Premijer Igor Lukšić smatra da je ponuda opozicionim partijama koja se tiče identitetskih pitanja fer, te navodi da je spreman da nastave razgovore.
Lukšić je predložio uvođenje trobojke kao predsjedničke zastave i intoniranje prve dvije strofe crnogorske himne u svečanim prilikama, u zamjenu da poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), Pokreta za promjene (PzP i Nove srpske demokratije (NOVA) u parlamentu daju neophodnu dvotrećinsku podršku ustavnim promjenama koje se tiču pravosuđa.
Ponuda uključuje i usvajanje Zakona o upotrebi službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi kojim bi se definisalo "u kojima se situacijama upotrebljava službeni jezik, a u kojima jezik u službenoj upotrebi".
Pokret za promjene i Nova odmah su odbile ponudu.
“Mislim da je ovo zaista fer ponuda, spreman sam da na tu temu nastavimo da razgovaramo”, rekao je Lukšić nakon preduzetničke konferencije Zapošljavanje kroz prizmu preduzetništva.
Ponuda, kako je kazao, u svom sadržaju ima i podršku na temu ustavnih amandmana koji se tiču preporuka Venecijanske komisije.
“I ima otvoreno još jedno pitanje koje se tiče načina na koji bi kroz sveobuhvatnu debatu u parlamentu mogli da se vrlo efikasno odredimo prema budućoj pozivnici da učestvujemo kao punopravna članica u NATO onog trenutka kad ponuda dođe”, kazao je Lukšić.
Njemu je indikativno da Pokret za promjene odbija ponudu, jer čitavo vrijeme, kako je kazao, institiraju na promjenama u pravosuđu, a ne ovim.
“Ukoliko ne žele dalje razgovore na tu temu, provjerićemo kakvo je razmišljanje u SNP-u, da li kod njih postoji spremnost da se na toj platformi nastave razgovori. Vjerujem do kraja maja da bi mogli da ih obnovimo i vidimo da li ima do približavanja stavova ili nažalost neće doći do dogovora”, rekao je Lukšić.
On je dodao i da mu je “sad već interesantno čuti” šta je to od zahtjeva koje je opozicija ponudila na te teme, nijesu razmotrili i eventualno dali rješenje, koje u trajnom smislu obezbjeđuje zadovoljavanje njiovih određenih pozicija, a ne narušava elemente Ustava.
“Ako želimo da se dogovorimo na temu političkih pitanja, imamo okvir koji može biti podustavan i to je u osnovi ponude koju sam dao predsjednicima opozicije na bazi dosadašnjih razgovora. Nijesam siguran da je to nešto posebno novo za njih, jer su sve te teme bile otovoreno”, rekao je Lukšić.
Prevazići podjele
On je kazao da vjeruje da je suština ponude okvir na bazi kog možemo doći u situaciju da prevaziđemo sve vrste pojela u Crnoj Gori. “Da pojedina otvorena politička pitanja stavimo ad acta i da se koncentrišemo prije svega na ono što je ekonomski razvoj ove države”.
Lukšiću se, kako je rekao, čini da su ponudili fer rješenje i kad su u pitanju državni simboli, da se kroz zakon eventualno obezbijedi prostor za ispunjavanje nekih od njihovih viđenja.
“Drugo – da se kroz zakon koji svakako treba da donesemo o upotrebi službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi nađe balans koji može zadovoljiti neka od gledanja opozicionih partija i da se trajnost takvog sporazuma obezbijedi kroz izmjenu člana Ustava koji definiše da se ti zakoni donose sa dvije trećine”, rekao je Lukšić.
Što, kako je naveo, znači da se jako teško može očekivati promjena tih zakona u nekom budućem periodu.
“Jer ne vidim da tako dramatična može biti promjena struktura u parlamentu”, kazao je on.
Lukšić je rekao da, ako je to nešto što iz opozicionih partija smatraju da nije prihvatljivo onda ne vidi da imamo drugi put da se provjeri njihova interesovanja, “osim da se u skladu sa Ustavom, procedurom, to što oni zagovaraju, provjeri”.
To, kako je pojasnio, podrazumijeva ne samo dvije trećine u parlamentu, već i tropetinsku podršku na nekom eventualnom refrendumu.
“I to je ustavni put, ali ja mislim da je građanima koje predstavljaju opozicione partije mnogo važnije da zadovolje neke svoje potrebe nego forma koja sama po sebi neće dovesti do rezultata”, naveo je Lukšić.
Lukšić je predložio uvođenje trobojke kao predsjedničke zastave i intoniranje prve dvije strofe crnogorske himne u svečanim prilikama, u zamjenu da poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), Pokreta za promjene (PzP i Nove srpske demokratije (NOVA) u parlamentu daju neophodnu dvotrećinsku podršku ustavnim promjenama koje se tiču pravosuđa.
Ponuda uključuje i usvajanje Zakona o upotrebi službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi kojim bi se definisalo "u kojima se situacijama upotrebljava službeni jezik, a u kojima jezik u službenoj upotrebi".
Pokret za promjene i Nova odmah su odbile ponudu.
“Mislim da je ovo zaista fer ponuda, spreman sam da na tu temu nastavimo da razgovaramo”, rekao je Lukšić nakon preduzetničke konferencije Zapošljavanje kroz prizmu preduzetništva.
Ponuda, kako je kazao, u svom sadržaju ima i podršku na temu ustavnih amandmana koji se tiču preporuka Venecijanske komisije.
“I ima otvoreno još jedno pitanje koje se tiče načina na koji bi kroz sveobuhvatnu debatu u parlamentu mogli da se vrlo efikasno odredimo prema budućoj pozivnici da učestvujemo kao punopravna članica u NATO onog trenutka kad ponuda dođe”, kazao je Lukšić.
Njemu je indikativno da Pokret za promjene odbija ponudu, jer čitavo vrijeme, kako je kazao, institiraju na promjenama u pravosuđu, a ne ovim.
“Ukoliko ne žele dalje razgovore na tu temu, provjerićemo kakvo je razmišljanje u SNP-u, da li kod njih postoji spremnost da se na toj platformi nastave razgovori. Vjerujem do kraja maja da bi mogli da ih obnovimo i vidimo da li ima do približavanja stavova ili nažalost neće doći do dogovora”, rekao je Lukšić.
On je dodao i da mu je “sad već interesantno čuti” šta je to od zahtjeva koje je opozicija ponudila na te teme, nijesu razmotrili i eventualno dali rješenje, koje u trajnom smislu obezbjeđuje zadovoljavanje njiovih određenih pozicija, a ne narušava elemente Ustava.
“Ako želimo da se dogovorimo na temu političkih pitanja, imamo okvir koji može biti podustavan i to je u osnovi ponude koju sam dao predsjednicima opozicije na bazi dosadašnjih razgovora. Nijesam siguran da je to nešto posebno novo za njih, jer su sve te teme bile otovoreno”, rekao je Lukšić.
Prevazići podjele
On je kazao da vjeruje da je suština ponude okvir na bazi kog možemo doći u situaciju da prevaziđemo sve vrste pojela u Crnoj Gori. “Da pojedina otvorena politička pitanja stavimo ad acta i da se koncentrišemo prije svega na ono što je ekonomski razvoj ove države”.
Lukšiću se, kako je rekao, čini da su ponudili fer rješenje i kad su u pitanju državni simboli, da se kroz zakon eventualno obezbijedi prostor za ispunjavanje nekih od njihovih viđenja.
“Drugo – da se kroz zakon koji svakako treba da donesemo o upotrebi službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi nađe balans koji može zadovoljiti neka od gledanja opozicionih partija i da se trajnost takvog sporazuma obezbijedi kroz izmjenu člana Ustava koji definiše da se ti zakoni donose sa dvije trećine”, rekao je Lukšić.
Što, kako je naveo, znači da se jako teško može očekivati promjena tih zakona u nekom budućem periodu.
“Jer ne vidim da tako dramatična može biti promjena struktura u parlamentu”, kazao je on.
Lukšić je rekao da, ako je to nešto što iz opozicionih partija smatraju da nije prihvatljivo onda ne vidi da imamo drugi put da se provjeri njihova interesovanja, “osim da se u skladu sa Ustavom, procedurom, to što oni zagovaraju, provjeri”.
To, kako je pojasnio, podrazumijeva ne samo dvije trećine u parlamentu, već i tropetinsku podršku na nekom eventualnom refrendumu.
“I to je ustavni put, ali ja mislim da je građanima koje predstavljaju opozicione partije mnogo važnije da zadovolje neke svoje potrebe nego forma koja sama po sebi neće dovesti do rezultata”, naveo je Lukšić.
