, što se ne bi moglo reći za posljednjih nekoliko godina, kako zbog ekonomske krize ali isto tako i zbog nekakvih, rekao bih, naslijeđenih i urođenih osobina koje imamo, a koje su došle do izražaja i u ekonomskoj stagnaciji i u nedostatku demokratije i u jačanju onih istih političkih snaga koje su i dovele do raspada Jugoslavije i koje su ponovo gurnule ovaj dio svijeta u zapećak Evrope", navodi Vesko Garčević.
"To se poklopilo i sa jačanjem uloge Rusije u regionu koja je upravo tražila takvu situaciju koja joj omogućuje da se promoviše kao alternativa nekom zapadnom putu. Mislim da su ove poruke i Pensova posjeta bili na vrijeme i da su signal u kom pravcu treba da se kreće naš region", zaključuje Garčević.
Facebook Forum