Libijski premijer suspendovao je ministricu vanjskih poslova nakon što se neformalno sastala sa svojim izraelskim kolegom.
Libija ne priznaje Izrael, jer Tripoli podržava palestinsku administraciju, a sastanak ministrice je izazvao proteste.
Izraelski šef diplomatije Eli Cohen opisao je sastanak sa Najlom el Mangouš kao istorijski prvi korak u uspostavljanju odnosa, prenosi BBC.
Izrael pokušava izgraditi bliže veze s više arapskih i muslimanskih zemalja, poput Libije bogate naftom.
Pokrenuta i istraga
Osim što je suspendovao ministricu Mangouš, premijer Abdul Hamid Deiba pokrenuo je i istragu.
Cohen je rekao da se sastao s gospođom Mangouš prošle sedmice na marginama samita u Rimu i razgovarali o "velikom potencijalu za odnose između dvije zemlje".
Rekao je da su pokrivali izraelsku pomoć u humanitarnim pitanjima, poljoprivredi, upravljanju vodama i važnosti očuvanja jevrejskog naslijeđa u Libiji, uključujući renoviranje sinagoga i groblja.
Ministarstvo vanjskih poslova Libije je, međutim, saopštilo da je Mangouš odbila sastanak s predstavnicima Izraela, te da je susret sa izraelskim ministrom bio "nepripremljen, slučajan susret tokom sastanka u italijanskom Ministarstvu vanjskih poslova".
U saopštenju se takođe navodi da interakcija nije uključivala "nikakve rasprave, dogovore ili konsultacije" i da Ministarstvo "ponavlja svoje potpuno i apsolutno odbijanje normalizacije" odnosa s Izraelom.
Nakon izvještaja o neformalnom sastanku, protesti su izbili u glavnom gradu Tripoliju i nekim drugim gradovima. Putevi su bili blokirani, gume zapaljene, a demonstranti su mahali palestinskom zastavom, iako se čini da su protesti bili relativno mali.
Predsjednički savjet, koji predstavlja tri libijske provincije, rekao je da je nezakonito normalizirati odnose s Izraelom.
Zatražena hitna sjednica Parlamenta
Ured predsjednika Parlamenta optužio je gospođu Mangouš za veleizdaju i pozvao na hitnu sjednicu 28. avgusta.
Libija je godinama bila u previranju, a zemlja je podijeljena između privremene, međunarodno priznate vlade u Tripoliju i rivalske vlade na istoku.
Ukoliko dođe do bilo kakvog dogovora između Izraela i Libije, to bi zakomplikovalo političku podjelu, koja postoji od svrgavanja dugogodišnjeg diktatora Moamera Gadafija prije 12 godina.
General Kalifa Haftar iz Libijske nacionalne armije (LNA) vodi suparničku vladu u gradu Tobruku na istočnoj obali.
Izrael pokušava od Abrahamovog sporazuma iz 2020. godine privoliti zemlje koje su neprijateljski nastrojene prema Izraelu da priznaju njegov suverenitet i uspostave diplomatske odnose.
Izrael je to do sada radio sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom, Sudanom i Marokom.
Međutim, vlada Benjamina Netanjahua kritizirana je zbog izgradnje naselja na Zapadnoj obali i vojnih racija na osumnjičena militantna uporišta na okupiranim palestinskim teritorijama.
Predsjedničko vijeće Libije je 27. avgusta naveče zatražilo od Vlade "pojašnjenje" o tome šta se dogodilo. Predsjednički savjet obavlja funkcije šefa države i zadužen je za vojsku zemlje.
U pismu tog tijela navodi se da sastanak između dva ministra vanjskih poslova "ne odražava vanjsku politiku libijske države, ne predstavlja libijsku nacionalnu konstantu i smatra se kršenjem libijskih zakona koji kriminaliziraju normalizaciju s 'cionističkim entitetom' ". Takođe je od Deibaha zatražio da "primjeni zakon ako se sastanak održi".
Pod Gadafijem, koji je snažno podržavao palestinsku administraciju, hiljade Jevreja je protjerano iz Libije, a mnoge sinagoge su uništene.
