Problem razgraničenja između Kosova i Crne Gore ponovo je pokrenut posljednjih dana. Naime, ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi optužio je crnogorske zvaničnike da nijesu odgovorili na ranije zahtjeve Prištine za rješavanje graničnih pitanja i ustvrdio da su crnogorski građani ponjerili jedno od ključnih graničnih obilježja na štetu teritorije Kosova.
Odgovorio mu je crnogorski ministar Ivan Brajović, koji je rekao da nije dobio pismo kosovskog kolege sa zahtjevom da počne proces demarkacije granice.
Razgovarali smo sa predstavnicima političkih partija u pograničnim mjestima kao i stanovnicima tog područja.
Da li je granica između Crne Gore i Kosova, koja je definisana Kumanovskim sporazumom, odstupila od kartografskih rješenja iz vremena komunizma, pitanje je koje treba da riješe stručnjaci na međudržavnom nivou, kaže predsjednik opštine Rožaje Nusret Kalač. On smatra da se razgraničenje suvišno politizuje.
"Činjenica je da su administrativne granice one koje se priznaju. Smatram da je to pitanje, prije svega međudržavno. Imam komunikaciju sa odgovornim ljudima u Vladi, već je uspostavljena komunikacija za rješavanje tog problema i vjerujem da ga u budućnosti neće biti."
U planinskom katunu, na Štedimu, sa mobilnim telefonom crnogorskog provajdera je Tahir Ljajić. Njegove komšije sa Kosova, prošle i ove godine nijesuna katune izveli stoku.
"Nema, nijesu dali."
RSE: Zašto?
"Neće da da ova Crna Gora."
RSE: Zbog čega?
"Ne znam, časti mi. Evo dvije godine ne daju da dogonimo stoku i onda nijesu ni izašli na stanove ovdje."
Ne smije se praviti ozbiljan problem
Problem sa katunima je nastao kada je Crna Gora zabranila prelazak granice, osim na zvaničnim prelazima. Prošle su godine stanovnici nekoliko sela iz okoline Peći najavljivali radikalne proteste, čak i blokadu puta. Do toga nije došlo.
Prošle je nedjelje, međutim, ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi optužio Vladu Crne Gore da zatvara oči pred problemom iako zna, tvrdi Redžepi, da su crnogorski građani pomjerali međe, koje su definisale granice, i to na štetu Kosova.
"Lično mi to nije poznato. Mogu to da budu individualna razmišljanja ljudi koji ne mogu da shvate novu realnost. Teritorija i granica opštine Rožaje sa opštinom Peć se zna. To znači, da se i granica Crne Gore i Kosova zna i da to treba prihvatiti kao realnost i da će to biti osnov za rješavanje tog pitanja i vjerujem da se granice koje su tu odavno neće pomjerati", kaže predsjednik Opštine Rožaje Nusret Kalač.
RSE: Poznato je da ste u dobroj komunikaciji sa predsjednikom Opštine Peć. Razgovarate li na tu temu?
"Imao sam to zadovoljstvo da prilikom jednog našeg kontakta porazgovaram na tu temu. Smatram da smo se obojica saglasili i dogovorili da to ne politiziramo na lokalnom nivou, da je to državno pitanje i da ostavimo da vlade riješe to pitanje, a mi da prihvatimo svako realno rješavanje tih međugraničnih pitanja na državnom nivou."
I predsjednik opštinskog odbora Demokratske unije Albanaca Sokol Dacić ima imanje blizu granice i smatra da se od pitanja razgraničenja ne smije praviti ozbiljan problem.
"Faktički, tu imamo tri stvari: jedna je da je granica postojala i ranije, za vrijeme predratne Jugoslavije. Uvijek je postojala administrativna granica, tako su je zvali. Mislim da, pošto postoje dobri, korektni odnosi između Crne Gore i Kosova onda bi trebalo neka zajednička komisija da izađe na lice mjesta i riješi taj problem. To nikada, nikada, nikada ne smije da bude povod da jedan katun bude problem, ili ti stanovi gdje su ljudi izlazili sa stokom. Uvijek takve stvari treba rješavati na nivou države. Pitanje granice je pitanje višeg nivoa, nije pitanje granice izjava pojedinih ljudi."
Odgovorio mu je crnogorski ministar Ivan Brajović, koji je rekao da nije dobio pismo kosovskog kolege sa zahtjevom da počne proces demarkacije granice.
Razgovarali smo sa predstavnicima političkih partija u pograničnim mjestima kao i stanovnicima tog područja.
Da li je granica između Crne Gore i Kosova, koja je definisana Kumanovskim sporazumom, odstupila od kartografskih rješenja iz vremena komunizma, pitanje je koje treba da riješe stručnjaci na međudržavnom nivou, kaže predsjednik opštine Rožaje Nusret Kalač. On smatra da se razgraničenje suvišno politizuje.
"Činjenica je da su administrativne granice one koje se priznaju. Smatram da je to pitanje, prije svega međudržavno. Imam komunikaciju sa odgovornim ljudima u Vladi, već je uspostavljena komunikacija za rješavanje tog problema i vjerujem da ga u budućnosti neće biti."
U planinskom katunu, na Štedimu, sa mobilnim telefonom crnogorskog provajdera je Tahir Ljajić. Njegove komšije sa Kosova, prošle i ove godine nijesu
Problem sa katunima je nastao kada je Crna Gora zabranila prelazak granice, osim na zvaničnim prelazima. Prošle su godine stanovnici nekoliko sela iz okoline Peći najavljivali radikalne proteste, čak i blokadu puta.
"Nema, nijesu dali."
RSE: Zašto?
"Neće da da ova Crna Gora."
RSE: Zbog čega?
"Ne znam, časti mi. Evo dvije godine ne daju da dogonimo stoku i onda nijesu ni izašli na stanove ovdje."
Ne smije se praviti ozbiljan problem
Problem sa katunima je nastao kada je Crna Gora zabranila prelazak granice, osim na zvaničnim prelazima. Prošle su godine stanovnici nekoliko sela iz okoline Peći najavljivali radikalne proteste, čak i blokadu puta. Do toga nije došlo.
Prošle je nedjelje, međutim, ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi optužio Vladu Crne Gore da zatvara oči pred problemom iako zna, tvrdi Redžepi, da su crnogorski građani pomjerali međe, koje su definisale granice, i to na štetu Kosova.
"Lično mi to nije poznato. Mogu to da budu individualna razmišljanja ljudi koji ne mogu da shvate novu realnost. Teritorija i granica opštine Rožaje sa opštinom Peć se zna. To znači, da se i granica Crne Gore i Kosova zna i da to treba prihvatiti kao realnost i da će to biti osnov za rješavanje tog pitanja i vjerujem da se granice koje su tu odavno neće pomjerati", kaže predsjednik Opštine Rožaje Nusret Kalač.
RSE: Poznato je da ste u dobroj komunikaciji sa predsjednikom Opštine Peć. Razgovarate li na tu temu?
"Imao sam to zadovoljstvo da prilikom jednog našeg kontakta porazgovaram na tu temu. Smatram da smo se obojica saglasili i dogovorili da to ne politiziramo na lokalnom nivou, da je to državno pitanje i da ostavimo da vlade riješe to pitanje, a mi da prihvatimo svako realno rješavanje tih međugraničnih pitanja na državnom nivou."
I predsjednik opštinskog odbora Demokratske unije Albanaca Sokol Dacić ima imanje blizu granice i smatra da se od pitanja razgraničenja ne smije praviti ozbiljan problem.
"Faktički, tu imamo tri stvari: jedna je da je granica postojala i ranije, za vrijeme predratne Jugoslavije. Uvijek je postojala administrativna granica, tako su je zvali. Mislim da, pošto postoje dobri, korektni odnosi između Crne Gore i Kosova onda bi trebalo neka zajednička komisija da izađe na lice mjesta i riješi taj problem. To nikada, nikada, nikada ne smije da bude povod da jedan katun bude problem, ili ti stanovi gdje su ljudi izlazili sa stokom. Uvijek takve stvari treba rješavati na nivou države. Pitanje granice je pitanje višeg nivoa, nije pitanje granice izjava pojedinih ljudi."