Hrvatsko tužilaštvo 18 godina istražuje slučaj stradanja 14 crnogorskih rezervista koji su ratnih devedesetih zarobljeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, a potom sprovedeni u splitski logor "Lora".
Oni su kao pripadnici Jugoslovenske narodne armije te 1992. bili u statusu ratnih zarobljenika sa kojima je trebalo postupati u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, koja zabranjuje mučenje i ubijanje.
Posmrtni ostaci gotovo svih njih pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, uključujući okolinu Mostara i Trebinja.
Split je od Mostara udaljen oko 150, a od Trebinja oko 250 kilometara.
Tijelo jednog od njih još nije pronađeno.
Na pitanje Radija Slobodna Evropa o predmetu "Lora 3" koji je pokrenut 2007, portparolka Županijskog tužilaštva u Splitu Rene Laura je kazala da u saradnji sa policijom i dalje sprovode izviđaj te da je postupak tajan.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je po zamolnici splitskih kolega iz 2009. dostavilo dokumentaciju koja se tiče državljana Crne Gore.
Petnaest godina kasnije iz Splita su traženi dodatni podaci, potvrdio je za RSE portparol SDT-a Vukas Radonjić.
Njima su prošle godine tužioci iz Splita uputili zamolnicu za dostavljanje dodatnih dokaza i podataka. Kako je naveo, crnogorsko tužilaštvo trenutno priprema tu dokumentaciju.
Za Bojanu Malović iz crnogorske nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), dugotrajnost postupka splitskog tužilaštva ukazuje "da postoji ozbiljan nedostatak i političke i tužilačke volje da se ovaj predmet privede kraju".
Pouka iz "Lore 1" i "Lore 2"
Ranijih godina je više hrvatskih državljana procesuirano u predmetima "Lora 1" i "Lora 2" za mučenje i stradanje civila i ratnih zatvorenika u tom logoru 1990-ih godina.
"Lora 1" - odnosi se na ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Počinioci su osuđeni za nezakonito zatvaranje 12 civila, uglavnom srpske nacionalnosti, koje su sumnjičili za neprijateljske aktivnosti protiv Hrvatske. Od posljedica zlostavljanja umrla su dva.
"Lora 2" - odnosi se na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Počiniocima je stavljeno na teret ponižavanje, fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje i mučenje 37 ratnih zarobljenika. Od tih posljedica umrla su tri.
Tadašnji upravnik Vojno-istražnog centra "Lora" Tomislav Duić je, na osnovu komandne odgovornosti, proglašen krivim u oba predmeta i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od osam i po godina.
Malović smatra da se Duićeva komandna odgovornost mogla primijeniti i u slučaju "Lora 3".
"Jer brojna svjedočenja govore o svirepom mučenju zatvorenika iz Crne Gore u bloku 'C'".
A upravo je Duić navođen kao jedan od zlostavljača crnogorskih državljana zarobljenih u "Lori", o čemu su svjedočili i bivši logoraši u dokumentarnom filmu Televizije Nikšić iz 2022. koji je dostavljen splitskom tužilaštvu.
Ni to, prema riječima Malović, nije dalo rezultate.
"Javnost još uvijek nema nikakve informacije o stanju predmeta niti o tome šta koči njegovo procesuiranje. Zato je sada, kada Hrvatska i Crna Gora zvanično treba da počnu pregovore o otvorenim pitanjima, prilika da se na dnevni red stavi i pitanje 'Lore 3'."
Krajem mjeseca treba da počnu bilateralne konsultacije po pitanju rješavanja otvorenih pitanja između zvanične Podgorice i Zagreba, poručeno je nakon sastanka šefova crnogorske i hrvatske diplomatije Ervina Ibrahimovića i Gordana Grlića Radmana 13. januara.
Među njima su razgraničenje u reonu poluostrva Prevlaka, vlasništvo nad školskim brodom "Jadran", odšteta logorašima, kao i nestale osobe.
- Osam godina bez sastanka Komisije o razgraničenju Crne Gore i Hrvatske
- Hrvatska i Crna Gora ponovo o vlasništvu nad devet decenija starim brodom
Sporazum na strani Hrvata
Može li tema "Lore 3" biti tretirana kao 'otvoreno pitanje' u najavljenim razgovorima crnogorske i hrvatske strane?
Crnogorsko i hrvatsko tužilaštvo od 2006. imaju potpisan Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih, zločina protiv čovječnosti i genocida.
On se primjenjuje samo u predmetima ratnih zločina koje su na teritoriji Hrvatske počinili crnogorski državljani. Ne odnosi se na ratne zločine koje su počinili hrvatski državljani.
Ministarstvo pravde, u čijim ingerencijama je oblast ratnih zločina, ocijenilo je da Sporazum ne počiva na principu ravnopravnosti, odnosno da je Crna Gora u inferiornijem položaju.
Stoga je 2023. zatražilo od crnogorskog Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) da pokrene proces njegovog revidiranja sa hrvatskom stranom.
Tužilaštva dvije države septembra prošle godine imale su, između ostalog i ovom povodom, sastanak u Podgorici.
Iz kancelarije vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Milorada Markovića je za RSE rečeno da dva tužilaštva nastavljaju komunikaciju " u cilju usaglašavanja" Sporazuma.
U pripremi još jedan sporazum sa Hrvatskom
Osim na ovom za crnogorsku stranu spornom Sporazumu, dva tužilaštva rade i na Sporazumu koji se odnosi na podršku svjedocima, oštećenima i žrtvama u postupcima za ratne zločine.
Takav Sporazum Crna Gora već ima sa tužilaštvima Bosne i Hercegovine i Srbije.
"Do zaključivanja oba sporazuma sa Državnim odvjetništvom Hrvatske će doći nakon sprovođenja neophodnih procedura u Hrvatskoj", navodi se u odgovoru VDT-a.
Iz Državnog odvijetništva nisu odgovorili na pitanja o sporazumu poslata krajem decembra.
Bojana Malović iz HRA smatra da će spremnost Hrvatske da revidira već usvojeni Sporazum, koji bi im nametnuo obaveze koje sada nemaju, predstavljati izazov.
Posebno u pogledu saradnje u predmetima koji se odnose na osumnjičene hrvatske državljane, naglašava Malović.
"Hrvatska vlast istrage i krivično gonjenje svojih državljana smatra pitanjem nacionalne bezbjednosti, zbog čega njihova saradnja s tužilaštvima u regionu, uključujući i Crnu Goru, često nije adekvatna".
Ako dođe do revidiranja Sporazuma, Crna Gora bi mogla da zahtjeva informacije o stanju predmeta koji se odnose na stradanje njenih državljana u Hrvatskoj, poput slučaja "Lora 3".
"Takvo aktivno učešće tužilaštva Crne Gore u predmetu bilo bi posebno značajno iz perspektive porodica stradalih, jer ni one svih ovih godina ne znaju šta se u tom predmetu zaista dešava", navodi Malović.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori poručila da Podgorica treba da poboljša brzinu i efikasnost međunarodne pravosudne saradnje.