Dostupni linkovi

Ljudska prava na međunarodnim plakatima


Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo otvorena je izložba plakata koja predstavlja 100 najoriginalnijih idejnih rješenja grafičkog dizajna rađenih na temu osnovnih ljudskih prava.

Riječ je o djelima koji su ove godine učestvovali na međunarodnom takmičenju, a svoj sud u određivanju najboljih dali su i bh. umjetnici.

U Opštoj deklaraciji o pravima čovjeka UN navodi se, između ostalog, da svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i zadovoljavajuće uslove rada i na zaštitu od nezaposlenosti.

Međutim, ne postoji sredina na našoj planeti gdje se i ovo ljudsko pravo, u većoj ili manjoj mjeri, ne krši. To dokazuju i plakati umjetnika iz cijeloga svijeta koje je objedinila organizacija 4Tomorrow.

Od rekordnih 4.300 plakata, koliko ih je pristiglo na međunarodnu smotru, 100 najkvalitetnijih predstavljeno je u Sarajevu.

Miomirka Mila Melank
Miomirka Mila Melank

"Nema nekog pozitivnog odnosa prema radu odnosno da je ovo kritika kapitalističkog odnosa prema radu. Maltene nema plakata koji pozitivno govori o radu. Uglavnom se govori o tome da se ljudi osjećaju eksploatisanim, pa je vjerovatno to očigledno i na ovim plakatima", kaže za RSE Miomirka Mila Melank, sekretarka Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajna BiH (ULUPUBiH).

Već treću godinu izložba organizacije 4Tomorrow priređuje se u Bosni i Hercegovini, svaki put u Sarajevu, u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti.

"Početkom decembra biće u sto gradova širom svijeta otvorena identična izložba, povodom 10. decembra, Dana ljudskih prava. Ove godine tema je pravo na rad. Prethodnih godina bile su druge teme koje su također vezane za ljudska prava. Smisao ovih izložbi i jeste promocija ljudskih prava", ističe Melank.

U žiriju koji je birao finaliste u Parizu, ove godine su bila dva predstavnika iz Bosne i Hercegovine, oba profesori Odsjeka za grafički dizajn Akademije likovnih umjetnosti - Bojan Hadžihalilović i Dalida Karić - Hadžiahmetović.

"Iz selekcije od 4.000 plakata predselekcioni žiri bira 400. Onda ide glavni žiri i od tih 400 bira prvo 100, pa onda deset plakata. Bojan Hadžihalilović i ja bili smo u Parizu, sa desetak kolega, i imali smo stvarno težak posao ove godine da odaberemo prvih sto, koje ovdje možete vidjeti. Mogu samo reći da je bilo jako interesantno iskustvo. Kažem, nije bilo jednostavno, zato što su to plakati koji dolaze iz cijelog svijeta, iz različitih kultura. Morali smo i o tome voditi računa", navodi za RSE Karić - Hadžiahmetović.

Namjera ove izložbe je da društvo osvijesti o brojnim primjerima kršenja ljudskih prava, u ovom slučaju prava o radu. Grafički dizajneri su na različite načine to dočarali u svojim radovima, ističe Karić - Hadžiahmetović:

Dalida Karić - Hadžiahmetović
Dalida Karić - Hadžiahmetović

"Neki su progovarali na direktan način, neki putem simbola. Imamo i na prvi pogled infantilna rješenja, jako jednostavna, a kad ih malo pogledate, vidite da je smisao zaista dubok. I tehnike su vrlo raznovrsne - kolaži, neki su tipografski, neki su fotografski. A kad ih pogledamo, djeluju zaista snažno", pojašnjava Karić - Hadžiahmetović.

Prije dvije godine plakat o rodnoj ravnopravnosti Dalide Karić - Hadžiahmetović bio je među deset najboljih plakata Poster for Tomorrow 2012.

"Moj rad se zvao 'Woman is not an object', i govorio je o odnosu prema ženi kao prema objektu, odnosu protiv kojeg se trebamo boriti. Ja sam tada bila među prvih deset. Mi se zaista trudimo, ne samo mi lično, već i naši studenti. Angažiramo ih i potičemo da se javljaju na međunarodna takmičenja. Dolaze nove generacije koje isto mogu tu ljepšu sliku šalju u svijet i da možda i zaista pomognu ovom društvu", zaključuje Dalida Karić - Hadžiahmetović.

Posmatrajući plakate stiče se dojam - ističu organizatori izložbe - da Bosna i Hercegovina ne odmiče mnogo od svjetske prakse kada je u pitanju nepoštivanje prava na rad kao jednog od osnovnih ljudskih prava.

Plakate, čiji motivi itekako podsjećaju na bh. svakodnevnicu, moguće je pogledati do 9. decembra u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo.

XS
SM
MD
LG