Dostupni linkovi

Krajnje desničarska stranka u Njemačkoj AfD pod nadzorom


Plakat AfD-a na kojem piše: "Bilo je dosta, Saksonija glasa za AfD". Magdeburg, Njemačka, 13. mart 2016.
Plakat AfD-a na kojem piše: "Bilo je dosta, Saksonija glasa za AfD". Magdeburg, Njemačka, 13. mart 2016.

Njemačka domaća obavještajna agencija istražuje krajnju desnicu Alternativa za Njemačku (AfD)- najveću opozicijsku stranku u njemačkom parlamentu. Potez dolazi uoči nacionalnih izbora u Njemačkoj zakazanih za septembar 2021. i prvi je put od 1945. godine i kraja Drugog svjetskog rata da je neka stranka pod nadzorom.

Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku pod nadzorom je zbog sumnje da pokušava podrivati njemački demokratski ustav, javljaju njemački mediji.

Ovo je jedan od najdramatičnijih koraka zapadne demokratije da se zaštiti od naleta krajnje desničarskih snaga koje su uznemirile politiku od Europe do Sjedinjenih Američkih Država, piše New York Times.

AfD je započeo kao stranka koja je vodila kampanju protiv članstva Njemačke u euru kao valuti 2013. godine, prije nego što je prihvatio veći antiimigracijski i protuislamski program.

Prije četiri godine AfD postala je prva otvoreno antimigrantska stranka koja je ušla u njemački parlament, a sad je i prva koja se nadzire od nacističke ere.

U Bundestag je 2017. godine AfD ušao zahvaljujući glasačima koji su bili protiv odluke kancelarke Angele Merkel da primi više od milion migranata. Druge stranke su smatrale da retorika AfD-a doprinosi ozračju mržnje koje potiče na nasilje nad migrantima.

Potez obavještajne agencije BfV uslijedio je nakon dvogodišnjeg pregleda političke platforme AfD-a, a omogućit će agenciji da prisluškuje pozive i razgovore koji uključuju članove AfD-a i kontrolira stranačko financiranje.

Reakcije na odluku o nadzoru

Glasnogovornica agencije odbila je komentirati, pozivajući se na sudski spor koji je pokrenuo AfD, ali stranka je reagirala oštro:

"Agenda je jasna. Prvo smo bili 'slučaj za istragu', sada smo 'sumnjiv slučaj' i pod nadzorom smo – a u jednom će trenutku biti zahtjev za zabranom naše stranke", rekao je Alexander Gauland, AfD-ov lider.

"To će, hvala Bogu, biti odluka Ustavnog suda, a ne BfV-a."

Drugi lider AfD-a Tino Chrupalla rekao je na konferenciji za novinare da su o odluci, koju je prvi objavio časopis Der Spiegel, saznali tek iz izvještaja medija. Optužili su BfV da pokušava naštetiti njihovim šansama na nacionalnim izborima u septembru.

U međuvremenu, Volker Ullrich – glasnogovornik unutarnjih poslova CSU-a (Kršćansko-socijalna unija), konzervativne bavarske sestrinske stranke kršćanskih demokrata Angele Merkel – čini se kako sugerira da je novi status nadzora bio "svršen čin".

U tvitu ga je opisao kao "dosljednu i ispravnu odluku".

"Koncept odbrane demokratije znači imenovanje i borbu protiv protivnika slobodnog demokratskog temeljnog poretka", napisao je Ullrich.

Njemački zastupnik Zelene stranke Konstantin von Notz također je pozdravio odluku, rekavši Deutsche Welleu: "Iz svoje povijesti znamo da se i u demokratiji mogu birati neprijatelji vladavine zakona... koji će zatim eliminirati demokratiju i vladavinu zakona".

Vijest o potezu njemačke obavještajne agencije stigla je istog dana kada je Francuska zabranila Generation Identity, militantni pokret mladih koji se smatra opasnim zbog svog prihvatanja neonacističkih koncepata.

Istog dana, 3. marta, zastupnici u Europskom parlamentu u Bruxellesu glasanjem su prisilili stranku mađarskog poluautoritarnog vođe Viktora Orbana da napusti grupu europskih narodnjaka u Parlamentu.

Usprkos primjetnoj radikalizaciji posljednjih godina i zbijanju redova s neonacistima na uličnim skupovima, AfD ima džepove podrške u državnim institucijama poput policije i vojske, što izaziva zabrinutost zbog infiltracije krajnje desnice u srž demokratije, piše New York Times.

Nedavno je nekoliko članova AfD-a izrazilo suosjećanje s napadom na američki Capitol 6. januara.

"Trump vodi istu političku borbu – to morate nazvati kulturnim ratom – kao što mi u Alternativi za Njemačku u Njemačkoj radimo u opoziciji", napisao je Martin Renner, zastupnik AfD-a na Facebooku. Objava je u međuvremenu izbrisana.

Sudski izazov

Središnje jevrejsko vijeće u Njemačkoj pozdravilo je odluku rekavši: "Destruktivna politika AfD-a potkopava naše demokratske institucije i diskreditira demokratiju među građanima".

AfD je registrirao 12,6 posto glasova na saveznim izborima 2017. godine kako bi postao treća najveća stranka u Bundestagu, a također ima zastupnike u svih 16 regionalnih skupština.

No, njegova je podrška pala na nekih 9 posto u nedavnim istraživanjima. Smatra se da je pad podrške imao veze sa sukobima i protivljenju restriktivnim mjerama za zaustavljanje pandemije korona virusa.

Jedan od lidera AfD-a Joerg Meuthen rekao je da AfD treba protjerati članove za koje se sumnja da simpatiziraju krajnje desničarske skupine koje podržavaju nasilje kako bi privikao više glasača i podrške.

AfD je također osigurao sudsku presudu koja je spriječila BfV da ga javno proglasi "slučajem pod istragom", jer to dovodi u nepovoljan položaj na izborima.

Međutim, pokušaj zaustavljanja revizije BfV-a još uvijek je pitanje koje treba riješiti sud.

BfV je prošlog mjeseca rekao Upravnom sudu u Kölnu da neće nadzirati zakonodavce AfD-a u nacionalnom, regionalnom ili europskom parlamentu dok se vodi taj slučaj.

To je sugeriralo da će formalni nadzor za sada biti ograničen na članove stranke niže razine.

Kolika je prijetnja ekstremizma krajnje desnice u Njemačkoj?

U mjeri obima i značaja odluke, gotovo se udvostručuje broj osumnjičenih za ekstremizam krajnje desnice u službenoj bazi podataka države.

U prošlogodišnjem obavještajnom izvješću obavještajna je agencija rekla da postoji 32 080 osoba osumnjičenih za ekstremizam krajnje desnice. Taj je broj već obuhvatao 8 600 članova AfD-a koji pripadaju radikalnom krilu. Sada će biti dodano još 24 000 članova AfD-a.

Nije prvi put da je njemačka obavještajna agencija stavila političku stranku pod nadzor. Pedesetih godina Ustavni sud zabranio je stranku nasljednicu nacističke stranke.

Prije četiri godine, njemačka vlada nije uspjela zabraniti neonacističku Nacionalnu demokratsku stranku (NPD), koja je osvojila više mjesta u nizu regionalnih državnih skupština.

Ustavni sud presudio je da je, premda liči nacističkoj stranci Adolfa Hitlera, "preslaba da bi ugrozila demokratiju".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG