Rusija je kritikovala SAD i EU zbog Ukrajine, poručujući da je aktuleni konflikt produkt onoga, što ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zove „dvadesetpetogodišnja sebična ekspanzija Zapada“. U govoru pred poslanicima Dume on je apelovao na Kijev da direktno pregovara sa separatistima i da Moksvu ne tretiraju kao stranu u sukobu.
Pred poslanicima donjeg doma ruskog parlamenta, šef diplomatije Kremlja, Sergej Lavrov je rekao da „Zapad mora podržati proces u kojem će se doći do zajednički prihvatljivog sporazuma umjesto što podržava Kijev kao zaraćenu stranu".
“Kao sljedeći korak mi pozivamo na uspostavljanje stabilnog kontakta između Kijeva i Donabasa sa ciljem postizanja zajednički prihvatljivog sporazuma. Zapad mora da podrži taj proces umjesto što strasno podržava sve što Kijev kao strana u ratu čini, zatvarajući oči pred nedopustivim kršenjima ljudskih prava, otvorenim bezakonjem i ratnim zločinma. Pokušaj krivljenja Rusije za ukrajinsku krizu je uzaludan”, poručio je Lavrov.
Lavrov je još jednom ponovio da Moskva odbacuje umiješanost u oružani konflikt između vladinih snaga u Ukrajini i proruskih separtista u kojima je od aprila poginulo više od 4100 boraca i civila.
Prema njegovim riječima sukob u Ukrajini je unutrašnja stvar te zemlje i „svi pokušaji da se Rusija pretvoru u jednu od strana u konfliktu su kontraproduktivni"
"To je apsolutno kontraproduktivna i provokativna linija koja nema šansu za uspjeh“, vjeruje Lavrov.
Akciji jačanja podrške javnog mnjenja
Njegovo obraćanje Dumi, koje je prenosila državna televizija očigledno ima za cilj da uvjeri Ruse da je Kremlj u pravu i ima pravo braniti se od sve jačih optužbi Zapada o direktnoj ruskoj umješanosti u sukobe u Ukrajini na strani proruskih separtista koji drže velike dijelove istoka u regijama Donjck i Luganjsk pod svojom kontrolom.
„Ukrajinska kriza je posljedica politike zapadnih država koje već četvrtinu stoljeća jačaju svoju sopstvenu bezbjednost na štetu sigurnosti drugih tako što šire geopolitički prostor pod njihovom kontrolom“.
Lavrovo javno obraćanje ruskim poslanicima i javnosti stiže dan nakon što je predsjednik Vladimir Putin koristeći atizapadnu retoriku i manire da bi ojačao podršku javnog mnjenja, rekao da SAD žele da podrede Rusiju sebi i "riješe svoje probleme na naš račun."
Lavrov je antizapadnu porukupodržao riječima kako nema alternative saradnji između Rusije i EU, koja je već duže njihov najveći trgovinski partner. Ali je EU optužio za zatezanje odnosa poručujući da se ruski odnosi sa Zapadom moraju bazirati na pretpostavci jednakosti, ponavljajući zahjev koji je Putin postavio kao spoljno politički cilj na početku njegovog trećeg mandata kao predsjednika 2012.
"Konstruktivan ruski pristup prema integracijama u stalnoj je trci protiv želje SAD i njenih saveznika da podijele i vladaju i provedu svoje taktičke planove", ponovio je Lavrov Putinove riječi.
Rusija je kao kontramjeru sankcijama EU i SAD, zbog umiješanosti u konflikt u Ukrajini, u avgustu uvela zabaranu uvoza hrane iz EU širokog spektra.
Strah da Rusija želi nove teritorije
I dok Lavrov i Putin pokušavaju dobiti nepodijeljenu poruku javnog mnjenja u Rusiji, konflikt u Ukrajini i dokazi o ruskoj umiješanosti povećavaju strah ruskih susjeda da bi Moskva mogla težiti kontroli nad još nekim teritorijama.
To je razlog što su odnosi Moskve i Zapada na najnižem nivou u posthladnoratovskoj eri.
Sunovrat je počeo ruskom aneksijom ukrajinskog poluostrva Krim u martu, koji je uslijedio nakon višemječenih prodemokratskih protesta u Kijevu započetih novembra 2013., kada je administracija proruskog predsjednika Ukrajine, Viktora Janukoviča odlučila da okrene leđa EU integracijama njihove zemlje i jača veze sa Moskvom.
Protesti su krajem januara eskalirali u nasilne i u njima je stradalo više od 100 demonstranata a predsjednik Janukovič svgnut je 23. februara, nakon čega je napustio zemlju i pobjegao u Rusiju koja je martu anektirala poznato crnomorsko poluostrvo.
Nakon aneksije Krima uslijedili su sukobi u istočnim oblastima Ukrajine, regijama Donjeck i Luganjsk gdje su proruski separatsiti proglasili takozvane "Narodne Republike". Žestoki sukobi su djelimično obustavljeni sporazumom u Minsku 5. septembra u kojem je jedna od strana bila i Moskva, ali su posljednjih dana ponovo počeli da eskaliruju sa informacijama o novom gomilanju trupa u toj oblasti.
NATO i Zapad upozoravju na gomilanje trupa
U utorak, 18. novembra, generalani sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg saopštio je da je u toku „ozbiljno vojno gomilanje“ i na istoku Ukrajine i sa ruskoj strani granice. On je apelovao na Moskvu da povuče svoje trupe iz tog područja.
Kijev i njegova prozapadna vlada plaše se da Putin od proruskih separatista želi da zauzmu još dijelova teritorije Ukrajine stvarajući tako „zamrznuti konflikt“ koji će držati u destabilizaciji zemlju i njenu ekonomiju kao i EU ambicije kao taoce godinama.
Njemački šef diplomatije Frank Walter Steinmeir, koji se u utorak susreo u Moskvi sa Putinom i Lavrovim, poručio je da "nema mjesta optimizmu u aktulenoj situaciji“.
Steinmeir je upozorio na opsan razvoj situacije u Ukrajini apelujući na sve strane da se drže mirovnog sporazuma iz Minska, koji se krši na dnevnoj bazi, a čijih bi se odredbi sve strane morale držati.
Merkel: Ukrajina nije samo pitanje Ukrajine
Samo dan prije Stainmeira, njegova kancelarka Angela Merkel, u ponedjeljak, 17.novembra, saopštila da "pitanje Ukrajine nije više samo ukrajinsko pitanje".
"Ruske provokacije i igre moći se sada šire i na druge dijelove Evrope", kako je rekla "od Finske do Balkana".
"To utiče na sve nas“, rekla je Merkel nakon višesatnih razgovora sa ruskim predsjednikom pitajući se: „Kako se nešto ovako može događati usred Evrope?
"Stare teze o sferama utacaja i gaženju međunarodnog prava ne smiju pobjediti", poručila je njemačka kancelarka.
