Krsmanović: Sajam knjiga je uspio da objedini ljude

U Podgorici do 14. maja traje VII internacionalni sajam knjiga koji je počeo 7. maja, okupivši više od stotinu izlagača iz zemlje i inostranstva, desetine stranih i domaćih pisaca. O tome za RSE govori umjetnička direktorka i PR sajma Jelena Krsmanović.

RSE: Ostalo je još par dana do završetka podgoričkog internacionalnog sajma knjiga. Koji su vaši dominantni utisci? Koliko se može govoriti o uspjehu sajma, mjereno i brojem izlagača izdavača, ali i samim interesovanjem posjetilaca, čitatelja u Crnoj Gori?

Krsmanović: Mi smo veoma zadovoljni ovogodišnjim međunarodnim podgoričkim sajmom knjiga. Zadovoljni smo i brojem izlagača jer imamo neke nove izlagače koji prethodnih godina nisu bili tu. Posjetilaca je bilo tokom cijelog dana u velikom broju. Bilo je dosta mladih i djece. Ono što su očekivali, mislim da su i dobili ove godine od podgoričkog sajma knjiga.

RSE: Svakako, ono čime se uspjeh jednog sajma knjiga mjeri jeste i brojem prodatih knjiga. Kada u tom smislu govorimo, na globalnom nivou imamo podatke koji ne zvuče optimistično. Govori se o tome da je za 20% opala prodaja knjiga u svijetu, kao posljedica još uvijek ekonomske krize i pada životnog standarda. Koliko se taj trend potvrdio i na primjeru ovogodišnjeg podgoričkog sajma knjiga? Koji su naslovi i autori trenutno najtraženiji i najaktuelniji? Koja generalno vrsta literature ima najbolju prođu i najveću popularnost?

Krsmanović: Zadovoljni smo prodajom, ali sajam podrazumijeva i određene sajamske popuste. Cijene knjiga na sajmu su bile veoma povoljne i popularne. Sigurni smo da su svi oni strpljivi, koji su čekali sajam, uspjeli da nađu knjigu koju su željeli, po veoma povoljnoj cijeni. Prodaja knjiga je bila veoma dobra, kao i posjećenost sajma.

Nemam tačne podatke ali koliko sam mogla da procijenim jeste da se čita različita literatura. Srećna sam da se ponovo ljudi vraćaju poeziji. Mislim da je poezija bila jedno vrijeme dosta zapostavljena. Ipak je kvalitet poezije uspio da se izbori sa trenutnim problemima, koje možda nameće i društvo, malo i neki imidž. Poeziji se ljudi vraćaju. Dobro se prodava i dječja literatura. Djeca umiju i vole da čitaju i zbog toga sam jako srećna.

Moguće je da je u svijetu manja prodaja knjiga, i zbog krize i zbog pojave elektronskih knjiga. Kod nas to još uvijek nije slučaj i kod nas se knjige još uvije kupuju i čitaju. Veliko interesovanje je bilo za novi roman autorke Ksenije Popović. Ne bih izdavala ni jednog autora posebno i nijednu knjigu posebno, dok se na kraju sve ne sabere. Moji utisci su da su ljudi našli ono što su željeli da nađu i da čitaju ono što vole da čitaju, samo treba da nastave da čitaju.

RSE: Ovogodišnji podgorički sajam knjiga je otvorio pisac, filozof i kolumnista londonskog Gardijana, Tarik Ali, riječima kako su sajmovi knjiga značajni, se samo zbog toga što promovišu literaturu kao objedinjavajuću snagu čovječanstva, već i zbog toga što književnost ima moć da kreira kulturni prostor u kojem su sve ideje moguće i slobodne. Koliko u toj misiji uspjeva podgorički sajam, a koji se polako ustanovljava kao najznačajnija kulturna manifestacija u Crnoj Gori, ili makar među najznačajnijim?

Krsmanović: Gospodin Tarik Ali je rekao jednu vrlo optimističnu i lijepu misao. Naravno da se u tom smislu slažemo sa njim. Sajam knjiga potvrđuje da knjiga stvara jedan svijet koji nas zbližava, koji nas združuje i u kojem shvatamo da možemo i da smo moćni. Sajam knjiga to potvrđuje i kroz veliku komunikaciju, kako među različitim autorima, tako i među čitalačkom publikom, među autorima i čitaocima. Sajam knjiga je uspio u svojoj misiji da objedini ljude u različitim interesovanjima i idejama da se čuju, da se objedine. To jeste misija VII međunarodnog podgoričkog sajma knjiga.

RSE: Šta je po vama što knjigu održava i čini je živom, čini je uvijek u trendu, bez obzira što era digitalizacije svojom lakoćom i primamnjivošću odvlači dio čitalačke publike?

Krsmanović: Knjigu odražava ono što je unutar knjige. U knjigama se nalaze priče o malim, intimnim životnim momentima različitih ljudi. Upravo ti mali intimni momenti različitih ljudi jesu u stvari životna pitanja. To je ono što nas sve interesuje i pomaže svima nama da se nađemo, snađemo i izborimo sa životnim problemima.

Da li će to biti u formi elektronskog izdanja ili u klasičnoj formi, nije bitno. Bitno je šta je unutra, između korica ili unutra neke kutije ili CD-a. Sigurna sam da će knjiga, u pravom smislu književnosti, opstati, bez obzira na koji način i u kojoj formi bila.