Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori obilježava deset godina otkad je na vrh Rumije iznad Bara postavila limenu crkvu. I ove godine na Rumiju izlaze samo vjernici pravoslavne crkve dok muslimani i katolici bojkotuju taj viševjekovni obred u znak protesta zbog postavljanja objekta koji kako kažu dijeli a ne spaja ljude.
Cijeli slučaj prate kontroverze i pitanje da li je na primjeru tog objekta država pokazala nemoć u odnosu na SPC.
U proglasu kojim se pozivaju vjernici da krenu u pohod na Rumiju mitropolija SPC u Crnoj Gori navodi da se obilježava jubilej "povodom 10 godina mučeničkog života rumijske crkve".
Liturgiju će služiti paroh barski Jovan Plamenac koji za Radio Slobodna Evropa kaže da osim liturgije nije predviđen neki posebni program. Paroha Plamenca iritiraju priče da je postavljanjem crkve na vrh planine prekinuta viševjekovna tradicija zajedničkog izlaska na Rumiju pravoslavaca, muslimana i katolika:
„Dođe poneki musliman, poneki rimokatolik...Ta cijela tema je nametnuta i nema veze sa stvarnošću. Ja idem gore a od ostalih ko će da ide ja nemam pojma, nema neke posebne organizacije. Mi idemo povodom 10 godina od kada je crkva osveštana, da služimo liturgiju na Rumiji gore u crkvi Svete Trojice. Ko će doći ne znam, ja nikoga ne zovem nego dođe onaj koji želi da dođe. Vjerovatno će doći još neko od sveštenika.“
No, i ove godine su na vrh Rumije izašli samo vjernici Srpske pravoslavne crkve.
Novinar iz Bara Mustafa Canka kaže da pripadnici ostale dvije konfesije od postavljanja limene crkve na vrh planine Rumije jednostavno ne žele da učestvuju u tom obredu:
„Sve dok ta limena crkvica bude na vrhu Rumije to neće biti ono što spaja, što povezuje i što miri građane Bara koji i sami kažu da ispod Rumije žive tri vjere koje neće da se dijele. Mislim da će rijetko ko od njih biti na vrhu Rumije sa ovom skupinom iz SPC i da će oni sami izlaziti kao što u posljednje vrijeme čine a što sve ukupno ne doprinosi multivjerskom i multikonfesionalnom skladu na jugu Crne Gore.“
Podsjetimo da je tradicija prema kojoj su vjernici svih konfesija jednom godišnje iznosili krst na Rumiju kod Bara, trajala više stotina godina.
Taj običaj je prekinut 2005 godine kada je Srpska pravoslavna crkva helikopterom Vojske tadašnje Državne zajednice Crne Gore i Srbije prenijela metalni objekat u vidu crkve na vrh te planine.
I pored brojnih preporuka, nekoliko odluka državnih organa o uklanjanju tog objekta kao što je odluka Ministarstva održivog razvoja i turizma iz 2005. Godine, izjava ministra Branimira Gvozdenovića da će crkva biti uklonjena kao i brojnih osuda stručne i političke javnosti, limena crkva i danas se nalazi na vrhu Rumije.
U jednom od posljednjih rješenja u Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore kao jednu od mjera zaštite kulta Svetog Vladimira predložila je izmještanje limene crkve sa vrha Rumije.
To se, međutim do danas nije dogodilo.
Za podgoričkog advokata Željka Tomovića stvar je prilično jasna ali kako primjećuje država ili ne želi ili iz nekog razloga ne može da izvrši sopstvene odluke u vezi sa sudbinom crkve na Rumiji
„Sama činjenica da je nadležni organ donio odluku o uklanjanju objekta dovoljno govori o tome da li je objekat zakonski izgrađen ili je samovoljno izgrađen. Sa druge strane, imamo situaciju da država ne postupa po odluci sopstvenog organa a to opet neupućenima stvara određenu zabunu. Međutim, ja odavno tvrdim da je to narušavanje suvereniteta. Čim država popušta pred bilo kim i ne poštuje svoje zakone i odluke sopstvenih državnih organa od toga nema jačeg ugrožavanja suvereniteta.“
U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi smatraju da iza svega stoji zapravo dogovor, saradnja SPC i aktuelne crnogorske vlasti i da od uklanjanja crkve na Rumiji neće biti ništa:
„Takav odnos se može kvalifikovati kao akt uperen protiv crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta koji se očituje i kroz tu nematerijalnu kulturnu baštinu kakav je bio osobeni kult Svetog Vladimira i naravno to kultno mjesto na vrhu Rumije zbog čega i jesmo Crnogorci. Učinjen je od onoga dijela državne administracije koji se ne može pomiriti sa činjenicom da je Crna Gora crnogorska država i da je suverena. Te snage su diodatno osnažene i danas dominantne u zemlji zato i ne očekujemo da će ikada ukloniti limeni objekat sem da će koristeći se svim pravnim, političkim i policijskim sredstvima pokušati da ga legalizuju i očuvaju njegov paracrkveni status“, kaže Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve.
