Nadležno ministarstvo Kosova će biti pozvano na konferenciju o migracijama, koja će biti održana početkom juna na planini Jahorini kod Sarajeva.
Ovo je izjavio Nenad Nešić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li je upućen poziv Kosovu na ovaj događaj. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova je nadležno za pitanja migracija.
On je rekao da će poziv za učešće biti uslovljen.
"U skladu sa tim kako inače učestvuju na međunarodnim konferencijama ili da vam prevedem na naš jezik, sa zvjezdicom", kazao je Nešić 24. maja odgovarajući na pitanje postavljeno na konferenciji za medije.
U Briselu je 2012. godine postignut dogovor Prištine i Beograda o regionalnom predstavljanju Kosova, prema kojem se ime Kosova upotrebljava sa fusnotom, odnosno zvjezdicom. Zvjezdicu pored imena stavlja dio zemalja koje nisu priznale Kosovo.
Bosna i Hercegovina, zbog protivljenja bh. entiteta Republika Srpska, nije priznala Kosovo.
Kako je rekao Nešić, u narednih nekoliko dana će ministarstvo na čijem je čelu imati konačan spisak gostiju. Na konferenciji će predstavnici Međunarodne organizacije za migracije iz zemalja regije razgovarati o ovom pitanju sa predstavnicima nadležih institucija.
O slobodi kretanja između BiH i Kosova
Na upit RSE zbog čega Bosna i Hercegovina još uvijek nije ratifikovala Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu, koji je u Berlinu prošle godine u ime BiH potpisao tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija, Nešić je odgovorio da vjeruje da će ovo pitanje biti uskoro riješeno.
"Zalažem se za slobodan protok ljudi i robe i svima treba omogućiti da mogu putovati", kazao je Nešić, i dodao da su neophodni dijalog i dogovor.
BiH je potpisala sporazum 3. novembra 2022. godine na samitu u okviru Berlinskog procesa, na kojem su učestvovali lideri Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Sporazum je već nekoliko puta bio na dnevnom redu na sjednicama Vijeća ministara BiH, ali je bio povučen zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske.
Kosovo je sporazum ratifikovalo 23. februara, a rok da ga usvoje parlamenti preostalih pet zemalja je 18 mjeseci.
Za putovanje građana Kosova u BiH potrebna je viza koja se "izdaje samo u izuzetnim slučajevima", uz potpis ministra vanjskih poslova BiH. Zahtjevi za bh. vize mogu se podnijeti u Skoplju, Podgorici i Beogradu.
Cijeli proces koji bi omogućio građanima, prije svega BiH i Kosova, da putuju bez viza, u pitanje je doveo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS).
On je 28. februara najavio kako ministri iz tog bh. entiteta u Vijeću ministara BiH neće glasati za sporazum, navodeći da BiH nije i nikad neće priznati nezavisnost Kosova, a priznanju se protive i ostale parlamentarne stranke sa sjedištem u RS-u.
Ministar o povratku djece iz Sirije u BiH: Prvo utvrditi da nisu opasnost
Ministar sigurnosti Nešić rekao je da će dati dozvolu za povratak djece i odraslih državljana BiH iz Sirije tek nakon što se utvrdi da nisu opasnost.
Riječ je o djeci osoba iz BiH koje su živjele na teritoriji terorističke grupe "Islamska država", nakon čijeg teritorijalnog poraza su smješteni u kampove i zatvore pod kontrolom sirijskih kurdskih snaga (SDF).
"Moj posao je da štitim bezbjednost naše djece. Dat ću saglasnost nakon provjere naših bezbjednosnih agencija da ti ljudi neće ugrožavati bezbjednost naše djece", rekao je Nešić na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) o tome u kojoj fazi je povratak bh. državljana.
Podsjetimo, u odgovoru Ministarstva sigurnosti BiH, datom više puta RSE navođeno je da je Ministarstvo ispunilo sve neophodne uvjete u vidu kreiranja pravnog i institucionalnog okvira za povratak osoba iz Sirije. Posljednji put ovo je potvrđeno u augustu 2022. godine.
Potvrda za to je i usvojeni dokument u Vijeću ministara BiH "Plan repatrijacije i programa reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana BiH povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka".
Na komentar da je riječ o djeci koja ne mogu biti tretirana kao odrasle osobe koje su, moguće, počinile krivična djela odlaskom u Siriju, ministar na press konferenciji kaže:
"Djeca će porasti. Meni je najbitnije naše dijete, dijete koje živi ovdje. A o bezbjednosti te djece u Siriji su trebali roditelji da vode računa koji su ih odveli tamo.
Imali smo dijete u Beogradu, pa je ubilo devet ljudi. I ovo je dijete srbijansko, srpsko, pa je ubilo devet ljudi. Ja ću dati saglasnost za svakog onog ko neće ugroziti bezbjednost naše djece."
Nešić aludira na masakr koji je u jednoj beogradskoj osnovnoj školi počinila maloljetna osoba, koje je oružjem uzetim od svog oca, usred časa ubila devet đaka i pripadnika osiguranja.
Ranji stav bivših ministara sigurnosti BiH, Dragana Mektića, Fahrudina Radončića i Selme Cikotića, po pitanju povratnika iz Sirije je bio da je potrebno vratiti djecu i državljane BiH iz te zemlje, neuvjetnih kampova i zatvora u kojima borave više od tri godine.
Predsjedništvo BiH je u decembru 2019. godine dalo konačnu dozvolu da se 25 državljana BiH, među kojima 12 djece, Bvrati iz Sirije. Muškarci za koje su utvrdilo da su se pridružili terorističkoj grupi "Islamska država" su procesuirani i osuđeni na Sudu BiH.
Prema zvaničnim podacima, u kampovima i zatvorima na teritoriju pod kontrolom kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF) u zatvorima i kampovima, nalazi se 118 državljana BiH, 52 odrasle osobe, od toga 22 muškaraca i 30 žena, te 66 maloljetne djece uzrasta od 2-17 godina.
Više puta su iz Ujedinjenih naroda i Human Rights Watcha upozorili na opasne uvjete u kampovima i zatvorima i pozvali sve zemlje da čim prije vrate svoje državljane.
Da su djeca državljana BiH žrtve terorizma i tzv. Islamske države za RSE je izjavila i specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za promociju i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u borbi protiv terorizma Fionnuale Ni Aolain.
"Ta djeca nisu se odlučila tamo roditi. I apsolutno je bitno da brzo vratimo tu djecu. Jer svaki njihov dan tamo je dan kada su njihova najosnovnija ljudska prava povrijeđena", rekla je Ni Aolain u intervjuu za RSE u januaru 2023. godine.
