Dostupni linkovi

Svečlja: Optužnica za Banjsku zanemaruje odgovornost institucija Srbije


Ministar Dželjalj Svečlja
Ministar Dželjalj Svečlja

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja (Xhelal Sveçla) u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže da je optužnica Specijalnog tužilaštva Kosova za slučaj napada u Banjskoj "zakašnjela i nepotpuna".

Prema njegovim rečima, tu nisu obuhvaćeni neki komandanti Vojske Srbije, koji su, kako kaže, "omogućili obuku terorističke grupe, ali je i snabdeli vojnim naoružanjem koje smo mi zaplenili".

"Na primer, imamo neosporne dokaze da je ova teroristička grupa održala vojne vežbe u Pasuljanskim livadama [vojni poligon u Srbiji], koje su zvanična kasarna Vojske Srbije, gde [predsednik Srbije Aleksandar] Vučić skoro svakog meseca odlazi i nadgleda razne obuke pripadnika različitih vojnih ili policijskih jedinica", kaže Svečlja.

Naoružana grupa Srba je 24. septembra 2023. napala kosovsku policiju u selu Banjska kod Zvečana, na severu Kosova, ubivši narednika Afrima Bunjakua.

U razmeni vatre koja je usledila ubijena su i trojica srpskih napadača.

Lideri Kosova su više puta okrivili rukovodstvo Srbije za ovaj napad, iako je Beograd negirao odgovornost.

Nekoliko dana pre prve godišnjice od napada, Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu za slučaj u kojem se tereti 45 osoba.

Godinu dana od napada u Banjskoj: Pitanja bez odgovora i istrage u Prištini i Beogradu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:12:12 0:00

RSE: Godinu dana posle napada u Banjskoj, kakva je danas bezbednosna situacija na Kosovu?

Svečlja: Godinu dana nakon tog užasnog terorističkog napada, situacija na Kosovu je mnogo, mnogo bolja. Mogu slobodno da kažem da je mirno i stabilno na celoj teritoriji Kosova, sa posebnim akcentom na četiri severne opštine, gde smo za ove četiri godine naše vlasti, ali i od rata, imali incidenata, ozbiljnih problema i nesigurnosti – bilo u javnosti ili pokušaja narušavanja teritorijalnog integriteta. Sada mogu slobodno reći da imamo potpuno drugačiju situaciju.

RSE: Stalno slušamo izjave, uključujući i premijera Aljbina (Albin) Kurtija, o pretnjama iz Srbije. Možete li podeliti nešto više s nama?

Svečlja: Postoje kontinuirane obaveštajne informacije, ne samo naše, već i naših međunarodnih partnera, da iste grupe - u smislu brojčano čak i veće - nastavljaju da treniraju na teritoriji Srbije, oko granice između Kosova i Srbije, ali i dublje.

Ovo je svakako dodatna briga za naše bezbednosne institucije, u smislu da smo u obavezi da predvidimo, a potom i sprečimo svaku tendenciju napada, koji bi narušili integritet, suverenitet, bezbednost naših građana, ali i pripadnika bezbednosnih institucija.

Istovremeno, imamo kontinuirano naoružavanje Srbije, bilo da je reč o vojsci ili specijalnim policijskim jedinicama, koje su u prošlosti provocirale Kosovo i na neki način ga napadale.

Naoružavanje zemlje koja vas ne priznaje i koja vas u diplomatskom i retoričkom smislu napada, je razlog za zabrinutost, ali nije razlog ni za strah, niti za odustajanje od legitimnih težnji našeg naroda i naše zemlje za članstvo u mnogim organizacijama.

RSE: Dakle, možete reći da bezbednosne institucije imaju situaciju pod kontrolom...

Svečlja: Da, bezbednosne institucije imaju situaciju pod kontrolom i mogu reći da su i spremnije nego ranije, da se suoče sa svakim scenarijem.

Kosovo podiglo optužnicu za Banjsku, Srbija je smatra nerelevantnom
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:11 0:00

'Imamo dokaze' da je vojska Srbije obučavala i finansirala napadače u Banjskoj

RSE: Godinu dana nakon napada u Banjskoj, imamo optužnicu Specijalnog tužilaštva Kosova kojom se tereti više od 40 ljudi, ali samo troje je u pritvoru na Kosovu. Očekujete li izručenje Radoičića [Milan, političar sa Kosova i biznismen koji je preuzeo odgovornost za napad u Banjskoj] i ostalih iz Srbije?

Svečlja: Konačno imamo optužnicu, koja je, po meni, zakašnjela ali i nepotpuna, jer znamo da je u ovom napadu bilo direktno uključeno oko stotinu terorista. Takođe, evidentna je organizovanost i podrška institucija Srbije.

Na primer, imamo neosporne dokaze da je ova teroristička grupa održala vojne vežbe u Pasuljanskim livadama, koje su zvanična kasarna Vojske Srbije, gde Vučić skoro svakog meseca odlazi i nadgleda razne obuke pripadnika različitih vojnih ili policijskih jedinica.

A, što je iznenađujuće, u optužnici nema ni komandanta ove kasarne, ni zamenika komandanta kasarne, ni komandanta Vojske Srbije, a zašto ne i samog Vučića ako ima direktnu vezu sa ovim napadom. Međutim, za prva tri koja sam spomenuo, već imamo dokaze koji ne samo da su omogućili obuku ove terorističke grupe, već su i snabdeli ovu terorističku grupu vojnim oružjem koje smo zaplenili.

Zato kažem da je ova optužnica došla malo kasno, a i nepotpuna je.

Međutim, uveren sam da će Srbija - radeći više, osnažujući se i sarađujući sa međunarodnim zajednicom na povećanju pritiska na Srbiju - pre ili kasnije biti prinuđena da preda Radoičića i druge.

Uostalom, prema kosovskim zakonima, suđenje u odsustvu je moguće i tada, posle presude, ti teroristi će moći biti traženi i putem INTERPOL-a, a njihovo kretanje će biti krajnje ograničeno.

Istovremeno, moramo da nateramo Srbiju da plati visoku cenu za neispunjavanje legitimnih zahteva pravde.

RSE: Zašto smatrate da ovi dokazi koje ste spomenuli nisu uključeni u optužnicu?

Svečlja: Verujem da je ovo pitanje za Specijalno tužilaštvo. Ja, pošto sam video dokaze, uveren sam... ali i profesionalci u oblasti prava i bezbednosti postavljaju isto pitanje: zašto se ovom optužnicom, na ovaj ili onaj način, zanemaruje odgovornost pojedinaca i institucija Srbije u ovaj teroristički napad.

Vučić i Vlada Srbije trebaju da osete međunarodni pritisak

RSE: Smatrate li da međunarodna zajednica dovoljno poziva Srbiju da izruči optužene?

Svečlja: Ne, ne vidim nikakav poseban pritisak. Poziva ima, ali sve dok su ti pozivi deklarativni, Vučić ih neće ispuniti. Mislim da Vučić i Vlada Srbije trebaju da osete međunarodni pritisak, da lično osete međunarodni pritisak, da se povinuju ovom legalnom zahtevu.

Međutim, pomalo sam skeptičan, jer sam ubeđen da se ovaj napad dogodio pod paskom Vučića, da ne kažem u njegovoj direktnoj organizaciji.

RSE: Kosovska policija je od napada u Banjskoj pojačala prisustvo na severu Kosova, ali ono što čujemo su pritužbe pripadnika srpske zajednice na, kako kažu, diskriminaciju. Iz nekoliko anketa koje smo sproveli na tom području Kosova, takođe smo shvatili da oni nemaju poverenja u kosovsku policiju. Da li ste o ovom pitanju raspravljali unutar svojih institucija i radite li nešto kako biste promenili ovu situaciju?

Produžena ruka Srbije slabi. Deo kriminalaca je u zatvoru, a neki su u begu.

Svečlja: Bez sumnje, situacija u kojoj je bezbednost krhka nije poželjna ni za jednog građanina. Međutim, većina građana, sa kojima razgovaramo, priznaje da se sada, kada postoji zakon i red, osećaju mnogo bezbednije nego kada su na tom području vladale bande.

Ni u jednom društvu, ni u jednoj zemlji, ne verujem da bi obični građani želeli da žive pod pritiskom različitih bandi, čiji su primarni i jedini cilj vlastiti interesi, bilo lični ili klanski.

Što se riče poverenja u policiju, brojke koje imamo – u odnosu na ili u poređenju sa saradnjom sa kosovskom policijom pre ostavke bivših policajaca – govore drugačije. Prijava različitih krivičnih dela od pripadnika srpske zajednice, koje se obraćaju kosovskoj policiji za pomoć i obezbeđivanje pravde i jednakosti, znatno je više nego ranije.

Verujem da tamo još ima prostora za razgovor sa građanima, bilo da je to moj kabinet, bilo policija, bilo druga ministarstva ili čak druge organizacije, lokalne i međunarodne. Radimo u tom pravcu.

Stalna prepreka je Srbija i njeni elementi u toj oblasti, koji ugrožavaju građane koji komuniciraju i rade sa institucijama Republike Kosovo. To znači, s jedne strane, predstavnici Srbije se žale da tamošnji građani ne dobijaju potrebne usluge, a sa druge strane prete građanima koji komuniciraju sa institucijama Kosova.

To se sada smiruje. Produžena ruka Srbije slabi. Deo kriminalaca je u zatvoru, a neki su u begu.

Nesumnjivo je da je i dalje potrebna posvećenost, a možda i vreme za međusobno poverenje građana i policije kada je reč o svakodnevnom životu, bezbednosti i prijavljivanju različitih prekršaja.

RSE: Ipak, neki pripadnici srpske zajednice smatraju da Vlada Kosova koristi policiju za "prisilnu" integraciju. Na to je upozorila i Ambasada Sjedinjenih Država u Prištini, rekavši da se "policija instrumentalizuje" zarad nekoordinisanog delovanja. Kakav je Vaš komentar?

Svečlja: Verujem da treba da integrišemo sve članove društva na Kosovu, bez obzira kojoj grupi ili nacionalnosti pripadaju. Ali, takođe, moramo da minimiziramo negativne uticaje ili pritisak koji građani doživljavaju od onih koji su protiv integracije. Ne možete imati integraciju građana kada se osećaju ugroženim od nekog drugog.

Mnogo smo radili na tome da što više mladića i devojaka iz srpske zajednice bude uključeno u redove kosovske policije. Istovremeno, ne samo mi, već i međunarodne institucije na Kosovu i u inostranstvu imamo brojne dokaze o izuzetnom kriminalnom pritisku Srbije, usmerenom na ove osobe, da se spreči i onemogući njihov ulazak u policiju. Ovo je štetno, ali već donekle i neuspešno, jer se redovi Srba u kosovskoj policiji svakim danom povećavaju. Ipak, biće potrebno vreme da njihov broj dostigne potrebne kapacitete.

Istovremeno, na svaki način, po svaku cenu, trudimo se da sprečimo zloupotrebu policijskih ovlašćenja.

Kosovska policija, kao i svaka druga policija u demokratskim zemljama, ima ovlašćenja za svoje postupke i takođe ima nadzor. Nigde Policijski inspektorat Kosova nije jači i budniji nego na severu Kosova. Blisko sarađujemo i sa EULEX-om i KFOR-om, koji vrše svojevrsni monitoring situacije tamo, ali i ponašanja naših policajaca.

Znam da ima pritužbi, ali veliki deo toga je propaganda koju podstiče Beograd.

Policajci koji su dali otkaz ne mogu se vratiti

RSE: Kako komentarišete pozive predsednika Srbije Aleksandra Vučića za reintegraciju Srba u institucije Kosova? Konkretno, hoćete li primiti nazad policajce koji su dali ostavke?

Uskoro ćemo završiti ovaj proces, gde će srpska zajednica biti zastupljena u kosovskoj policiji dovoljno iznad minimalnog broja kako predviđa Ustav i naši zakoni.

Svečlja: To je sad prošlost. Apsolutno, to se ne može dogoditi, niti će se desiti. Prema zakonima Kosova, ako neko podnese ostavku u policiji, bez obzira ko je, postoje odgovarajuće procedure za prihvatanje te ostavke.

Te službenike smo oko 30 dana čekali da potencijalno preispitaju svoje odluke. To se nije dogodilo. Nastavili smo sa svakodnevnim radom. Nastavili smo sa procesima regrutacije pripadnika srpske zajednice. Uskoro ćemo završiti ovaj proces, gde će srpska zajednica biti zastupljena u kosovskoj policiji dovoljno iznad minimalnog broja kako predviđa Ustav i naši zakoni.

RSE: A ako raspišete konkurs za nove regrute, da li će oni koji su dali otkaz moći da se prijave?

Svečlja: Da, ali pod uslovom da su mlađi od 30 godina i da nisu krivično gonjeni. Prema zakonima Kosova, svaki mladić ili devojka, državljanin Republike Kosovo, može da se prijavi da postane deo kosovske policije ukoliko je mlađi od 30 godina i ukoliko ispunjava druge preduslove, kao što je fizička spremnost, psihološka sposobnost, odgovarajuće obrazovanje, čista i kriminalistička provera. Kada se ti uslovi ispune, tada je moguće da neko bude primljen u policiju Kosova.

'Sve nelegalne institucije će biti zatvorene'

RSE: Krajem prošlog meseca institucije Kosova su zatvorile nekoliko paralelnih srpskih institucija na severu zemlje. Da li je planirano njihovo zatvaranje i širom Kosova?

Svečlja: Apsolutno je neprihvatljivo da u Republici Kosovo, na njenoj teritoriji, postoje aktivnosti koje su u suprotnosti sa zakonima i Ustavom Republike Kosovo. Takva praksa se toleriše već dugo. Sve ilegalne institucije koje rade na Kosovu, u jednom ili drugom trenutku, doživeće istu sudbinu kao i one koje su zatvorene. To je pitanje operativne pripreme institucija Republike Kosovo.

RSE: Vaš kolega, ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova, Nenad Rašić, rekao je da je zatvaranje obrazovnih i zdravstvenih ustanova pitanje vremena. Ima li nekih bližih planova u tom pravcu?

Svečlja: Prema Ahtisarijevom planu, srpska zajednica u ove dve sfere, preko opštinskih vlasti, ima širu autonomiju. Znači, zdravstvo i školstvo imaju neka dodatna prava, neke privilegije, koje nismo zainteresovani da diramo, jer su i zakonski regulisane.

Stoga ćemo u ovim oblastima biti oprezniji, u smislu pravilnog definisanja njihove delatnosti unutar zakona Kosova.

Ranije sam govorio o paralelnim opštinama, o uslugama za koje se ne predviđa da ih pruža niko drugi osim legitimnih institucija Republike Kosovo.

RSE: Znači bolnice i škole po srpskom sistemu će nastaviti da funkcionišu?

Svečlja: Ne, ne kažem pod srpskim sistemom. Kažem da ove dve službe ili ove dve oblasti imaju specifičnu situaciju i biće tretirane na specifičan način, odvojeno od zatvaranja drugih institucija koje su već u procesu.

RSE: Za sada, da li možete da podelite neke detalje o tome kako će one raditi, kako će njihov rad biti koordinisan?

Svečlja: Sve ove stvari su predviđene zakonom. Sve što ćemo uraditi je da zahtevamo da se zakoni Kosova striktno primenjuju. Ministarstvo zdravlja već vodi neophodne komunikacije sa zdravstvenim sistemom koji deluje u ovim opštinama. Smatram da je potrebna samo pojačana koordinacija između obe strane, da sve bude u okviru zakona. Isto bi trebalo da se odnosi i na obrazovni sistem.

'Nema rizika' od otvaranja mosta

RSE: Pitanje otvaranja glavnog mosta preko reke Ibar za automobilski saobraćaj i dalje je aktuelno. Postoje li konkretni planovi za ovo?

Svečlja: Ne postoji konkretan razlog da most i dalje bude zatvoren za saobraćaj vozila. O tome se potpuno slažemo s našim saveznicima. Jedina dilema je bezbednosni aspekt, odnosno procena bezbednosnog uticaja u procesu otvaranja mosta.

Mogu vam reći da imam procenu zasnovanu na procenama naših bezbednosnih institucija, koja je malo drugačija od međunarodne zajednice, u vezi sa bezbednosnim uticajem na Kosovu.

Za nas, pitanje je rešeno kada govorimo o tome da li treba most otvoriti ili ne. Mi o tome pričamo. Razgovaramo sa svim legitimnim akterima, da se to što pre desi.

Kfor na mostru preko Ibra, septembar 2024.
Kfor na mostru preko Ibra, septembar 2024.

RSE: Da li verujete da će bezbednost svih biti zagarantovana ukoliko se most otvori?

Svečlja: Apsolutno. Bio bih protiv otvaranja mosta da ne možemo da garantujemo bezbednost svima.

Ali, uveren sam da su bezbednosne institucije Republike Kosovo dovoljno zrele, moćne, pripremljene i profesionalne... Čak i pomoć međunarodnih misija, kao što su EULEX i KFOR, garantuje da je otvaranje mosta sasvim normalan korak, ništa neobično ili opasno. Time ne rizikujemo, već svakako štitimo sve građane – bez ikakve razlike.

RSE: Međutim, američki ambasador je upozorio da bi bezbednost vojnika KFOR-a mogla da bude ugrožena.

Svečlja: To je zabrinutost koju je on javno izrazio. Ne želimo da da rizikujemo ni živote građana, ni pripadnika kosovske policije, ni pripadnika EULEX-a, ni pripadnika KFOR-a, a kamoli američkog KFOR-a.

Smatramo da se pravilnim pristupom i pravilnom pripremom može sprečiti bilo kakva opasnost za sve, uključujući i američke vojnike pri KFOR-u, a koje izuzetno cenimo, kako za ono što su doprineli slobodi Kosova, tako i za kontinuirani doprinos bezbednosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG