Ukoliko se ne uozbiljimo, mogli bismo ponovo postati dio sigurnosnih problema, izjavio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u srijedu, 13. septembra, u Sarajevu, pozivajući političare iz entiteta Republika Srpska da se "mudro vrate na ranije dogovorene pozicije" i na taj način pomognu građanima BiH.
Govoreći na konferenciji za novinare nakon susreta sa zvaničnicima Evropske unije (EU) tokom dvodnevne posjete Strazburu, Konaković je kazao da uslovljavanja iz RS, najave povlačenja iz državnih insitucija i osporavanja visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, zabrinjavaju evropske zvaničnike i ometaju integracijski put BiH.
"Ukoliko u RS brinu o građanima, učinit će sve da ih dovedu do dobrobiti. Upravo ovi događaji jačaju međunarodnu medijaciju u BiH. Ovime što se događa u RS, kada se negira Sud i Tužilaštvo BiH, ulazimo u predkonfliktno stanje", kazao je Konaković.
Konakovića izjava dolazi dan nakon što je Ured predsjednika Republike Srpske zabranio održavanje sastanaka s visokim predstavnikom u službenim prostorijama predsjednika tog entiteta u Banjaluci.
Schmidt se u utorak u Banjaluci trebao sastati sa opozicionim liderima u Republici Srpskoj, ali su oni to odbili. Također, bio je planiran sastanak s potpredsjednicima tog entiteta Ćamilom Durakovićem i Davorom Pranjićem.
Zvaničnici RS-a na čelu s Dodikom osporavaju legitimitet visokog predstavnika, jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Vijeći sigurnosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su navele da za to nije ni bilo potrebe.
Konaković je rekao da se očekuje odluka o početku pregovora o pristupanju između BiH i EU, ocijenivši da će biti "loše ukoliko, zbog politike iz RS, cijela BiH bude trpjela na evropskom putu".
"No, oni bi u konačnici platili cijenu i krivci bi bili isključivo političari iz RS koji vode ka izolaciji", naglasio je, ističući da "veli broj prijatelja BiH lobira za njenu dobru poziciju u priči o proširenju EU".
Kako je kazao, tokom razgovora s visokim EU dužnosnicima navedeno je da su raspoloženi da pomognu BiH, a prije svega potrebno je donijeti zakon o sudu oko kojeg postoji koalicioni dogovor, kao i zakon o sukobu interesa, kao dio prioriteta koje BiH treba isporučiti za napredak ka EU.
"Očekujemo u oktobru da dobijemo početak pregovora, možda bez datuma, ali očekujemo da se ide u proces donošenja odluka. BiH ima priliku da uskoči u EU voz i da benefite osjete svi građani cijele BiH", istaknuo je Konaković.
Pitanje ruskih diplomata u BiH
Osvrnuo se i na nedavni tekst koji je objavio Detektor o ruskim diplomatama koje su evropske države protjerale nakon invazije na Ukrajinu, nakon čega su akreditirani u ruskoj diplomatskoj misiji u BiH.
Kazao je da su ruske diplomate Anton Sokolov i Ilija Serov u BiH došli u vrijeme kada on nije bio na poziciji ministra vanjskih poslova, nego njegova prethodnica Bisera Turković.
Najavio je, također, da će sve biti predmet provjere u Ministarstvu, kako se "slične stvari ne bi ponavljale".
"Ovi ljudi su prešli granicu bez da su Obavještajno-sigurnosna agencija ili granična služba uopšte reagovali. To će biti predmet profesionalnog i ozbiljnog djelovanja da nam se više nikada ne dešava ovo što su neznalice radile. Pustile im da dođu, izdali ID kartice", kazao je Konaković.
Od početak rata u Ukrajini, 24. februara prošle godine, EU je donijela nekoliko paketa sankcija za Rusiju.
Među restriktivnim mjerama su zabrana uvoza i izvoza u Rusiju uglja, čelika i drugih metala, te goriva za avione. Sankcije, također, obuhvaćaju nekoliko ruskih banaka, te pojedince bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Putem svoje misije u Briselu, BiH se formalno pridružila sankcijama EU. No, nisu "zaživjele" u praksi, s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdilo Vijeće ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske.
