Vlada Crne Gore nacrtom budžeta planira, kako u četvrtak prenose mediji, da naredne godine iz inostranstva pozajmi 158 miliona eura, a taj novac biće iskorišten za servisiranje ranijih dugova.
Ekonomista i univerzitetski profesor Milenko Popović u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže da se boji da to neće biti dovoljno.
"Ja se bojim da će to zaduživanje ipak biti veće . Bojim se jer prosto postojeći nivo javne potrošnje neće biti dovoljan da zadovolji sve potrebe. Ako se toga bude držalo doći će do slabljenja agregatne tražnje, slabljenja proizvodnje, sve pod uslovom da neće biti neke velike strane investicije, što je svakako nešto na što ne treba računati. Ako dođu investicije naravno da su
"To može dovesti do dužničke spirale i u krajnjem do gubitka autonomije u vođenju ekonomske politike", kaže Saša Popović.
dobrodošle. S obzirom na sve to ja ipak mislim da će doći do daljeg zaduživanja i većeg duga", navodi Popović.
Saša Popović, profesor ekonomskog fakulteta u Podgiorici, kaže da ga brine trend zaduživanja.
"Iz medija sam uglavnom upoznat sa Nacrtom budžeta za 2012. godinu. Mogu da vidim tih 158 miliona odobrenog zaduživanja za Budžet Crne Gore koji je nedostatan u odnosu na sami dug i prateće kamate koji dospijevaju naredne godine. Za nekih 24 miliona će budžet biti kratak ali vidim da se planira da ta razlika bude pokrivena iz ostalih prihoda. Ono što me brine jeste trend zaduživanja u Crnoj Gori. To može dovesti do dužničke spirale i u krajnjem do gubitka autonomije u vođenju ekonomske politike", kaže Popović.
Zaduženje nije pretjerano
Sa tom ocjenom saglasan je i Milenko Popović. On podvlači da Crna Gora danas nije pretjerano zadužena država, naprotiv, ali napominje da i evropski političari prizanju da će ekonomska kriza dugo trajati i da Crna Gora ne može računati na strane investicije koje su bili spasonosna injekcija.
Vlada Crne Gore
"Već se sada vidi da će ta kriza dugo trajati i budući da će strane investicije izostati, najvjerovatnije onda mi moramo računati na dalje zaduživanje da bi držali sistem pod kontrolom, da bi spriječili socijalne nemire, raspad sistema i u takvim okolnostima možemo očekivati dalje zaduživanje. Dakle, ono čega se treba bojati nije pretjerana zaduženost jer je Crna Gora jedna od manje zaduženih zemalja u Evropi ali je ono čega se treba bojati u stvari taj trend", ocjenjuje Popović.
A kakve su krajnje posljedice zaduživanja ovih je dana očigledno na primjeru mnogih zemalja.
"Mislim da se posljedice takvog načina finansiranja budžeta najbolje mogu vidjeti u krizi u Grčkoj, sada evo Italiji, Portugaliji , Irskoj i tako dalje. Tako da mislim da je dovoljno pogledati šta se drugima dešava i dokle sve može dovesti prekomjerno zaduživanje a za ostavke je suviše kasno onda kada zemlja dostigne nivoe duga koji se ne mogu servisirati ni sa najboljom namjerom ni najboljom politikom", smatra Saša Popović.
Crna Gora je krajem septembra prošle godine realizovala prvu emisiju euro obveznica, kojima je prikupila 200 miliona eura. Rok za izmirenje tog duga je pet godina, a u međuvremenu će se u godišnjim ratama otplaćivati kamata koja će ukupno biti skoro 80 miliona eura.
Kada se dodaju ostali, administrativni troškovi, suma se penje za još nekoliko miliona. Početkom aprila, Crna Gora se još jednom, zbog servisiranja prethodnih dugovanja i krpljenja budžetskih rupa, zadužila za još 180 miliona eura na međunarodnom tržištu kapitala.
Novac je ponovo pozajmljen na pet godina, a kamate će, samo za ovu pozajmicu, koštati više od 65 miliona eura. Nakon toga Crna Gora se i kod Svjetske banke zadužila za oko 60 miliona eura.
