Kina je 21. jula objavila dokument o svojim budućim politikama.
U njemu se ocrtavaju poznate ambicije, od razvoja naprednih industrija do poboljšanja poslovnog okruženja. Analitičari ne uočavaju znakove neposrednih strukturnih promjena u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu.
Objava dokumenta od 60 tačaka uslijedila je nakon sastanka iza zatvorenih vrata Centralnog komiteta Komunističke partije, na čelu s predsjednikom Si Đinpingom, koji se održava otprilike svakih pet godina, a poznat je kao plenum, piše Reuters.
Održan je od 15. do 18. jula dok je Kina na rubu deflacije i suočava se s dugotrajnom nekretninskom krizom, rastućim dugom i slabim potrošačkim i poslovnim raspoloženjem. Trgovinske napetosti također se rasplamsavaju, dok globalni čelnici postaju sve oprezniji prema kineskoj izvoznoj dominaciji.
Ovi izazovi naveli su neke ekonomiste da potaknu Peking da se fokusira na poticanje potrošačke potražnje i odmakne se od modela potaknutog dugovima i investicijama koji usmjerava resurse u proizvodnju i infrastrukturu na račun kućanstava.
Dugoročni potencijal rasta Kine je u pitanju, kažu ovi ekonomisti, piše Reuters.
Ali plenum je ponovno potvrdio kinesku potragu za "novim proizvodnim snagama", izraz koji je predsjednik Kine Si skovao prošle godine, a koji predviđa znanstveno istraživanje i tehnološke nadogradnje ogromnog industrijskog kompleksa te zemlje.
Namjera je bila "promicati revolucionarna otkrića u tehnologiji, inovativnu raspodjelu faktora proizvodnje i dubinsku industrijsku transformaciju i nadogradnju", navodi se u političkom dokumentu.
Kao strateške industrije dokument navodi "novu generaciju informacijske tehnologije, umjetnu inteligenciju, avijaciju i svemir, novu energiju, nove materijale, vrhunsku opremu, biomedicinu i kvantnu tehnologiju".
"Cjelokupni industrijski sustav velik je, ali ne i jak, sveobuhvatan, ali ne i rafiniran, ključne i temeljne tehnologije kontroliraju drugi", citiraju državni mediji riječi predsjednika Sija na plenumu.
Plenum se prvobitno očekivao krajem prošle godine, ali je bez objašnjenja odgođen.
Inovacije i rast vođeni državom
Gary Ng, azijsko-pacifički viši ekonomist u Natixisu, rekao je da je plenum oslikao budućnost "gospodarskog rasta, inovacija i sigurnosti pod vodstvom države".
"Oklada na proizvodnju i nove proizvodne snage možda neće biti odgovarajuća jer je puna neizvjesnosti", rekao je Ng.
U dokumentu se također ponavlja da će tržišta igrati odlučujuću ulogu u raspodjeli resursa, da će vlada raditi na zakonodavstvu za poboljšanje uvjeta za privatni sektor, te su označene fiskalne i financijske reforme.
Ostali ciljevi politike uključivali su poticanje pristupačnog stanovanja, poboljšanje mogućnosti zapošljavanja za mlade i životnog standarda za starije osobe.
Kao i većina dokumenata ove vrste, nije rečeno kako kineski čelnici namjeravaju postići te ciljeve, od kojih bi mnogi zahtijevali politiku koja je kontradiktorne prirode, kao što su stranački dužnosnici priznali u petak, navodi Reuters.
Peking nikada nije objasnio, na primjer, kako natjerati potrošače da troše više kada resursi teku prvenstveno prema proizvođačima i infrastrukturi ili kako planira potaknuti rast, a istovremeno obuzdati dug.
Na plenumu 2013. Peking je pokrenuo program politike koji je uključivao većinu ciljeva navedenih u dokumentu od nedjelje, ali i ambicije da se liberaliziraju financijska tržišta i učini domaća potrošnja istaknutijim pokretačem rasta.
Strah od odljeva kapitala u 2015. zaustavio je mnoge od tih planova.
Mnogi analitičari kažu da su razlozi nacionalne sigurnosti posljednjih godina gurnuli Kinu u suprotnom smjeru, pooštravajući kontrolu nad velikim dijelovima gospodarstva i provodeći regulatorne udare na industrije, uključujući tehnologiju i financije.
Porezne promjene
Jedno područje u kojem analitičari uskoro očekuju nove mjere su financiranje lokalnih vlasti, budući da kreatori politike žele ublažiti zabrinutost oko općinskog duga od više od 13 trilijuna dolara koji predstavlja rizik za financijske institucije i gospodarski rast.
U 2023. godini fiskalni prihodi lokalnih samouprava činili su 54 posto ukupnih državnih prihoda, dok su njihovi rashodi činili 86 posto, pokazali su podaci Ministarstva financija.
Plenum je označio planove za rješavanje te neravnoteže.
Rečeno je da će lokalnim upravama biti dopušteno da postupno zadrže više poreza na potrošnju, koji je trenutačno u potpunosti prenesen na središnju državu i čini gotovo desetinu svih prihoda.
"Najhitnije je proširiti izvore poreza za lokalne vlasti", rekao je Žaopeng Sing, viši strateg za Kinu pri ANZ-u.
"Trenutna fiskalna situacija definitivno nije dobra", zaključio je.
