Prvi puta nakon 2001. godine autokracije su u većini, navodi se u analizi V-Dem Instituta pri Univerzitetu u Gothenburgu u Švedskoj.
U Izvještaju o demokraciji u 2020. Nagli porast autokratizacije - rast otpora (Democracy Report 2020. Autocratization Surges – Resistance Grows) ocjenjuje se kako su autokratski režimi na vlasti u 92 zemlje u kojima živi 54 posto svjetske populacije.
Ovaj švedski institut navodi kako gotovo 35 posto svjetske populacije ili oko 2,6 milijardi ljudi živi u državama koje se autokratiziraju.
U svijetu je trenutno 87 izbornih i liberalnih demokracija, u kojima živi 46 posto svjetskog stanovništva.
Prema ocjeni ovog instituta, i Evropska unija je dobila prvu državu članicu koja nije demokracija jer je Mađarska sada klasificirana kao “izborni autoritarni režim”.
Autokratizacija utječe na glavne države G20 poput Brazila, Indije, Sjedinjenih Američkih Država i Turske - glavnih ekonomija, s velikim brojem stanovništva, koje imaju značajan globalni vojni, ekonomski i politički utjecaj.
Južna Amerika vratila se na razinu koja je posljednji put zabilježena oko 1992. godine, dok su Istočna Evropa i Srednja Azija na najnižoj razini, kakva je zabilježena u postsovjetskom razdoblju.
Izborne autokratske države
Zemlje su klasificirane kao demokratske ako ne samo da održavaju slobodne i poštene višestranačke izbore, već i garantiraju slobodu govora i izražavanja. Izborne autokracije ne ispunjavaju takve standarde, dok zatvorene autokracije čak ni ne održavaju višestranačke izbore.
Dalje, liberalne demokracije podržavaju vladavinu zakona i imaju ograničenja na izvršnu vlast, dok izborne demokracije to nemaju.
Slovenija je na 34. mjestu po demokratičnosti u svijetu i jedina je od zemalja Zapadnog Balkana koja je svrstana među 37 “liberalnih demokracija”. U društvu je s Australijom, Austrijom, Belgijom, Danskom, Finskom, Njemačkom, Irskom, Švedskom, Švicarskom ili Sjedinjenim Američkim Državama.
Hrvatska se nalazi na 55. mjestu u svijetu u skupini “izbornih demokracija” u koju je svrstano ukupno 50 zemalja. Hrvatska je svrstana i u zemlje u kojima je primijećena autokratizacija.
Iza Hrvatske je Kosovo na 64. mjestu u svijetu, Sjeverna Makedonija na 71. mjestu te Bosna i Hercegovina na 83. mjestu u svijetu.
Na listi izbornih demokracija iza Bosne i Hercegovine su još Gvineja Bisao, Indija i Sejšeli, a poslije njih slijedi skupina “izbornih autokratskih država”.
Prema analizi V-Dem Instituta Univerziteta u Gothenburgu, od zemalja Zapadnog Balkana u ovoj skupini od 65 zemalja svrstana je Albanija koja je na 87. mjestu po demokratičnosti u svijetu i na granici je da se ponovno vrati među izborne demokracije gdje je bila svrstana u prošlogodišnjoj analizi.
Među izborne autokracije svrstana je i Crna Gora koja se nalazi na 99. mjestu.
Srbija, koja je kao negativan primjer posebno istaknuta u ovoj analizi, također je u skupini izbornih autokracija i po demokratičnosti je na 139. mjestu u svijetu.
Usporedbe radi, Afganistan je također kao izborna autokratska država svrstan na 104. mjesto u svijetu, Bjelorusija na 109. Iran na 125., Irak na 126. mjesto, Pakistan na 135., Palestina/Zapadna obala na 136. ili Rusija na 137. mjesto na ovoj listi.
Među izborne autokracije je u ovogodišnjoj analizi svrstana i Mađarska koja je 92. zemlja u svijetu, a među izbornim autokratijama je i Turska koja je na 145. mjestu.
Srbija je u ovoj analizi svrstana u zemlje koje su se u zadnjih deset godina najviše autokratizirale, a među deset zemalja koje su se u tom periodu autokratizirale su još i Mađarska, Turska, Poljska, Brazil, Indija, Mali, Tajland, Nikaragva i Zambija.
Za Srbiju se navodi da je 2009. godine s Mađarskom i Poljskom bila zemlja liberalne demokracije.
Kako se ističe, autokratizirajuće vlade u tim zemljama prvo su ograničile slobode medija i civilnog društva. Nakon što su stekli dovoljnu kontrolu nad medijima i civilnim društvom, usudili su se početi narušavati kvalitetu izbora.
“Iako je cenzura dugogodišnji problem u Srbiji, i ostali pokazatelji koji se tiču medija, civilnog društva i građanskih sloboda pogoršali su se prije nego što je narušen i izborni integritet i kada je ova nacija ponovo 2015. godine skliznula u autoritarnost”, navodi se u analizi.
Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana koje su svrstane u skupinu “izbornih demokracija”, one su, prema ovoj analizi, još uvijek daleko od liberalnih demokracija.
Naime, V-Dem indeks izborne demokracije ne bilježi samo opseg u kojem režimi održavaju čiste, slobodne i poštene izbore, već i stvarnu slobodu izražavanja, alternativne izvore informacija i slobodu udruživanja, kao i pravo žena (i muškaraca) da biraju i budu izabrani kao i stupanj u kojem vladina politika pripada izabranim političkim dužnosnicima.
Kod procjene demokratičnosti zemalja, odnosno režima koji vladaju određenim državama uzeto je u obzir i egalitarno načelo demokracije koje mjeri do koje mjere sve društvene skupine uživaju jednake mogućnosti sudjelovanja u političkoj areni.
Oslanja se na ideju da je demokracija sustav vladavine “od strane ljudi” gdje građani sudjeluju na razne načine, poput donošenja informiranih odluka o glasanju, izražavanja mišljenja, demonstracija, kandidiranja ili utjecaja na kreiranje politike na druge načine.
Egalitarno načelo demokracije temeljno je povezano s političkim sudjelovanjem, jer sustavne nejednakosti u pravima i resursima građana određenih društvenih skupina ograničavaju mogućnosti sudjelovanja u političkim i upravljačkim procesima. Stoga jednakija raspodjela resursa među skupinama rezultira političkom jednakošću, a time i demokracijom, navodi se u pojašnjenju.
U obzir je uzeta i zaštita pojedinačnih sloboda kao i provjera i ravnoteža između institucija. Što se tiče indeks participativne komponente, kod analize su uzeta u obzir četiri važna aspekta građanskog sudjelovanja: organizacije civilnog društva, mehanizmi izravne demokracije te sudjelovanje i predstavljanje putem lokalnih i regionalnih vlasti.
Indeksom deliberativnih komponenata bilježeno je u kojoj je mjeri postignuto savjetodavno načelo demokracije i procjenjuje se proces donošenja odluka u nekoj politici. Što se tiče Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije te Srbije i Kosova, primijećen je mali napredak, a u slučaju nekih država i nazadovanje.
Liberalna demokracija nije zastarjela
V-Dem Institut Univerziteta u Gothenburgu u ovoj analizi je naglasio i da se primjećuje sve veći broj prodemokratskih protesta koji pokazuju da se oni koji žive u autokratizirajućim i autokratskim režimima nastavljaju boriti za prava i slobode. Te zrake nade primjećuju u zemljama poput Armenije, Tunisa i Sudana, gdje su registrirali značajan demokratski napredak.
“(Predsjednik Ruske Federacije) Vladimir Putin je u junu 2019. liberalizam proglasio 'zastarjelim'. Na prvi pogled čini se da podaci navedeni u ovom izvješću o demokraciji podupiru ovu tvrdnju jer pokazuju globalni pad liberalno-demokratskih institucija. (Navedene) zemlje dokaz su da Putin griješi. Liberalna demokracija nije mrtva i neće biti sve dok ljudi žude za slobodom i jednakošću. Građani širom svijeta traže demokratskiju budućnost - uključujući i građane Rusije”, navodi se u ovoj analizi na kojoj je, kako se navodi, radilo više od 3.000 eksperata.
Tokom 2019. godine građani u 29 zemlje mobilizirali su se protiv autokratizacije, poput Bolivije, Poljske i Malavija. Građani su organizirali masovne proteste u 34 autokracije, među kojima su Alžir, Hong Kong i Sudan.
U nekoliko slučajeva, poput Sudana, građani su uspješno postigli napredak u borbi za slobodu i demokraciju.
Prema ocjeni V-Dem Instituta Univerziteta u Gothenburgu, u svijetu je trenutno 25 zatvorenih autokracija i među njima su, između ostalih, Jemen koji je na 176. mjestu kao najmanje demokratična država u svijetu, UAE, Saudijska Arabija, Maroko, Kuba, Kina, Sirija, Libija, Katar, Sjeverna Koreja i druge.
Facebook Forum