Društvena i politička polarizacija koja postoji na Kosovu i u Bosni i Hercegovini (BiH) može dovesti do radikalizma i političkog nasilja, upozorava Adrian Shtuni, stručnjak za sigurnost.
"Normalizacija međuetničkih i međudržavnih odnosa svuda na Balkanu, a posebno između Kosova i Srbije, veoma je važna", kaže Shtuni, istraživač radikalizma i nasilnog ekstremizma, koji je nedavno objavio analizu sukoba između Izraela i Hamasa - terorističke grupe koju su označile SAD i druge sile - i sigurnosne implikacije na Zapadni Balkan.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) on dodaje da je Kosovo "mnogo naučilo iz iskustva sa stranim borcima koji su otišli u Siriju i Irak", ali naglašava da i dalje postoji rizik od novih regrutacija na Bliskom istoku.
RSE: Šta vas je potaklo da analizirate kako bi teroristički napadi od 7. oktobra na Izrael i sukob u Gazi koji je uslijedio mogli uticati na Evropu, posebno Zapadni Balkan, u sigurnosnom smislu?
Shtuni: Sukob Izrael-Hamas već je imao višestruke humanitarne i sigurnosne posljedice, kako na Bliskom istoku tako i u Evropi.
Budući da je Zapadni Balkan geografski most između Bliskog istoka i Evrope i regiona sa najvećom autohtonom muslimanskom populacijom na kontinentu, ovaj sukob posebno rezonuje na regionalnom nivou.
To se također ogleda u tradicionalnoj solidarnosti sa palestinskim narodom. Dakle, postoji više pažnje, interesa, osjetljivosti javnosti za ovaj sukob i, očigledno, uticaja koje treba analizirati i razumjeti jasno i objektivno.
Među trendovima koje sam uočio po pitanju sigurnosti mogu navesti kao glavnu zabrinutost zemalja Evropske unije zbog novog vala izbjeglica i neregularnih imigranata sa Bliskog istoka, koji bi mogli proći kroz Zapadni Balkan, u zemlje EU. Manje-više kao za vrijeme krize u Siriji i Iraku.
Zabrinutost je da se teroristički militanti mogu infiltrirati u val izbjeglica i imigranata, što je veći, to ga je teže kontrolisati.
Drugi zabrinjavajući trendovi su porast govora mržnje, vidljiv i tokom propalestinskih protesta i u objavama na društvenim mrežama, kao i značajan porast dezinformacija na internetu o sukobu u Gazi.
Sve ovo predstavlja zabrinutost za eskalaciju društvene polarizacije i povećanu radikalizaciju, što može biti praćeno aktivnostima koje narušavaju sigurnost u regionu.
RSE: Postoji li određena zemlja na Zapadnom Balkanu koja je najviše ugrožena i zašto?
Shtuni: Nažalost, i na Kosovu i u Bosni, politička i društvena situacija je prilično polarizovana. Jezik međuetničkog prezira i mržnje je u porastu, svuda su bombastični naslovi koji upozoravaju na rat između Kosova i Srbije ili nasilnu dezintegraciju Bosne. Eskalacija tenzija se vratila u normalu.
Čak i po radikalizaciji i vjerskoj militantnosti koja je došla do izražaja tokom sukoba u Siriji i Iraku, ove dvije zemlje su imale najveći broj građana koji su otputovali na ratna žarišta na Bliskom istoku i pridružili im se u terorističkim organizacijama tamo. Ovaj problem se možda donekle smanjio posljednjih godina, ali i dalje ostaje značajan sigurnosni rizik.
Gore navedeni elementi pokazuju da su ove dvije zemlje ranjivije na radikalizaciju i političko ili ideološko nasilje.
Čak i Sjeverna Makedonija pokazuje probleme slične ostalim dvjema zemljama u regiji, ali relativno manje uznemirujuće.
No, poznato je da društvena i politička polarizacija, posebno u zemljama s međuetničkim napetostima s vjerskom pozadinom, pomiješana s govorom mržnje dovodi do radikalizacije i političkog nasilja.
RSE: Koliko je zabrinjavajuća mogućnost da teroristi koriste zapadnobalkansku rutu za ulazak u Evropsku uniju, posebno s obzirom na nedavni porast neregularnih prelazaka granice?
Shtuni: EUROPOL (evropska policijska agencija) ovo smatra stalnom prijetnjom, sudeći po izvještajima koja se objavljuju svake godine. Prema Frontexu (evropskoj graničnoj agenciji), 2023. je doživjela rekordan porast dolazaka neregularnih migranata u EU, što nije zabilježeno od 2016. Ako se sukob Izraela i Hamasa proširi šire u regiji, vjerovatnoća da će se taj priliv povećati, bila bi visoka.
U takvom slučaju postoji zabrinutost da bi val izbjeglica i neregularnih migranata koji bi prošao balkanskom rutom mogao biti infiltriran od strane terorističkih militanata. Tako nešto se doživjelo 2015-16. godine, tokom rata u Siriji i Iraku, gdje su stotine hiljada ljudi, često bez ikakvih identifikacionih dokumenata ili sa falsifikovanim dokumentima, prošli Zapadni Balkan u zemlje EU.
Nažalost, ovaj val ljudi, nerijetko su koristili teroristi prerušeni u izbjeglice, koji su potom izvršili terorističke napade u Evropi.
Kao odgovor na ovaj rizik, krajem prošle godine jedanaest zemalja schengenskog prostora vratilo je granične kontrole, od kojih pet spominje rizik od ulaska terorista u EU preko Balkana.
Činjenica da specijalizirane sigurnosne agencije u pet zemalja EU ovo procjenjuju kao aktivnu prijetnju je značajna - povećava zabrinutost oko sigurnosne situacije u regiji.
RSE: Na što mislite da bi regionalne vlasti i međunarodni partneri trebali biti glavni fokus u smislu koraka koje bi trebali poduzeti za jačanje granične sigurnosti?
Shtuni: Bez sumnje, sigurnost granica postaje najranjivija u kriznim vremenima neregularnih migracijskih kretanja, koja koincidiraju s povećanjem kriminalnih aktivnosti u prekograničnim područjima.
Lokalne i međunarodne vlasti moraju se suočiti s ovim izazovima u cjelini i što je prije moguće. Stoga bi prioritet trebao biti: povećanje i jačanje kapaciteta koji jamče sigurnost granica, podizanje kvalitete prekogranične saradnje na regionalnom nivou i normalizacija odnosa između Kosova i Srbije, provedba obaveza preuzetih tokom procesa dijaloga potpomognutog od strane EU.
RSE: U svom članku spominjete zabrinutost zbog mogućnosti da se novi val stranih boraca sa Zapadnog Balkana uključi u sukobe na Bliskom istoku. Koji su glavni faktori koji tome pridonose?
Shtuni: Tokom 2012-2016, oko 1.100 građana Zapadnog Balkana otputovalo je na ratna žarišta u Siriji i Iraku i pridružilo se terorističkim organizacijama koje tamo djeluju. Cijeli fenomen stranih boraca sa Balkana nije bio nešto slučajno, nije se desio preko noći, nije djelo amatera ili nezaposlenih i neobrazovanih ljudi. To se mora jasno razumjeti, jer fenomen radikalizacije i stranih boraca nije prošlost.
Stotine građana zemalja Zapadnog Balkana i dalje su u Siriji, a desetine nastavljaju borbu na sjeverozapadu zemlje. Prije samo nekoliko sedmica, u blizini Idliba (u Siriji) ubijen je 26-godišnji mladić iz Sjeverne Makedonije.
U stvari, fenomen stranih boraca je posljedica postepenog rada dobro organizovanih i dobro finansiranih transnacionalnih mreža iz inostranstva, koje su imale i imaju jasne ideološke osnove, sa ciljem širenja ultrakonzervativnih vjerskih struja sa političke agende u regionu.
Nesumnjivo je da su zemlje koje su imale najviše uznemirujućih nivoa radikalizacije, regrutovanja i mobilizacije stranih boraca zemlje koje su 90-ih godina prošlog vijeka, tokom raspada bivše Jugoslavije, doživjele međuetničke ratove sa vjerskom pozadinom. Razaranja, traume i tekuće poslijeratne društvene i političke tenzije u regionu su među faktorima koje su iskoristile mreže radikalizacije.
Nažalost, ne može se reći da je region mnogo napredovao u normalizaciji situacije. Kao što sam već pomenuo, društvena i politička polarizacija je visoka, a javni diskurs je preopterećen nacionalističkom retorikom. Još više zabrinjava to što su međuetničke tenzije politički instrumentalizovane i okončane oružanim sukobima u Banjskoj (na sjeveru Kosova).
Posmatrano u kontekstu rata u Gazi, mogu reći da u ovom trenutku na Zapadnom Balkanu postoji preplitanje radikalnih faktora, kako unutrašnjih tako i spoljašnjih. Dakle, ne treba misliti da ono što je maloprije doživljeno sa talasom stranih boraca koji su otišli u Siriju i Irak pripada prošlosti, jer su radikalizujući faktori i infrastruktura i dalje prisutni.
RSE: Iz kojih zemalja je to najvjerovatnije?
Shtuni: Mislim da nije slučajnost da je velika većina stranih boraca sa Zapadnog Balkana koji su se pridružili terorističkim organizacijama u Siriji i Iraku došla iz zemalja koje su iskusile krvave međuetničke ratove sa vjerskim porijeklom. Što je veća polarizacija, tenzije i nestabilnost društva, veća je mogućnost radikalizacije i političkog nasilja.
Jednostavno rečeno, ako sudimo po prošlosti, radikalizaciji su najugroženije zemlje sa najvećom nestabilnošću. Dakle, govorim o Bosni, Kosovu i donekle Sjevernoj Makedoniji.
To je jedan od razloga zašto je kritično važno raditi na normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.
RSE: Kosovo je bilo među zemljama Zapadnog Balkana, odakle su ljudi masovno odlazili da se bore na Bliskom istoku. Ali Kosovo je reagovalo donošenjem zakona koji sankcionišu ove postupke...
Shtuni: Kosovo je brzo reagovalo i mislim da je mnogo naučilo iz iskustva sa stranim borcima koji su otišli u Siriju i Irak. Takođe, bila je jedna od prvih zemalja koja je repatrijala svoje građane. Ovo je bio veoma važan korak, ali korak na dugom putu.
Ima li još opasnosti? Naravno, da. Nijedna zemlja se ne može smatrati imunom na nasilnu radikalizaciju ili regrutovanje za terorističke aktivnosti, tako da je potrebna svijest, temeljno prepoznavanje uzroka koji dovode do radikalizacije, kao i kontinuirana budnost i rad na sprječavanju širenja ideologija koje podstiču etničku netrpeljivost i mržnju.
RSE: Koje konkretne mjere se mogu preduzeti da bi se spriječila radikalizacija i regrutovanje pojedinaca iz regiona od strane ekstremističkih grupa?
Shtuni: Često se misli da su represivne mjere uz sprovođenje zakona ključ za rješavanje ovog problema, ali u stvari je proaktivna prevencija radikalizacije najefikasnija investicija.
Prije svega, to podrazumijeva rješavanje unutrašnjih društvenih i političkih faktora koji društvo čine nestabilnijim i podložnijim radikalizaciji. Ovo uključuje političku i društvenu polarizaciju, međuetničke i vjerske tenzije, ultranacionalizam, govor mržnje itd.
Stoga, naglašavam da je normalizacija međunacionalnih i međudržavnih odnosa svuda na Balkanu, a posebno između Kosova i Srbije, veoma važna. Takođe je neophodno sistematski raditi na suzbijanju dezinformacija, koje često ubrzavaju društvenu polarizaciju, radikalizaciju i političko nasilje. Za to se mora dosta poraditi na polju medijskog obrazovanja, kako javnost koja konzumira informacije i vijesti sa društvenih mreža ne bi postala plijen lažnih i namjerno iskrivljenih vijesti onih koji žele da manipulišu javnim mnijenjem i šire ideologije koje podstiču mržnju i nasilje.
Naravno, za sve ovo treba da postoji regionalna koordinacija od strane posebnih struktura i da se sistemski kontroliše rad organizacija i fondacija zasnovanih na religiji i ideologiji, finansiranih iz inostranstva, kako njihovo djelovanje ne bi bilo u suprotnosti sa zakonima zemalja regiona ili sa demokratskim normama.
RSE: I u analizi pominjete dezinformacije kao problem. Koje konkretne mjere predlažete za suzbijanje ove pojave?
Shtuni: Državni organi nadležni za nadzor tradicionalnih medija treba da povećaju praćenje medijskih sadržaja i programa i da stvore mehanizme odgovornosti za one koji krše standarde i pravila.
Takođe, trebalo bi da postoji saradnja sa glavnim međunarodnim kompanijama društvenih medija, kako bi se povećao kapacitet za moderiranje sadržaja koji dezinformiše ili namjerno dezinformiše na glavnim jezicima Zapadnog Balkana. Nažalost, ove kompanije trenutno gotovo da ne obraćaju pažnju na sadržaje postavljene na njihovim platformama na balkanskim jezicima.
Međutim, u srednjoročnom i dugoročnom periodu, prioritet bi trebalo dati stvaranju neophodnih kapaciteta za medijsko obrazovanje, posebno za mlade koji konzumiraju najviše informacija sa društvenih medija.
RSE: Šta je moglo uticati na savjete za putovanja koje je Izraelski savjet za nacionalnu bezbjednost izdao određenim zemljama u Evropi, kao što su Albanija i Bosna i Hercegovina?
Shtuni: Sve zemlje imaju posebne sisteme za procjenu nivoa sigurnosnih prijetnji, na osnovu specifičnih kriterija koji se obično ne objavljuju. Međutim, čini se da je Albanija u međuvremenu prešla sa stepena opasnosti 3 na nivo 1, pa se procjenjuje da nema opasnosti da putuju državljani Izraela. U međuvremenu, prema ažuriranoj procjeni Izraela, Bosna i Hercegovina i dalje ima prijetnju trećeg nivoa, odnosno umjerenu.
Facebook Forum