James Ker-Lindsay, stručnjak za jugoistočnu Evropu sa Londonske škole za ekonomiju i političke nauke, za 'Zašto?' analizira sporazum o imenu između Makedonije i Grčke koji su postigli premijeri Zoran Zaev i Aleksis Cipras, mogućnost njegove blokade od strane protivnika u obje zemlje i kako Evropska i NATO mogu pomoći da se on konačno usvoji.
Zašto: Kako vidite ovaj sporazum oko kojeg se pregovaralo dugo vremena?
Ker-Lindsay: Mislim da je ovo apsolutno izvrstan sporazum, i ne samo zbog toga što rješava političke probleme koji postoje već skoro 30 godina i koji su nanijeli mnogo štete ugledu Grčke i na neki način ukupnom političkom i ekonomskom napretku Makedonije.
Konačni sporazum koji su postigli je vrlo fer i izbalansiran, i slaže se sa onim što sam ja, kao i mnogi drugi posmatrači, mislio da je tačka do koje će zajedno stići.
Nismo znali koje će biti ime države, ali znali smo da ga trebaju promijeniti i da su morali naći pridjev, a to je uvijek mnogo teže nego što ljudi misle.
I treći element je kontekst u kojem će se koristiti.
Kao i mnogi drugi, uvijek mi se činilo da treba imati jedno ime za upotrebu u svim kontekstima, što je i tražila grčka strana. Zauzvrat, moja je nada bila da će Grci popustiti i ponuditi neko odstupanje.
To se tako i desilo, tako da će Makedonija svoje ime promijeniti u Republika Sjeverna Makedonija.
Sjeverna Makedonija će biti korištena u svim kontekstima, ali u Makedoniji svoj jezik mogu zvati makedonski, sebe mogu zvati Makedoncima, ali zvaničan pridjev uz ime zemlje biće Sjeverna Makedonija.
Mislim da je to veoma dobro rješenje, veoma razumno rješenje, veoma uravnoteženo rješenje i mislim da je to zaista izvrstan dogovor.
Zašto: Može li makedonska opozicija, prije svega predsjednik Đorđe Ivanov, osujetiti usvajanje sporazuma? Samo hiljadu ljudi se pojavilo na protestu protiv sporazuma u Skoplju u srijedu navečer?
Ker-Lindsay: Znali smo da će biti protivljenja sporazumu i u Grčkoj i u Makedoniji. Meni se čini, a tako razmišljaju i u to vjeruju i mnogi drugi, da će na kraju sporazum proći u Makedoniji.
Znamo da je predsjednik Ivanov rekao da neće potpisati sporazum, ali provjeravao sam Ustav i to u stvari nije u njegovoj nadležnosti, međunarodni sporazum je odgovornost Vlade.
Što se tiče ustavnih promjena, njih može predložiti ili predsjednik ili Vlada i postoji vrlo jasna procedura. Ono što je potrebno je da se dvije trećine Parlamenta složi oko pokretanja promjene i onda je potrebna većina u Parlamentu za usvajanje prijedloga.
Prijedlog se onda mora ponuditi na javnu konsultaciju, a to će biti referendum, i onda opet ide nazad u Parlament gdje mora dobiti dvotrećinsku većinu da bi bio konačno usvojen. Dakle, to je prilično teška procedura, ali moraćemo vidjeti kako će to proći.
No, čini mi se da mnogo ljudi u Makedoniji razumije da se ovo mora desiti, jer neće biti priključenja Evropskoj uniji i neće biti članstva u NATO-u bez toga.
Znam da neki ljudi nisu sretni oko promjene identiteta, ali znate šta, još uvijek se mogu zvati Makedoncima i još uvijek jezik mogu zvati makedonskim prema ovom sporazumu. To samo znači ubacivanje jedne riječi u ime, Sjeverna Makedonija umjesto Makedonija, a to nije ogromna promjena.
Zašto: Premijer Cipras je o pitanju sporazuma na kocku stavio svoju i sudbinu svoje vlade, jer se suočava sa protivljenjem i svojih koalicionih partnera i opozicije.
Ker-Lindsay: Znali smo da će biti problema u Makedoniji ali čini nam se da se mogu prevazići.
Što se tiče Grčke, neće biti referenduma - očekujemo da neće biti referenduma - što bi bilo veliko olakšanje jer bi bilo jako teško potvrditi bilo kakav dogovor kroz referendum.
Ovo je vrlo osjetljivo pitanje ali Grčka ne plaća političku cijenu za njega. Ona nije spriječena da se pridruži NATO-u i nije spriječena da bude u EU zbog problema sa imenom.
Oni ne plaćaju nikakvu vrstu političke ili ekonomske cijene, ali narušen je njihov imidž i kao rezultat toga mislim da mnogi Grci to razumiju i da žele da ovaj problem bude riješen.
Razgovarao sam sa nekim prošle noći (srijeda navečer, op.a.) ko vjeruje da ima dovoljno glasova u Parlamentu za sporazum a znamo da manji koalicioni partner neće glasati za to i krajnja desnica neće glasati za to.
Veliko pitanje je šta će uraditi partija desnog centra Nova demokratija. Čini se da ovo svakako može proći i bez njih, ako se uzdrže, što bi, kako mi reče jedna druga osoba, bilo idealno, ili da samo odšetaju iz Parlamenta.
Ni u jednoj zemlji to neće biti lako ali, također, obje zemlje će biti svjesne da će ako oni budu ti koji odbiju sporazum to stvoriti realne probleme na ovaj ili onaj način, i na međunarodnom planu mnogi će biti nesretni zbog ovoga, u Evropskoj uniji i među članicama NATO. Oni očajnički žele da vide Makedoniju u NATO-u, oni žele da ona počne pristupne pregovore sa EU. Mnogo toga ovisi o ovome.
Također, izvana ćemo vidjeti, ne nužno pritisak, ali vanjski faktori će učiniti sve što je u njihovoj moći, Evropska unija i NATO-a, da ubijede obje strane da ovo zaista mora proći.
- Zaev i Cipras: Ime je Republika Sjeverna Makedonija
- Rastu tenzije nakon sporazuma Skoplja i Atine
- Predsjednik Makedonije odbacuje sporazum o promjeni imena
Zašto: Obojica premijera su pokazala veliku hrabrost da plivaju uzvodno, posebno u slučaju Ciprasa.
Ker-Lindsay: Znamo da je ovo vrlo osjetljivo pitanje, kao što sam rekao, u obje zemlje i mislim da su dva premijera napravila izvrstan korak. Ali mislim da se stvarno moramo koncentrisati na ulogu ministara vanjskih poslova, oni su zaista bili ključni u ovome. Imate Nikosa Kocijasa u Grčkoj, imate Nikolu Dimitrova u Makedoniji i ovo se ne bi desilo bez njihovog angažmana.
Znam da su njih dvojica na različite načine bili istinski odlučni da se postigne ovaj sporazum. Oni su ti koji kojima bismo trebali odati počast.
Naravno, premijeri su ti koji na kraju krajeva snose političku odgovornost, ali što se tiče same vizije i dalekovidnosti da ovo pokušaju i proguraju i postignu dogovor mislim da dva ministra zaslužuju kredit za to.
Zašto: Spomenuli ste ulogu koju bi mogli imati EU i NATO, koji zaista žele da da odblokiraju integraciju Makedonije. Možete li to detaljnije pojasniti?
Ker-Lindsay: Naravno, znamo koliko je štetan ovaj proces oko imena bio za Makedoniju.
To je zemlja kojoj je dodijeljen status kandidata prije 12 godina i većina posmatrača vjeruje da je postojala velika šansa da Makedonija do sada bude punopravna članica EU da nije bilo problema sa imenom. Nakon svega, Slovenija i Hrvatska, obje bivše jugoslovenske republike, su sada u EU.
Ono što se desilo zbog imena je da je unutrašnja politička situacija u Makedoniji destabilizovana, vidjeli smo vladu Gruevskog koja je počela kao modernizatorska ali je onda uvučena u korupciju, u sve vrste kriminala.
To je unazadilo zemlju i ono što sada trebamo je da se ovo pitanje riješi kako bi se zemlja vratila na pravi put, da se počne pridruživati Evropi.
NATO zaista želi da vidi Makedoniju kao članicu.
NATO zaista želi da vidi Makedoniju kao članicu radi dodatnog elementa stabilnosti. Već smo vidjeli da su se razne balkanske države priključile NATO-u, tako da se ovo vidi kao veoma, veoma važan korak i za NATO i za EU.
Također, važan je i ugao regionalne stabilnosti. Znamo da još uvijek postoje tri suštinska problema, ili ako želite, velika problema na Zapadnom Balkanu.
Imamo stalne probleme u Bosni i Hercegovini kao i političku stagnaciju, još uvijek imamo neriješena pitanja između Kosova i Srbije i onda imamo makedonsko pitanje oko imena.
Uvijek smo mislili da je ovo najlakše za riješiti, ali da je simbolički nevjerovatno važno jer je to dugotrajni tridesetogodišnji spor koji će, nadajmo se, biti riješen. On očigledno nije, iskoristio bih tu riječ, ozbiljan, ako razumijete na šta mislim, kao ono što se dešava na Kosovu i u Bosni i Hercegovini.
Ali to je vrlo važna pobjeda i nadamo se da će Makedoniju okrenuti na put prema članstvu u Evropskoj uniji i to je iskreno nešto što smo svi željeli i trebali da vidimo u ovo momentu. Ima veoma mnogo loših vijesti uokolo i ovo je važna vijest iz više razloga. Vanjski posmatrači iz EU i NATO-a će biti veoma zadovoljni da vide ovaj sporazum i nadamo se da će na kraju proći.
Zašto: Da li je Rusija pokušala da utiče ili, čak, da se umiješa u ovu situaciju?
Ker-Lindsay: Za raziku od mnogih drugih posmatrača, uvijek upozoravam protiv prevelikog naglašavanja uloge Rusije na Zapadnom Balkanu jer ona nema ni približno toliko uticaja.
Ali, rekavši to, mislim da je sasvim jasno da Rusija neće biti sretna oko dogovora o imenu iz prostog razloga što je jedna od prvih stvari koje će desiti ako ovo prođe to da će se Makedonija pridružiti NATO-u, a Rusija očigledno nije sretna kada se države pridružuju NATO-u.
Bilo je vrlo interesantno da je ruska ambasada jučer (srijeda, op.a.) objavila saopštenje u kojem kaže da se sa konačnom odlukom mora složiti makedonski narod.
Mi znamo - iz svega što se dešavalo u drugim dijelovima Evrope, u Sjedinjenim Državama, mnogo se govorilo kako je Rusija uticala na ishode glasanja, vidjeli smo da je Rusija bila uključena u izbor Trumpa i u Brexit -- da apsolutno postoji svaki razlog za zabrinutost da će Moskva, ako dođe do referenduma u Makedoniji, pokušati da se umiješa i oblikuje debatu o tome.
Ovo bi mogla biti stvarna briga u narednoj fazi, jer Rusija ne želi vidjeti bilo kakvo konačno rješenje između Srbije i Kosova, Rusija ne želi vidjeti konačno rješenje kiparskog problema i nema interesa da se riješi pitanje makedonskog imena.
- Zlatko Hadžidedić: Neki bi htjeli da se i BiH i Makedonija podijele
- Beograd na vezi sa Moskvom
- Senator Ben Cardin: Prepustili smo Zapadni Balkan Rusiji
Zašto: Da zaključimo, vrlo ste optimistični da će se ovo uspješno završiti?
Ker-Lindsay: Optimističan sam jer mislim da je važno biti optimističan.
Mislim da je ovo zaista sjajna vijest za Zapadni Balkan i sjećam se da sam govorio početkom godine da ove godine postoji velika mogućnost da se riješi pitanje imena i nakon 30 godina svi su postali razočarani i pesimistični ali mi konačno imamo sporazum.
To ne znači da mislim da će biti lako da se sve privede kraju i da bude potpisano, zapečaćeno i isporučeno, ali želim biti optimističan jer je ovo veoma važno i da bi smo svi mi, bili analitičari ili ne, trebali reći da je ovo nevjerovatno važna prilika.
Kao neko ko se bavi Zapadnim Balkanom i ko očajnički želi da vidi Zapadni Balkan u Evropskoj uniji, znam koliko je ovo važan korak.
To je optimizam koji počiva na nadi da se nešto može uraditi.
