Koliko regulatorne agencije štite potrošače

Skupština Crne Gore trebalo bi da raspravlja o predlozima finansijskih planova regulatornih agencija koje su već dugo na meti optužbi opozicionih poslanika koji tvrde da ta tijela ne vode računa o interesu građana i potrošača, već isključivo o sopstvenoj dobrobiti.

Česte su optužbe na račun regulatornih agencija u Crnoj Gori da za sebe uzimaju mnogo više nego što pružaju građanima i potrošačima kroz kontrolu operatera koji građane snabdijevaju strujom, ljekovima, telefonskim i drugim uslugama.

Poslanik vladajuće Sociajldemokratske partije Damir Šehović kaže da je jedan od problema, ali ne i ključan, to što ljudi u regulatornim agencijama ne dijele sudbinu ostalih u teškom i kriznom vremenu.

"Mi moramo naći dobru mjeru između potrebe da dobijamo adekvatan rezultat tih agencija sa jedne strane, i želje da i oni daju doprinos smanjenju javne potrošnje jednako kako su to uradile potrošačke jedinice koje su korisnici budžetskih sredstava. Čini mi se da je u tom smislu imalo prostora da se u finansijskim planovima regulatornih agencija smanji stavka koja se odnosi na bruto zarade, a da to ipak ne utiče na kvalitet rada tih agencija. Takođe, ne mislim da je to preveliki problem oko kojega je potrebno dizati veliku prašinu budući da se i sa tim korekcijama ne bi stvorile velike uštede po tom osnovu već bi se time samo pokazala i njihova dobra volja i solidarnost sa vremenom u kojem živimo", kazao je Šehović.

Svaka greška veoma skupa za građane

Radojica Živković iz Nove srpske demokratije kaže da čelnici regulatornih agencija obmanjuju javnost kada kažu da pozamašan novac kojim pune svoje budžete i od koga primaju zarade ne pada na teret crnogorskih građana.

"Oni se ne finasiraju iz budžeta nego time što naplaćuju od operatera određenu proviziju. Potpuno je pogrešno mišljenje kada oni kažu, na primjer - mi uzimamo pare od Njemaca, Norvežana i od ostalih operatera koji su strane firme. Sav taj trošak koji operateri plaćaju za agenciju oni ukalkulišu u cijenu koju plaćaju građani", kaže Živković.

A šta građani dobijaju za uzvrat. Radojica Živković tvrdi - ne mnogo.

"Ja sam na sjednici odbora rekao da građani i društvo u Crnoj Gori uopšte nikakve koristi nema od navodne regulacije cijena usluga koje one regulišu. Medijske usluge su možda na nivou onih u regionu. Osim toga ja sam nabrojao i uporedio da su telefonske usluge, struja skuplje nego u regionu", navodi Živković.

Damir Šehović upozorava da svaka greška reulatorne agencije građane može veoma skupo koštati.

"Samo jedna pogrešna njihova odluka može napraviti štetu koja prevazilazi budžete svih regulatornih agencija zajedno. Tako da bih ja pažnju više usmjeravao na njihov kvalitet rada. Teško je govoriti o kvalitetu rada, generalno svih regulatornih agencija već je potrebno govoriti o kvalitetu rada svake ponaosob. Ja vam mogu reći da je kvalitet nadzora tih agencija od strane parlamenta značajno pojačan u posljednje vrijeme. Sjetite se samo priče koja je pratila izvještaj Regulatorne agencije za energetiku i činjenice da se parlament nikada kao do sada nije bavio tom problematikom. Tako da se stiče utisak da što je jača nadzorna uloga parlamenta to i oni daju bolji poslovni rezultat", kazao je Šehović.

Zarija Pejović iz Pokreta za promjene upozorava da se regulatorne agencije često ponašaju neracionalno, ali dodaje da poslanici u Skupštini nemaju mogućnosti da se ozbiljno bave monitoringom njihovog rada.

"Parlament nema kapaciteta da poslanicima obezbijedi analize izvještaja regulatornih agencija, kao i njihove finansijske planove koji iziskuju visoko poznavanje stručnih pitanja kojima se ove agencije bave. Ono što bismo mogli da okvalifikujemo kao zajedničko za sve ove agencije jesu visoka sredstva koja one opredjeljuju za rješavanje njihovih smještajnih kapaciteta. Pitanje je i zašto sve agencije nijesu u jedan isti objekat gdje bi mogli da koriste neke zajedničke servise, umjesto što svaka agencija pojedinačno opredjeljuje milionske iznose za rješavanje ovih pitanja", kaže Pejović.