Piše: Reid Standish
Kina je 1. jula obilježila stogodišnjicu vladajuće Komunističke partije kako bi naglasila svoj uspon na svjetskoj sceni, slaveći, kako tvrdi, sve veći uticaj u inostranstvu zajedno s nizom ekonomskih i političkih pobjeda kod kuće, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Stojeći na Kapiji nebeskog mira iznad portreta Mao Cedunga, kineski predsjednik Si Đinping održao je govor pred velikom publikom na Trgu Tjenanmen u Pekingu, gdje je partiji pripisao zasluge za podizanje zemlje iz siromaštva i obećao da će proširiti vojni i politički uticaj, rekavši da je era nasilja nad Kinom "zauvijek nestala".
"Nećemo prihvatiti licemjerno propovijedanje onih koji smatraju da imaju pravo da nam drže pridike", rekao je Si. "Nikada nismo maltretirali, ugnjetavali ili potčinjavali narod bilo koje druge zemlje i nikada nećemo."
"U skladu s tim, nikada nikome nećemo dozvoliti da maltretira, ugnjetava ili potčinjava (Kinu). Svako ko to pokuša naći će se na putu sudara s čeličnim zidom kojeg je skovalo 1,4 milijarde ljudi."
Vatrena retorika, koja je naišla na gromoglasan aplauz, dolazi u vrijeme porasta kineskog nacionalizma koji se poklopio s nametljivijom i istaknutijom ulogom Pekinga na svjetskoj sceni.
"Međunarodni uticaj, primamljivost i privlačnost Komunističke partije Kine neprestano su se povećavali, stavljajući je u prvi plan svjetske politike", izjavio je novinarima 28. juna Guo Ježou, zamjenik šefa Odeljenja za spoljne veze partije.
Kina je tokom posljednjih 40 godina zabilježila ogromna poboljšanja životnog standarda, praćena porastom međunarodnog finansijskog i političkog uticaja.
Ipak, mada su mnoge države imale koristi od uspona Kine, primjećuju analitičari, Peking se također posmatra u svjetlu narušavanja demokratije i ljudskih prava u zemljama u kojima ima ekonomski uticaj.
Oni kažu da taj trend naglašava sve veći kontrast između reputacije kineske Komunističke partije kod kuće i načina na koji se to posmatra u inostranstvu.
"U kineskoj diplomatiji, unutrašnja politika je uvijek kralj, a mnogo načina na koji se Peking ponašao u posljednjih nekoliko godina usmjereno je ka toj domaćoj publici", rekao je za RSE Piter Martin (Peter), autor "Kineske civilne vojske: Stvaranje diplomatije vukova ratnika".
"Mnoge vlade su zabrinute da će Kina pokušati da proširi svoj model širom svijeta, tako da na međunarodnom nivou postoji veća zabrinutost u pogledu Pekinga pod (Komunističkom partijom) nego što je to bilo barem od 1970-ih."
Negativni stavovi
Kako se veći dio svijeta uhvatio u koštac s pandemijom COVID-19 koja naizgled potiče iz centralne Kine, Peking je naprezao svoje geopolitičke mišiće, što je dovelo i do povećanja tereta i pogoršanja odnosa u nekim dijelovima svijeta.
Istraživanje Istraživačkog centra Pju (Pew Research Centra) od 30. juna, koje je obuhvatilo 17 naprednih ekonomija Sjeverne Amerike, Europe i Azije i Pacifika, pokazalo je da većina zemalja vidi Kinu u nepovoljnom svjetlu, s fokusom na Sija, koji su "blizu istorijski najnižih nivoa".
Tokom prošle godine, Kina je imala trgovinski spor sa Australijom, vojni okršaj s Indijom duž njihove zajedničke granice, i praktično preuzela kontrolu nad spornim dijelovima Južnog kineskog mora.
Politika Kine u zapadnoj provinciji Sinđijang, gdje upravlja sistemom internacijskih logora u kojem je zadržano milion ili više Ujgura, Kazahstanaca i pripadnika drugih muslimanskih manjina, također je narušila njene odnose s mnogim zemljama.
Dok je odnos Pekinga s vladama Centralne Azije i dalje snažan, internacije u susjedstvu rasplamsali su tenzije i doprinijeli negativnim stavovima lokalnog stanovništva prema Kini i doveli do protesta u Kazahstanu, na primjer.
Vlada Sjedinjenih Država i nekoliko zapadnih parlamenata su u međuvremenu označili akcije Kine u Sinđijangu kao genocid.
Recipročne sankcije s Evropskom unijom zbog Sinđijanga dovele su do toga da je blok u maju zamrznuo veliki investicioni sporazum u između Brisela i Pekinga.
Kineska diplomatija "vukova ratnika", koja je ime dobila po kineskoj nacionalističkoj filmskoj franšizi i odnosi se na borbeni ton koji su diplomate te zemlje zauzele na internetu, također je razbarušila perje u mnogim zapadnim zemljama i dovela do diplomatskih prepirki širom Evrope.
Tvrdnje o "diplomatiji vakcina", gdje je Peking donirao i povlašteno prodavao doze vakcina protiv COVID-19, također su istakle potencijalni put za proširenje kineskog uticaja i razmjenu doza za političke usluge.
Takve optužbe pojavile su se 24. juna kada su zapadni diplomati naveli da je Peking vršio pritisak na Ukrajinu da povuče podršku za veći nadzor nad Sinđijangom prijeteći da će uskratiti pošiljke vakcine. Kineske vlasti negirale su optužbe.
"Nećemo vidjeti rekalibraciju u kineskoj diplomatiji", rekao je Martin. "Peking ne pokazuje znake ublažavanja svog pristupa po bilo kom pitanju, od politike zaštite okoliša do Sinđijanga."
Prateći uspon Kine
Uprkos novootkrivenim međunarodnim poteškoćama Kine, Peking i dalje uspješno širi uticaj širom većeg dijela svijeta, rekla je Nadež Rolan (Nadege Rolland), viša saradnica Nacionalnog biroa za azijska istraživanja i bivša savjetnica za kineska strateška pitanja pri francuskom Ministarstvu odbrane.
"Svijet u razvoju i usponu je ogromna oblast u kojoj Kina zapravo sve jače i jače nastoji proširiti sopstveni uticaj i pokazuje rezultate", rekla je ona za RSE.
Peking je posljednjih godina proširio diplomatske odnose širom Afrike, Evroazije i Latinske Amerike, potpisujući tehnološke i infrastrukturne ugovore pod krinkom svoje Incijative Pojas i put, vrijedne više milijardi dolara.
"Počinjemo svjedočiti tranziciji koja je mnogo proaktivnija tamo gdje Kina pokušava da oblikuje vladine sisteme zemalja", kazala je Rolan. "Još uvijek se ne sprovodi sve, ali vidimo da su građevinski blokovi za budućnost postavljeni na svoje mjesto."
Si i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su o sve čvršćem partnerstvu Kine i Rusije tokom telekonferencije 28. juna u kojoj su dvojica lidera produžila Ugovor o dobrosusjedstvu i prijateljskoj saradnji na još pet godina.
U Srbiji, koja je ključno središte za sve veće prisustvo Pekinga na Balkanu, kineske tehnologije su stekle uporište putem nadzornih kamera i projekta "pametnog grada", koji podrazumijeva prikupljanje, skladištenje i upravljanje podacima, koji je u toku u Beogradu i planiran je za Novi Sad.
Kineske kompanije su također počele da snabdijevaju tehnologiju nadzora i prepoznavanja lica u Centralnoj Aziji, gdje su bezbjednosne službe Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana potpisale sporazume posljednjih godina.
Sistemi se zvanično prodaju kao nadzor saobraćaja i građana, ali upotreba tehnologije izaziva zabrinutost za etička i ljudska prava i već je raspoređena širom Kine, uključujući kao dio ogromnog sistema nadzora u Sinđijangu koji cilja Ujgure.
Na drugim mjestima, Kina je ušla u sisteme obrazovanja. Tri srpska univerziteta potpisala su sporazum o saradnji sa Univerzitetom Đao Tong, otvarajući vrata dubljim dugoročnim kulturnim vezama.
Planirani univerzitetski projekat u Budimpešti sa šangajskim Univerzitetom Fudan našao se na udaru kritika u Mađarskoj zbog korištenja sredstava poreskih obveznika, ali bi kampus označio važnu prekretnicu kao prvi kineski univerzitet u EU.
"Ovo je sljedeći korak za silu kao što je Kina, koja se podigla na novi nivo", rekla je Rolan. "(Peking) želi da druge zemlje postanu podložne principima i vrijednostima unutar njegovog sopstvenog sistema."
Facebook Forum