Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZ BiH) je reagovao 6. marta na kritike pojedinih domaćih i međunarodnih političara, zbog njegove izjave da institucije države treba braniti oružjem, ukoliko budu ugrožene.
"Islamska zajednica će se morati oduprijeti pokušaju da ju se ušutka, ona mora pružiti žestok otpor pokušajima da se bošnjački narod svede na vjersku grupu, da se sabije u enklave i geta, čiju sudbinu ne bi bilo teško predvidjeti", rekao je Kavazović u objevi na mreži Facebook.
Kavazović se ovu objavu uputio nakon kritika koje su mu zbog izjava uputili Ured visokog predstavnika u BiH (OHR), Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, te Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS).
Podsjećamo, Kavazović je 5. marta izjavio na lokalnoj televiziji MTV Igman, da se Bosna i Hercegovina treba braniti u institucijama države, te da se ne smije dozvoliti da se one ruiniraju i slabe.
"Moramo pokazati da smo na svaki način spremni braniti institucije države Bosne i Hercegovine, a kada one padnu, a imali smo to 1992. kada su one pale, moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem. O tome ne treba niko da ima dileme da to moramo raditi. Moramo to raditi. Ali sada je mir, sada su institucije na potezu i neka rade svoj posao“, rekao je tada Kavazović.
Iz ambasade su 6. marta poručili da je posebno razočaravajuće kada bilo koji vjerski vođa pominje ili prijeti nasiljem kao rješenjem problema u BiH
"Sjedinjene Države su to godinama osuđivale i to će osuđivati i ubuduće, bilo da takve riječi dolaze od političkih ili vjerskih vođa" naveli su iz Ambasade.
Iz Ambasade SAD-a istovremeno ističu da je dobra Dodikova sugestija da postoji veća potreba za mirom i tolerancijom u BiH, ali se ova preporuka mora jednako primijeniti na političke vođe BiH, kao i na njezine vjerske vođe, i ništa manje na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
OHR je na Kavazovićevu izjavu reagovali riječima da su institucije BiH mjesto za političke rasprave i da nema potreba da ih se brani oružjem. Dodali su da "nema ničeg što bi situaciju u 2023. godini moglo povezati sa užasnim okolnostima 1992. gdine".
Dodali su da OHR smatra da sva pitanja i rasprave trebaju biti riješeni konkretnim demokratskim mjerama i u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma.
