Posljednje informacije o nestanku saudijskog novinara Džamala Kašogija, kažu da turski istražitelji ponovo pretražuju saudijski konzulat u Istanbulu, kao i da je istraga proširena na rezidenciju generalnog konzula Mohamada al-Ktaibija, dok su provladini turski mediji objavili video snimak koji pokazuje da je muškarac blizak princu Mohamadu Bin Salmanu, poznatom i kao MBS, ušao u konzulat u Istanbulu 2. oktobra kada je Kašogi nestao.
Istovremeno je The Washington Post (WP) objavio posljednju kolumnu koju je Džamal Kašogi napisao za ovaj američki dnevnik prije nestanka.
Poziv na slobodu štampe širom arapskog svijeta, tema je posljednje kolumne koju je Džamal Kašogi napisao za The Washington Post prije nestanka. Uredništvo medija je, objavljujući je, saopštilo da su se na ovaj korak odlučili kada su prihvatili činjenicu da se Kašogi neće vratiti.
"Dobila sam ovu kolumnu od prevodioca i asistenta Džamala Kašogija, dan nakon što je objavljeno da je nestao u Istanbulu. Post je zadržao objavljivanje zato što smo se nadali da će se Džamal vratiti i da ćemo je zajedno urediti. Sada moram da prihvatim: To se neće dogoditi. Ovo je njegov posljednji tekst i ja ću ga prirediti za Post. Ova kolumna savršeno pokazuje njegovu posvećenost i strast za slobodu u arapskom svijetu. Slobodu za koju je očigledno dao život. Ja ću zauvijek biti zahvalna što je odabrao Post za svoj posljednji novinarski dom prije godinu dana i dao nam šansu da zajedno radimo", napisala je Karen Attiah, urednik rubrike Globalno mišljenje u WP.
Sam Kašogi je u kolumni ukazao na uzaludne nade, novinara, profesora, akademika ali i običnih građana, koje je u arapskom svijetu proizvelo Arapsko proljeće 2011. Širom arapskog svijeta očekivala se emancipacija od hegemonije tamošnjih vlada, konstantnih intervencija u medije i cenzure informacija.
Nada se brzo ugasila, a pritisak vlada na medije, novinare, intelektualce i aktiviste postao još brutalniji. Kašogi je to ilustrovao podatkom Freedom Housea za 2018., da su sve države arapskog svijeta neslobodne, izuzimajući Tunis koji je slobodan, te Jordan, Maroko i Kuvajt koji imaju djelimičnu slobodu medija.
Drugi primjer je njegov prijatelj ugledni saudijski pisac Saleh al-Salehi, autor jedne od najpoznatijih kolumni ikad napisane u saudijskoj štampi. Danas je na odsluženju petogodišnje zatvorske kazne, koju je bez propisanog pravosudnog procesa, dobio zbog komentara koji su kontrirali saudijskom establišmentu.
Arapskom svijetu treba mediji kao Radio Sloboda Evropa
Navodeći još niz primjera Kašogi je konstatovao i da rastuće brutalni trend pritisaka na medije za sobom više nije proizvodio snažne i oštre reakcije međunarodne zajednice. Internet, za kojeg se vjerovalo da je oruđe slobode za protok informacija takođe je postao predmet cenzure i pritisaka.
Gore pomenutih nekoliko oaza slobode i djelimične slobode međutim uzdržane su od pružanja ruku ostalim medijima i novinarima u arapskom svijetu, stoga se, kako je napisao Džamal Kašogi, arapski svijet suočava na sopstvenom verzijom Željezne zavjese, koju nijesu uveli spoljni akteri već domaće sile, odlučene da se po svaku cijenu zadrže na vlasti.
"Tokom Hladnog rata, Radio Slobodna Evropa, koji je godinama izrastao u ključnu instituciju, igrao je važnu ulogu u pothranjivanju i održavanju nade u slobodu. Arapima treba nešto slično", napisao je svom zadnjem tekstu Džamal Kašogi.
"Arapski svijet treba modernu verziju starog transnacionalnog medija da bi građani mogli biti infomisani o globalnim događajima. Još važnije, mi moramo da obezbijedimo platformu za arapske glasove... Kroz kreiranje jednog nezavisnog međunarodnog foruma, izolovanog od uticaja nacionalističkih vlada koje šire propagandu mržnje, obični ljudi u arapskom svijetu će takođe moći da se osvrnu na strukturne probleme sa kojima se njihova društva suočavaju", zaključio je Kašogi u posljednjoj kolumni za WP napisanoj prije nestanka u saudijskom konzulatu u Istanbulu, koju je uredništvo odlučilo da objavi nakon što je postalo gotovo izvjesno da nije živ.
Pretres rezidencije konzula, detalji mučenja u medijima
U međuvremenu su turski istražitelji jutros zorom izašli iz saudijskog konzulata koji su cijelu noć ponovo češljali u potrazi za tragovima, kako vjeruju, užasnog ubistva koje je, prema njihovim tvrdnjama, izvelo 15 saudijskih specijalaca, koji su kobnog 2. oktobra na par sati došli specijalnim avionom iz Rijada u Istanbul, među njima i jedan forenzički stručnjak sa šegom za kosti.
Istovremeno su turski provladini mediji prikazali video snimak jednog člana pomenute grupe, na kojem se vidi muškarac za kojeg se vjeruje da je "mastermind" ubistva, blizak saudijskom princu Mohamadu Bin Salmanu.
Dnevnik Sabah je objavio da ovaj čovjek potom ulazi u rezidenciju saudijskog generalnog konzula, a potom se odjavljuje iz hotela i napušta Tursku 2. oktobra.
Associated Press (AP) navodi da nijesu bili u mogućnosti da nezavisno potvrde njegov identitet, ali je The Guardianov izvještač iz Istanbula javio da su turski policajci pretres proširili i na rezidenciju saudijskog konzula Mohamada al-Ktaibija.
Osobu blisku princu MBS-u The New York Times u srijedu identifikovao kao Muhtela Abdulaziza Mutreba. U opširnom tekstu i na seriji fotografija on je prikazan u pratnji Mohamada bin Salmana, tokom njegove višednevne posjete SAD u aprilu.
Turske izvori su ponovo rekli Reutersu da tamošnje vlasti maju audio snimak Kašogijevog ubistva u konzulatu, a američki predsjednik Donald Trump je od Ankare zatražio da mu predaju snimak.
I dnevnik Yeni Safak, takođe provladin mediji objavio je u srijedu detalje užasavajućeg snimka mučenja Kašogija, koje navodno posjeduje turska vlast, a na kojima se čuje da su ga mučili tako što su mu kidali prste, a nakon ubistva su ga naknadno obezglavili i isjekli ostale dijelove tijela.
The New York Times je citirao visokog turskog zvaničnika koji je potvrdio da su tačni navodi objavljeni u ovom turskom listu. Dvojica turskih zvaničnika koje je kontaktirao Reuters, odbila su, pak, da daju potvrdu tih navoda.
Facebook Forum