Neizvjesno je održavanje parlamentarnih i lokalnih izbora u Crnoj Gori, koji su zakazani za 30. avgust, zbog visokog epidemiološkog rizika.
Naglo povećanje broja zaraženih korona virusom, otvara niz pitanja o tome kako održati kampanju i izborni proces, a pri tom se držati propisanih mjera za suzbijanje širenja zaraznih bolesti.
O tome su tokom dana razgovarali članovi Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti, članovi Državne izborne komisije, predstavnici agencija koje prate izborni proces i civilni sektor.
Nakon sastanka je saopšteno da je formirana radna grupa “sa ciljem sagledavanja svih izazova ovog značajnog procesa i pripreme smjernica i obavezujućih uputstava za sve aspekte održavanja izbora u uslovima pandemije korona virusa”.
Na sastanku je konstatovano da je nepodijeljeni interes svih učesnika u dijalogu očuvanje zdravlja i životâ građana u izbornom procesu koji je ustavna obaveza i pravo.
Odgovarajući na pitanje da li se u aktuelnim okolnostima, naglog povećanja broja oboljelih od COVID-19, mogu održati parlamentarni izbori u Crnoj Gori, a da to ne doprinese pogoršanju epidemiološke situacije, načelnica Odjeljenja za epidemiologiju zaraznih bolesti u Institutu za javno zdravlje Crne Gore Sanja Medenica je saopštila da su druge zemlje održale izbore i to neke bezbjedno, a neke možda malo manje bezbjedno.
“Sigurno će biti propisane mjere od strane Instituta za javno zdravlje da se ti izbori održe bezbjedno, što se tiče kontrole epidemije”, rekla je Medenica.
Više sadržaja:
Šta kaže struka?
Da li je i pod kojim uslovima moguće odložiti izbore ako zdravstvena situacija to zahtjeva, advokat Dragan Šoć pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ukoliko bi izbori bili odloženi za oktobar, moralo bi u međuvremenu biti proglašeno vanredno stanje u zemlji, kaže Šoć.
“Ako bi predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio odluku o tome da se izbori pomjeraju od 30. avgusta za recimo 30. septembar, za to ne bi trebalo biti proglašeno vanredno stanje. Ali, ako bi bilo riječi o pomjeranju izbora za oktobar, kada ističe četvorogodišnji mandat sadašnjem sazivu parlamenta, onda bi morala biti donijeta odluka o proglašenju vanrednog stanja da bi to bilo ustavno“, pojašnjava Šoć.
Pojašnjavajući proceduru o odgađanju izbora, kaže da je dovoljna odluka predsjednika Crne Gore koji bi obrazložio zašto se ne mogu održati izbori u ranije dogovorenom terminu.
Odluku o uvođenju vanrednog stanja treba da podrži većina poslanika parlamenta.
„Ukoliko nema uslova za slobodne izbore poput neograničenog prava kretanja, bez pritisaka i mjera, koje bi mogle biti predmet zloupotrebe, svi bi trebalo da se usaglase da ih je bolje odgoditi i da ta odluka bude legalna“, navodi Šoć.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je tokom prvog talasa korona krize, odložio (20. mart) održavanje lokalnih izbora u Tivtu, upravo zbog epidemiološkog rizika.
Kakav je stav političkih partija?
Predstavnici crnogorskih političkih partija imaju dilemu da li bi trebalo odložiti parlamentarne izbore koji su zakazani za 30. avgust, a zbog rastuće epidemije u Crnoj Gori.
Kada je riječ o političkim partijama, učesnicama predstojećih izbora, u vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) vjeruju da se izbori u Crnoj Gori mogu održati ujedno poštujući sve mjere bezbjednosti građana.
“Očito je da moramo da naučimo da živimo sa korona virusom, a sa druge strane, čak i ako se odlože izbore niko ne zna na koji rok bi ti izbori bili odloženi i da li bi tada situacija bila bolja ili lošija. U svakom slučaju, ono što je iskustvo iz okruženja u Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji u kojoj se očekuju izbori tokom naredne nedjelje, zaista vjerujem da uz posebne mjere pažnje svih građana, izbori se mogu održati bez većih problema”, kaže poslanik DPS-a Predrag Sekulić, navodeći da će i kampanja morati da se preseli na društvene mreže i da se vodi na netradicionalan način.
U dijelu opozicije smatraju da osim širenja korona virusa, održavanje fer i slobodnih izbora onemoguća izostanak reforme izbornog zakonodavstva.
Poslanik opozicionog Demosa Neđeljko Rudović ocjenjuje da dodatna otežavajuća okolnost što je broj inficiranih mnogo veći nego tokom marta, aprila i maja, te da treba naći rješenje koje će za cilj imati očuvanje zdravlja građana.
“Uslova za izbore nema, ne samo zbog korone nego i zbog činjenice da je ambijent lošiji nego što je bio uoči prethodnih izbora. Potpuno je opravdano govoriti o odlaganju izbora, jer je svakom zdravorazumnom jasno da, ako se ovaj trend ovoljevanja nastavi moraće se naći rješenje koje će biti okrenuto očuvanju zdravlja građana Crne Gore”, kaže Rudović.
Novi slučajevi infekcije od 14. juna
Crna Gora je 2. juna proglasila kraj epidemije koja je trajala od sredine marta. Novi slučajevi i veoma brzi rast oboljelih od COVID-19, pojavili su se ponovo 14. juna.
Aktuelni bilans je 636 registrovanih slučajeva, osam je smrtnih ishoda, pet oporavljenih, tako da je broj aktivnih slučajeva 623.
Broj oboljelih je značajno viši nego u periodu od marta do maja ove godine.
Pod nadzorom je, prema posljednjim podacima, više od 2.300 građana, a Nacionalno koordinaciono tijelo je pooštrilo mjere tako što je dio gradova zatvoren, uvedene su zabrane svih vrsta javnih i privatnih okupljanja, skraćen rad ugostiteljskih objekata i zatvorene predškolske ustanove.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
* Saradnja na tekstu: Aneta Durović
Facebook Forum