Nakon što je srpsko Ministarstvo poljoprivrede uništilo dvadeset tona krompira uvezenog iz Crne Gore u kome je bila trostruko veća količina od dozvoljene otrovnog metala kadmijuma, to je postala glavna tema medija u Podgorici.
Odakle je zatrovani krompir i o tome koje je porijeklo kadmijuma nadležne institucije ne daju odgovore dok poljoprivredni proizvođači iz Zete oštro demantuju nagađanja podgoričke štampe da je riječ o krompiru proizvedenom u toj ravnici.
Jedina informacija koje ja nakon afere sa zatrovanim krompirom sigurna jeste da je dvadeset tona te namirnice kontaminirane opasnim metalom kadmijumom otkupila firma "Plodovi Crne Gore" sa namjerom da je distribuira lancu supermarketa u Srbiji.
Kakvo je objašnjenje u toj firmi, odnosno kako je bilo moguće da otkupi krompir, a da prethodno ne utvrdi njegovu zdravstvenu ispravnost pitanje na koje smo u "Plodovima Crne Gore" dobili kratak odgovor:
Službenik: Za to sve morate da se obratite fitosanitarnoj. Ona je kompetentna za to.
RSE: Znači, u samim "Plodovima Crne Gore" nemaju nikakvo objašnjenje niti komentar na sam događaj.
"Ne, ne, ne."
Pozvali smo direktorku fitosanitarne uprave crnogorskog Ministarstva poljoprivrede Zorku Prljević koja nam je rekla kako je ta služba učinila ono što je izvoznik od nje tražio a to je izdavanje sertifakata da krompir nije zatrovan karantinski štetnim organizmima dakle ne i otrovnim supstancama.
"Fitosanitarna inspekcija je zahtjevane preglede odradilla i izdala fitosertifikat za navedenu robu i roba je prešla granicu u julu ove godine."
Prljević dodaje da je fitosanitarna inspekcija u medjuvremenu preduzela sve mjere kako bi zaštitila zdravlje građana i utvrdila porijeklo kadmijuma.
"Na osnovu preliminarnih istraživanja koje smo mi uradili utvrđeno je da je navedeni krompir otkupljen od dva proizvođača od kojih samo jedan uzorak ima negativan nalaz, odnosno višak kadmijuma. Dok je krompir od drugog proizvođača u redu. Želim ovdje da naglasim da službe preduzimaju sve mjere i da nema razloga ni za paniku ni za uznemiravanje javnosti. "
Direktorka fitosanitarne inspekcije nije željela da otkrije lokaciije na kojima je zatrovani krompir uzgajan, ali je istakla, da nije riječ o Zeti. Nezvanične informacije ili prve pretpostavke da je riječ o krompiru iz zetske ravnice, međutim, kategorički odbacuje predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Zete Mladen Aligrudić:
"Odgovorno tvrdim, kao predsjednik udruženja, da preduzeće "Plodovi Crne Gore" nije otkupilo nijedan jedini kilogram krompira sa područja Zete. Ovakav medijski atak na Zetu i tendenciozne izjave nanose značajne materijalne štete i narušavaju imidž poljoprivrednika ovog kraja što posljedično proizvodi netačnu sliku o poljoprivredi i poštovanju standarda i normi po pitanju upotrebe preparata i đubriva i način uzgoja proizvoda koje poljoprivrednici ovog kraja izuzetno poštuju. Činjenica koja potkrijepljuje tvrdnju da poljoprivredni proizvodi iz Zete zadovoljavaju sve fitosanitarne standarde je i ta da se sa ovog područja tokom ove godine otkupila značajna količina drugih poljoprivrednih proizvoda koji su izvezeni i pri tom prošli sve fitosanitarne kontrole državnih službi država uvoznika i regiona".
RSE: Da li to znači da smatrate neosnovanim i špekulacije o tome da Kombinat Aluminijuma može biti zagađivač ovakvom vrstom teškog metala?
"Vjerovatno će nadležne institucije, tipa Ekotoksikološkog zavoda i drugih koji su nadležni reći više o tome, a ja kao poljoprivrednik, odnosno predstavnik poljoprivrednih proizvođača, niti mogu niti bih davao nekakvu paušalnu izjavu na to. "
Podsjetimo, kamion sa oko dvadeset tona krompira bio je zaustavljen na granici sa Srbijom dok srpska fitosanitarna inspekcija nije utvrdila da je zatrovan opasnim metalom kadmijumom nakon čega je cjelokupna količina uništena. U krompiru je registrovana trostruko veća količina metala od dozvoljene. Riječ je o teškom metalu nekoliko puta toksičnijem od arsena, koji se taloži u organizmu, oštećuje bubrege, izaziva anemiju i bolesti kostiju.
Vijest o uništavanju dvadeset tona kancerogenog krompira uvezenog iz Crne Gore pokreće pitanje šta se nalazi na crnogorskim trpezama i da li je moguće da preduzeće "Plodovi Crne Gore" ne testira proizvode koje otkupljuje od domaćih proizvođača.
Komentarišući vijest da je fotosanitarna inspekcija Srbije otkrila povećan sadržaj metala kadmijuma u krompiru uvezenom iz Crne Gore Željko Vidaković, potpredsjednik za poljoprivredu Unije poslodavaca Crne Gore, kaže da je veoma zabrinjavajuća činjenica da prisustvo teškog metala u poljoprivrednim namirnicama nijesu otkrile crnogorske inspekcije i nadležni organi:
"Ja sam kao i svi građani Crne Gore zabrinut za svoje i zdravlje svoje djece, svoje porodice koja je možda takođe jela već takav krompir do sada kupljen u piljarama i marketima širom Podgorice, što me svakako dovodi u jednu sumnju i pitanje zašto nas država preko Ekotoksikološkog zavoda, koji je valjda zbog toga i osnovan, ne štiti od ovakvih potencijalnih trovanja ili da kažem incidenata gdje nam treba fotosanitarna služba druge države da otkrije da se kod nas proizvodi i da smo mi možda već konzumirali takve proizvode".
Ekolog Aleksandar Ražnatović podsjeća da su godinama unazad u javnosti saopštavane sumnje, ali i konkretni podaci da Kombinat Aluminijuma Podgorica ima pogubno dejstvo na okolinu, pa i kvalitet poljoprivrednih proizvoda koji završavaju na crnogorskim trpezama:
"Pretpostavka je što smo ukazivali svih ovih godina da je to uticaj Kombinata Aluminijuma jer se, kako smo i navodili nekoliko puta u zemlji i nalazila povećana koncentracije upravo kadmijuma, pa poslije žive, nikla, mineralnih ulja, aluminijuma, aromatičnih ugljovodonika,fluorida, svih onih supstanci koje su toksičnog dejstva i koji izazivaju veoma opasne indikacije na živi svijet. Čak i minimalne koncentracije svih ovih teških metala su opasne samim tim što su podložne bioakumulaciji čiji je faktor od 70 pa čak i do 100 hiljada, zavisno od vrste organizma do kojeg dođu i one imaju poguban i dugotrajan uticaj na živi svijet".
Ratko Vujošević koji je insistirao da ga predstavimo kao seljaka i predsjednika Udruženja proizvođača biljaka u staklenicima, kaže da su iz tog udruženja više puta apelovali na javne službe da pojačaju sistem kontrole i da ne dozvole prodaju namirnica koje nijesu prošle adekvatnu kontrolu:
"To se ne radi. Naše proizvode niko ne kontroliše. Ja vam garantujem da ja mogu danas da prskam sa preparatom koji ima 21 dan karencu i da ga poslijepodne uberem i donesem na Kamionsku pijacu i da ga prodajem tamo. Niko to mene ne kontroliše. To je prepušteno mojoj svijesti i savjesti da li ću tako da radim ili neću da radim".
Koliko je poljoprivrednih proizvođača koji nemaju savjest, pa možda ni neophodno znanje za baratanje pesticidima i raznim đubrivima čija prekomjerna i neadekvatna upotreba može biti hazardna, teško je procijeniti. Prema riječima Željka Vidakovića niko se ni ne trudi da zavede red i provjeri šta jedu crnogorski građani i šta se izvozi u okruženje:
"Zašto "Plodovi Crne Gore" otkupljuju bez ikakve kontrole poljoprivredne proizvode iz svog okruženja širom Crne Gore i da li ih plasiraju. Zar nije trebalo, kako je to bilo nekada zamišljeno u programu, da uzorkuju i da se kvalitet prati stalno i da fitosanitarna služba i Ekotoksikološki zavod nama, prije svega građanima Crne Gore, garantuju to što jedemo, a i da ne dozvoli ovakvu bruku za Crnu Goru".
Odakle je zatrovani krompir i o tome koje je porijeklo kadmijuma nadležne institucije ne daju odgovore dok poljoprivredni proizvođači iz Zete oštro demantuju nagađanja podgoričke štampe da je riječ o krompiru proizvedenom u toj ravnici.
Jedina informacija koje ja nakon afere sa zatrovanim krompirom sigurna jeste da je dvadeset tona te namirnice kontaminirane opasnim metalom kadmijumom otkupila firma "Plodovi Crne Gore" sa namjerom da je distribuira lancu supermarketa u Srbiji.
Kakvo je objašnjenje u toj firmi, odnosno kako je bilo moguće da otkupi krompir, a da prethodno ne utvrdi njegovu zdravstvenu ispravnost pitanje na koje smo u "Plodovima Crne Gore" dobili kratak odgovor:
Službenik: Za to sve morate da se obratite fitosanitarnoj. Ona je kompetentna za to.
RSE: Znači, u samim "Plodovima Crne Gore" nemaju nikakvo objašnjenje niti komentar na sam događaj.
"Ne, ne, ne."
Pozvali smo direktorku fitosanitarne uprave crnogorskog Ministarstva poljoprivrede Zorku Prljević koja nam je rekla kako je ta služba učinila ono što je izvoznik od nje tražio a to je izdavanje sertifakata da krompir nije zatrovan karantinski štetnim organizmima dakle ne i otrovnim supstancama.
"Fitosanitarna inspekcija je zahtjevane preglede odradilla i izdala fitosertifikat za navedenu robu i roba je prešla granicu u julu ove godine."
Prljević dodaje da je fitosanitarna inspekcija u medjuvremenu preduzela sve mjere kako bi zaštitila zdravlje građana i utvrdila porijeklo kadmijuma.
"Na osnovu preliminarnih istraživanja koje smo mi uradili utvrđeno je da je navedeni krompir otkupljen od dva proizvođača od kojih samo jedan uzorak ima negativan nalaz, odnosno višak kadmijuma. Dok je krompir od drugog proizvođača u redu. Želim ovdje da naglasim da službe preduzimaju sve mjere i da nema razloga ni za paniku ni za uznemiravanje javnosti. "
Direktorka fitosanitarne inspekcije nije željela da otkrije lokaciije na kojima je zatrovani krompir uzgajan, ali je istakla, da nije riječ o Zeti. Nezvanične informacije ili prve pretpostavke da je riječ o krompiru iz zetske ravnice, međutim, kategorički odbacuje predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Zete Mladen Aligrudić:
"Odgovorno tvrdim, kao predsjednik udruženja, da preduzeće "Plodovi Crne Gore" nije otkupilo nijedan jedini kilogram krompira sa područja Zete. Ovakav medijski atak na Zetu i tendenciozne izjave nanose značajne materijalne štete i narušavaju imidž poljoprivrednika ovog kraja što posljedično proizvodi netačnu sliku o poljoprivredi i poštovanju standarda i normi po pitanju upotrebe preparata i đubriva i način uzgoja proizvoda koje poljoprivrednici ovog kraja izuzetno poštuju. Činjenica koja potkrijepljuje tvrdnju da poljoprivredni proizvodi iz Zete zadovoljavaju sve fitosanitarne standarde je i ta da se sa ovog područja tokom ove godine otkupila značajna količina drugih poljoprivrednih proizvoda koji su izvezeni i pri tom prošli sve fitosanitarne kontrole državnih službi država uvoznika i regiona".
RSE: Da li to znači da smatrate neosnovanim i špekulacije o tome da Kombinat Aluminijuma može biti zagađivač ovakvom vrstom teškog metala?
"Vjerovatno će nadležne institucije, tipa Ekotoksikološkog zavoda i drugih koji su nadležni reći više o tome, a ja kao poljoprivrednik, odnosno predstavnik poljoprivrednih proizvođača, niti mogu niti bih davao nekakvu paušalnu izjavu na to. "
Podsjetimo, kamion sa oko dvadeset tona krompira bio je zaustavljen na granici sa Srbijom dok srpska fitosanitarna inspekcija nije utvrdila da je zatrovan opasnim metalom kadmijumom nakon čega je cjelokupna količina uništena. U krompiru je registrovana trostruko veća količina metala od dozvoljene. Riječ je o teškom metalu nekoliko puta toksičnijem od arsena, koji se taloži u organizmu, oštećuje bubrege, izaziva anemiju i bolesti kostiju.
Sve prepušteno savjesti
Vijest o uništavanju dvadeset tona kancerogenog krompira uvezenog iz Crne Gore pokreće pitanje šta se nalazi na crnogorskim trpezama i da li je moguće da preduzeće "Plodovi Crne Gore" ne testira proizvode koje otkupljuje od domaćih proizvođača.
Komentarišući vijest da je fotosanitarna inspekcija Srbije otkrila povećan sadržaj metala kadmijuma u krompiru uvezenom iz Crne Gore Željko Vidaković, potpredsjednik za poljoprivredu Unije poslodavaca Crne Gore, kaže da je veoma zabrinjavajuća činjenica da prisustvo teškog metala u poljoprivrednim namirnicama nijesu otkrile crnogorske inspekcije i nadležni organi:
"Ja sam kao i svi građani Crne Gore zabrinut za svoje i zdravlje svoje djece, svoje porodice koja je možda takođe jela već takav krompir do sada kupljen u piljarama i marketima širom Podgorice, što me svakako dovodi u jednu sumnju i pitanje zašto nas država preko Ekotoksikološkog zavoda, koji je valjda zbog toga i osnovan, ne štiti od ovakvih potencijalnih trovanja ili da kažem incidenata gdje nam treba fotosanitarna služba druge države da otkrije da se kod nas proizvodi i da smo mi možda već konzumirali takve proizvode".
Ekolog Aleksandar Ražnatović podsjeća da su godinama unazad u javnosti saopštavane sumnje, ali i konkretni podaci da Kombinat Aluminijuma Podgorica ima pogubno dejstvo na okolinu, pa i kvalitet poljoprivrednih proizvoda koji završavaju na crnogorskim trpezama:
"Pretpostavka je što smo ukazivali svih ovih godina da je to uticaj Kombinata Aluminijuma jer se, kako smo i navodili nekoliko puta u zemlji i nalazila povećana koncentracije upravo kadmijuma, pa poslije žive, nikla, mineralnih ulja, aluminijuma, aromatičnih ugljovodonika,fluorida, svih onih supstanci koje su toksičnog dejstva i koji izazivaju veoma opasne indikacije na živi svijet. Čak i minimalne koncentracije svih ovih teških metala su opasne samim tim što su podložne bioakumulaciji čiji je faktor od 70 pa čak i do 100 hiljada, zavisno od vrste organizma do kojeg dođu i one imaju poguban i dugotrajan uticaj na živi svijet".
Ratko Vujošević koji je insistirao da ga predstavimo kao seljaka i predsjednika Udruženja proizvođača biljaka u staklenicima, kaže da su iz tog udruženja više puta apelovali na javne službe da pojačaju sistem kontrole i da ne dozvole prodaju namirnica koje nijesu prošle adekvatnu kontrolu:
"To se ne radi. Naše proizvode niko ne kontroliše. Ja vam garantujem da ja mogu danas da prskam sa preparatom koji ima 21 dan karencu i da ga poslijepodne uberem i donesem na Kamionsku pijacu i da ga prodajem tamo. Niko to mene ne kontroliše. To je prepušteno mojoj svijesti i savjesti da li ću tako da radim ili neću da radim".
Koliko je poljoprivrednih proizvođača koji nemaju savjest, pa možda ni neophodno znanje za baratanje pesticidima i raznim đubrivima čija prekomjerna i neadekvatna upotreba može biti hazardna, teško je procijeniti. Prema riječima Željka Vidakovića niko se ni ne trudi da zavede red i provjeri šta jedu crnogorski građani i šta se izvozi u okruženje:
"Zašto "Plodovi Crne Gore" otkupljuju bez ikakve kontrole poljoprivredne proizvode iz svog okruženja širom Crne Gore i da li ih plasiraju. Zar nije trebalo, kako je to bilo nekada zamišljeno u programu, da uzorkuju i da se kvalitet prati stalno i da fitosanitarna služba i Ekotoksikološki zavod nama, prije svega građanima Crne Gore, garantuju to što jedemo, a i da ne dozvoli ovakvu bruku za Crnu Goru".
