Od "na korak" do "ne zna se kada"! Tako je put Kosova ka Savjetu Evrope skrenuo za samo tridesetak dana.
Kada je Parlamentarna skupština ove organizacije 16. aprila glasala za Kosovo, premijer te zemlje Aljbin Kurti (Albin Kurti) rekao je da smo "korak bliže i samo jedan korak" od članstva u vodećoj organizaciji za ljudska prava na evropskom kontinentu.
Mjesec dana kasnije, kada je njen Komitet ministara donio konačnu odluku o Kosovu, to uopšte nije bilo na dnevnom redu.
Zamjenik kosovskog ministra spoljnih poslova Krešnik Ahmeti (Kreshnik Ahmeti) rekao je da je to uzrokovano stavom pojedinih zemalja da Kosovo prvo prihvati nacrt statuta za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom i da ga dostavi na ocjenu Ustavnom sudu.
Vlada Kosova je prvobitno odbacila ovaj uslov, ali je u posljednjem trenutku pokušala da promijeni situaciju, pa je ministarka spoljnih poslova Donika Gervala (Donika Gërvalla) rekla da je pismom obavijestila Savjet Evrope da Kosovo priprema nacrt statuta i da će ga dostaviti Ustavnom sudu do kraja maja.
"Vrlo smo ozbiljno izrazili volju da damo konstruktivan doprinos. Ovaj korak nije bio lak za Vladu Kosova. Izrazili smo našu volju i čekamo da vidimo kakva će biti reakcija", rekla je Gervala novinarima.
A reakcija nije bila tako pozitivna. Ambasada Njemačke u Prištini, pozivajući se na ostale zemlje Kvinte - SAD, Britaniju, Francusku i Italiju, saopštila je da je njihov zahtjev da se nacrt statuta podnese Ustavnom sudu prije sastanka Komiteta ministara Savjeta Evrope.
"Kosovo sada mora da uradi težak posao. To se još nije dogodilo", rekli su iz njemačke ambasade za Radio Slobodna Evropa (RSE) 16. maja.
Istog dana, Njemačka, Francuska i Italija objavile su da su 15. maja uputile pismo Kurtiju u kojem su izrazile podršku nacrtu statuta zapadnih diplomata.
Kosovska vlada je, pak, saopštila da izrađuje sopstveni nacrt statuta, inspirisan verzijom njemačke organizacije.
Kurtijev stav nepromijenjen
Zajednica opština bi, između ostalog, koordinirala i rad u obrazovanju, zdravstvu i privredi u opštinama sa srpskom većinom na Kosovu. O njenom osnivanju Kosovo i Srbija su se dogovorili još 2013. godine. Sporazum je odobren i u Skupštini Kosova, ali je Ustavni sud kasnije utvrdio da je neustavan, jer ne uključuje druge etničke grupe.
Uprkos garancijama SAD i Evropske unije (EU), Kosovo se sada plaši da bi takvo udruživanje uticalo na funkcionisanje države.
U intervjuu za RSE 19. marta, kosovski premijer Aljbin Kurti rekao je da Kosovo nije prihvatilo nacrt statuta ove zajednice, koji su izradile i predložile stranama zapadne diplomate u oktobru 2023. godine. Isti stav Kurti je ponovio i ove sedmice, rekavši da "nema ništa novo".
Kakve bi mogle biti posljedice?
Tobi Vogel, iz Savjeta za politiku demokratizacije u Briselu, kaže za emisiju Ekspoze Radija Slobodna Evropa da je nova inicijativa Vlade Kosova u vezi sa nacrtom statuta odavno zakasnila.
"Ovaj korak u posljednjoj sekundi – u nadi da može uticati na neke glasove – za mene je iznenađujući, ako nije bilo koordinacije. Ljudi sa kojima sam razgovarao kažu da nije bilo takve koordinacije sa EU ili Kvintom. Ako ova informacija nije pogrešna, ne razumijem svrhu pisma", kaže Vogel.
On ne može da procijeni da li je Kosovo pogriješilo što nije reagovalo na vrijeme da iskoristi mjesto u Savjetu Evrope, ali kaže da su, jasno, postupci Vlade neozbiljni.
"I oni će pojačati utisak Kvinte i EU da Kurti ne djeluje uvijek u dobroj namjeri. Bez obzira da li je ovaj utisak opravdan ili ne, igranje ovakvog političkog pozorišta, po veoma ozbiljnom pitanju, samo će pojačati taj utisak", kaže Vogel.
Za Augustina Palokaja, novinara koji godinama prati evropsku politiku, Kosovo je izgubilo "veoma dobru priliku" da uđe u Savjet Evrope, za koju se ne zna kada će ponovo doći.
"Često smo izvještavali o koristima koje građani Kosova imaju od članstva u Savjetu Evrope i sada, zbog nečlanstva, imaju posljedice. Na primjer, neće moći pristupiti Evropskom sudu za ljudska prava. Sada su vrlo male šanse da će doći do bilo kakvog pokreta za integraciju Kosova u bilo koju drugu međunarodnu organizaciju, uključujući i pokretanje procedura za dobijanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU", kaže Palokaj.
'Kasno je, ali nije kasno'
Komitet ministara Savjeta Evrope, koji čini 46 zemalja članica, sastaje se jednom godišnje, što znači da će sljedeći sastanak biti u maju 2025. godine.
Ipak, Gerald Knaus iz Evropske inicijative za stabilnost, koja je pomno pratila put Kosova, očekuje vanredni sastanak - možda čak i za nekoliko sedmica.
"Ako Kosovo podnese ovaj nacrt Ustavnom sudu, kao što je sada rečeno, onda bi uskoro trebalo da bude samit i Kosovo bi trebalo da bude prihvaćeno ovog ljeta. Ovo sada izgleda stvarno. Za to je potrebno vrijeme, jer vladama u Evropi i Prištini nije lako da nađu konsenzus. Kasno je, ali nije kasno", kaže Knaus za RSE.
Palokaj, međutim, nije optimista po tom pitanju.
"Obećanja da će možda biti vanrednih sastanaka samo su pokušaji da se smanji šteta koja je učinjena nestavljanjem Kosova na dnevni red i nepodnošenjem prijave za članstvo. Dakle, nije poznato kada će doći do sljedećeg slučaja. Imamo primjer UNESCO-a [Agencija UN za kulturu], gdje Kosovo nije prihvaćeno za samo dva ili tri glasa. Od tada je prošlo devet godina i nije se pojavila nijedna druga prilika za članstvo u UNESCO-u", kaže Palokaj.
Palokaj dodaje da se u međuvremenu mogu promijeniti i stavovi zemalja koje su do sada podržavale Kosovo. Kao mogući primjer uzima Sjevernu Makedoniju, gdje je prošle sedmice na parlamentarnim i predsjedničkim izborima pobijedila nacionalistička partija VMRO-DPMNE, što je izazvalo zabrinutost za buduće odnose ove zemlje sa susjedima, ali i sa EU.
Godine neuspjeha ka međunarodnim organizacijama
Da bi neka država bila primljena u Savjet Evrope, najmanje dvije trećine glasova u Komitetu ministara mora biti u korist zemlje koja podnosi zahtjev.
Od 46 zemalja članica koje organizacija ima, 34 su priznale Kosovo.
Da bi se osiguralo članstvo, ministri najmanje 31 zemlje morali bi da glasaju za to.
Kosovo je za sada u zastoju, sve dok ga vodeća država Savjeta Evrope ne stavi na dnevni red Komiteta ministara - bilo na vanrednom sastanku ili na bilo kom redovnom sastanku u narednim godinama. U principu, postupak u Parlamentarnoj skupštini se ne ponavlja.
Godinama Kosovo ne uspijeva da postane dio nijedne veće međunarodne organizacije, a ovdje je ulogu odigralo i lobiranje protiv Srbije. Jedan od posljednjih neuspjeha dogodio se 2018. godine, kada je međunarodna policijska agencija Interpol po treći put odbila prijem Kosova.
Reagujući na novu inicijativu Vlade Kosova za nacrt statuta Zajednice opština sa srpskom većinom, šef Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković rekao je da je to "veliki pokušaj obmane".
"Reč je o čistom falsifikatu, kojim Kurti želi da izbegne svoje obaveze iz dijaloga [za normalizaciju odnosa] sa Srbijom", rekao je Petković.
Ali Vogel kaže da ono što sada treba da se promijeni jeste pristup Zapada Srbiji.
"Zajednica je dogovorena u potpuno drugačijim okolnostima nego su sada. Sporazum je postignut u trenutku kada je dijalog Beograda i Prištine bio eksplicitno usmjeren na stvaranje uslova za sveobuhvatan sporazum dvije zemlje, što bi značilo barem de fakto priznanje Kosova od strane Srbije. Sada smo u situaciji da je Vlada Srbije zvanično obavijestila EU da neće prihvatiti ništa što bi bilo de fakto priznanje Kosova", kaže Vogel.
Pridruživanje i de fakto priznanje Kosova dio su Ohridskog sporazuma dvije zemlje, postignutog prošle godine.
EU insistira na tome da se mora provesti, iako nije potpisan. EU je prošlog mjeseca zvanično uslovila integraciju Srbije u ovaj blok normalizacijom odnosa sa Kosovom, a protiv Kosova su na snazi kaznene mjere koje su preduzete još prošle godine, nakon eskalacije tenzija na sjeveru.
