Susret direktora katoličkih školskih centara iz BiH bio je odlična prilika da se promoviraju takozvane škole za Evropu kakvima se ovi centri i smatraju. Ali i da se čuje glas onih koji obrazuju kadrove za koje vjeruju kako će jednoga dana biti nosioci evropskih reformi.
Katolički školski centri u BiH važe kao škole za Europu. Tijekom njihovog nastajanja 1990-ih, kada se BiH tek oporavljala od rata, cilj je bio stvoriti škole koje će u sebi nositi prvenstveno dimenziju poštovanja čovjeka i zajedničkog života, koji - kao da se htio ugasiti, iako je na ovim prostorima vijekovima njegovan.
Vrhbosanska nadbiskupija danas ima sedam katoličkih školskih cenatara. To su multietničke i multikonfesionalne škole - škole za Europu. Ravnatelj KŠC "Sveti Josip", Sarajevo, Ivica Mršo, kaže za RSE da bi najrađe imenio taj naziv "Škole za Evropeu".
"Nažalost, našim političarima i drugim, puna su usta Evrope, a oni, kad spominju Evropu, bez obzira koliko se kunu u evropske zakone, u poštivanje ljudskih prava itd., ali, kad oni kažu „Evropa“, onda obično misle samo na evropske pare i donacije. Ono što mi mislimo „za Evropu“ – ne mislimo geografsku Evropu, ne mislimo samo na ujedinjenu Evropu, političku Evropu, nego mislimo na onu kulturnu, finu, uljudbenu, sveg onog dobrog i pozitivnog. Ja doista mislim da će naši učenici i mi – jer smo još uvijek mladi – doživjeti da živimo u ujedinjenoj Evropi", kaže Mršo.
Obrazovanje i odgoj u ovim školama zasniva se na temeljima europskog identiteta, kaže don Tihomir Šutalo, ravnatelj KŠC Žepče.
„Želimo našim učenicima, koji ipak žive u 21. stoljeću, reći odakle je sve ono što oni uče, odakle ima temelj, naša kultura gdje ima temelj – u grčko-rimskoj kulturi, na kojoj Europa počiva, a budućnost je ovo moderno i suvremeno, da Europa sve više postaje jedna obitelj, jedna država i da smo jako upućeni jedni na druge i da će nam to biti puno lakše ostvariti u budućnosti ako budemo svjesni naših korijena i vrijednosti koje su te antikne civilizacije živjele", naglašava Šutalo.
Nastavni plan i program u katoličkim školskim centrima prilagođen je europskim standardima, što nije samo klasično učenje već i usmjerenje učenika u budući život, kaže ravnatelj KŠC iz Bihaća don Slavo Grgić.
„Kroz zadnje godine školovanja, treći i četvrti razred, radimo na njihovoj profesionalnoj orijentaciji – što bi oni željeli upisati, što bi željeli studirati, što, gdje, u kojem gradu. Djeca iz mog kraja, iz Bihaća, uglavnom upisuju fakultete u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, Beču, Gracu, tako da nam je to već jedna opredijeljenost uz to što nam je to i zemljopisno blizu i, naravno, i roditeljima povoljno. Osim toga, radimo i na njihovom razvijanju svijesti – da budu drugima na pomoć, da budu tolerantni, da razumiju druge kulture, vjere, bogomolje, vodimo ih na razne izlete. Tako stvaramo njima jednu svijest - raditi i živjeti od svoga rada, promovirati suživot i toleranciju i bolji život svih nas", kaže Grgić.
Anto Ledić, katolički sveštenik
Don Anto Ledić, ravnatelj KŠC iz Zenice, u javnosti poznat kao vrhunski sportista i rock glazbenik, smatra da su ovi centri sinonim Europe u BiH.
"Uopće ne smatram da bismo trebali ići u Evropu, nego bi Evropa trebala doći ovdje i vidjeti na koji način katolički školski centri odgajaju čovjeka, jednog Evropljanina, na kojim temeljima i koji su ciljevi postizanja onoga što je nama prioritet i svetost, a to je odgojiti čovjeka za sadašnjost da bi nam bolja bila budućnost", ističe Ledić.
Sličnog mišljenja je i ravnatelj iz Tuzle, vlč. Vlatko Rosić. On kaže da odrednica "škola za Europu" ne znači da su ovo europske škole, već vizija centara i put u Europu kojoj se toliko teži.
"Odgojem i obrazovanjem naših učenika u Katoličkom školskom centru mi želimo biti nositelji te reforme, tog hoda, tog puta ka Europi. Naši učenici, danas-sutra, kada budu odrasli ljudi, da ovim što smo mi nastojali pružiti u ovoj školi oni budu nositelji tog zamaha u Europi, u kojoj se nadamo da ćemo jednog dana biti dio", kaže Rosić.
Iskustva katoličkih školskih centara u BiH do sada su pokazala da su brojni učenici, nakon srednjih škola otišli na studije u zemlje Europske unije. Mnogi od njih su se vratili i postali profesori u školama koje su i sami završili.
Katolički školski centri u BiH važe kao škole za Europu. Tijekom njihovog nastajanja 1990-ih, kada se BiH tek oporavljala od rata, cilj je bio stvoriti škole koje će u sebi nositi prvenstveno dimenziju poštovanja čovjeka i zajedničkog života, koji - kao da se htio ugasiti, iako je na ovim prostorima vijekovima njegovan.
Vrhbosanska nadbiskupija danas ima sedam katoličkih školskih cenatara. To su multietničke i multikonfesionalne škole - škole za Europu. Ravnatelj KŠC "Sveti Josip", Sarajevo, Ivica Mršo, kaže za RSE da bi najrađe imenio taj naziv "Škole za Evropeu".
"Nažalost, našim političarima i drugim, puna su usta Evrope, a oni, kad spominju Evropu, bez obzira koliko se kunu u evropske zakone, u poštivanje ljudskih prava itd., ali, kad oni kažu „Evropa“, onda obično misle samo na evropske pare i donacije. Ono što mi mislimo „za Evropu“ – ne mislimo geografsku Evropu, ne mislimo samo na ujedinjenu Evropu, političku Evropu, nego mislimo na onu kulturnu, finu, uljudbenu, sveg onog dobrog i pozitivnog. Ja doista mislim da će naši učenici i mi – jer smo još uvijek mladi – doživjeti da živimo u ujedinjenoj Evropi", kaže Mršo.
Radimo na njihovom razvijanju svijesti – da budu drugima na pomoć, da budu tolerantni, da razumiju druge kulture, vjere, bogomolje, vodimo ih na razne izlete. Tako stvaramo njima jednu svijest - raditi i živjeti od svoga rada, promovirati suživot i toleranciju i bolji život svih nas - kaže Grgić
Obrazovanje i odgoj u ovim školama zasniva se na temeljima europskog identiteta, kaže don Tihomir Šutalo, ravnatelj KŠC Žepče.
„Želimo našim učenicima, koji ipak žive u 21. stoljeću, reći odakle je sve ono što oni uče, odakle ima temelj, naša kultura gdje ima temelj – u grčko-rimskoj kulturi, na kojoj Europa počiva, a budućnost je ovo moderno i suvremeno, da Europa sve više postaje jedna obitelj, jedna država i da smo jako upućeni jedni na druge i da će nam to biti puno lakše ostvariti u budućnosti ako budemo svjesni naših korijena i vrijednosti koje su te antikne civilizacije živjele", naglašava Šutalo.
Nastavni plan i program u katoličkim školskim centrima prilagođen je europskim standardima, što nije samo klasično učenje već i usmjerenje učenika u budući život, kaže ravnatelj KŠC iz Bihaća don Slavo Grgić.
„Kroz zadnje godine školovanja, treći i četvrti razred, radimo na njihovoj profesionalnoj orijentaciji – što bi oni željeli upisati, što bi željeli studirati, što, gdje, u kojem gradu. Djeca iz mog kraja, iz Bihaća, uglavnom upisuju fakultete u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, Beču, Gracu, tako da nam je to već jedna opredijeljenost uz to što nam je to i zemljopisno blizu i, naravno, i roditeljima povoljno. Osim toga, radimo i na njihovom razvijanju svijesti – da budu drugima na pomoć, da budu tolerantni, da razumiju druge kulture, vjere, bogomolje, vodimo ih na razne izlete. Tako stvaramo njima jednu svijest - raditi i živjeti od svoga rada, promovirati suživot i toleranciju i bolji život svih nas", kaže Grgić.
Don Anto Ledić, ravnatelj KŠC iz Zenice, u javnosti poznat kao vrhunski sportista i rock glazbenik, smatra da su ovi centri sinonim Europe u BiH.
"Uopće ne smatram da bismo trebali ići u Evropu, nego bi Evropa trebala doći ovdje i vidjeti na koji način katolički školski centri odgajaju čovjeka, jednog Evropljanina, na kojim temeljima i koji su ciljevi postizanja onoga što je nama prioritet i svetost, a to je odgojiti čovjeka za sadašnjost da bi nam bolja bila budućnost", ističe Ledić.
Sličnog mišljenja je i ravnatelj iz Tuzle, vlč. Vlatko Rosić. On kaže da odrednica "škola za Europu" ne znači da su ovo europske škole, već vizija centara i put u Europu kojoj se toliko teži.
"Odgojem i obrazovanjem naših učenika u Katoličkom školskom centru mi želimo biti nositelji te reforme, tog hoda, tog puta ka Europi. Naši učenici, danas-sutra, kada budu odrasli ljudi, da ovim što smo mi nastojali pružiti u ovoj školi oni budu nositelji tog zamaha u Europi, u kojoj se nadamo da ćemo jednog dana biti dio", kaže Rosić.
Iskustva katoličkih školskih centara u BiH do sada su pokazala da su brojni učenici, nakon srednjih škola otišli na studije u zemlje Europske unije. Mnogi od njih su se vratili i postali profesori u školama koje su i sami završili.
