Vašington i Rijad imaju poluge moći jedni nad dugima, a njihova upotreba imala bi cijenu.
Sjedinjene Američke Države i Saudijska Arabija imaju uzajamne međuzavisne odnose već sedam decenija i uglavnom ih obje strane koriste kao sredstvo za pogađanje: kraljevstvo će upumpavati novac, a svjetska supersila će garantovati bezbjednost.
Interesi koji obavezuju i ponekad razdvajaju dvije strane se kreću u rasponu od cijena nafte, obuzdavanja Irana, preko kontraterorizma, te ratova u Siriji i Jemenu, saudijskim investicijama u SAD, sve do napora da se razriješi izraelsko-palestinski sukob.
Odnosi dvije strane su zategnuti od 2. oktobra i nestanka saudijskog novinara i saradnika The Washington Posta, Džamala Kašogija, nakon što je ušao u saudijski konzulat u Istanbulu. Turska vjeruje da je ubijen u konzulatu, a njegovo tijelo uklonjeno. Saudijska Arabija je to negirala, ali prema objavljenim izvještajima razmatraju mogućnost da incident opišu kao pokušaj „ispitivanja koji je loše pošlo“.
Reuters je sabrao sve poluge koje Saudijska Arabija i SAD imaju jedna nad drugom i rizike od njihove upotrebe.
Nafta
Kao najveći svjetski izvoznik nafte, Saudijska Arabija ima određenu sposobnost da upravlja tržištem tako što će obuzdati cijene nafte, smanjiti snabdijevanje ili povećati cijene.
Kraljevstvo generalno traži najpovoljniji način da maksimalizuje sadašnje prihode od nafte, a da ne ugrozi buduću zaradu, što bi se moglo dogoditi ako cijene porastu tako visoko da ohlade zahtjeve za snabdijevanjem ili podstaknu razvoj alternativa.
Saudijskoj Arabiji trebaju prihodi od nafte da bi finansirali državne troškove i njihov Javni investicioni fond, samostalni fond za bogatstvo, previđen da igra ključnu ulogu u njihovoj strateškoj težnji za razvojem drugih industrija, koje nemaju veze sa naftom.
U nedjelju, 14. oktobra, Saudijska press agencija (SPA) citirala je neimenovane izvore koji su poslali prikrivene prijetnje kao odgovor na pritisak, koristeći upravo snabdijavanje naftom kao sredstvo.
Sa proizvodnim bumom u Americi, nafte iz škriljaca, SAD su manje zavisnost od uvezene nafte. Ali bi u svakom slučaju saudijska odluka da smanji globalno snabdijavanje i poveća cijenu nanijela štetu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu tako što bi smanjila ekonomski rast i pokvarila njegove šanse za reizbor 2020.
Time bi mogli takođe podriti američke napore da obuzdaju prihode Irana od nafte, što je dio velike američke strategije prisiljavanja Teherana da obustavi nuklearne aktivnosti, raketni program kao i podršku svojim saveznicima i Siriji, Jemenu, Libanu i Iraku.
Visoke cijene nafte bi povećale prihode Irana baš u momentu kada Vašington želi da ih redukuje. Trump je 29. septembra zvao saudijskog kralja Salamana da bi razmotrili napore za održavanje snabdijavanja tržišta nafte koje bi osiguralo stabilnost i globalni ekonomski rast, izvijestila je saudijska državna agencija SPA.
Prodaja oružja
Trump je slao pomiješane signale o tome želi li ili ne da kazni Saudijsku Arabiju za nestanak Kašogija. Dok je u subotu 13. oktobra, obećao "tešku kaznu" za Saudijsku Arabiju ukoliko Kašogi bude ubijen u konzulatu, Trump je iskazao i svoju nevoljnost da obustavi američku prodaju oružja, obrazlažući da bi to koštalo američke radnike i bilo na korist ruskih i kineskih kompanija.
Stručnjak za naoružanje William Hartung iz Centra za međunarodnu politiku, američki istraživač, smatra da instaliranje američke avio baze i drugih vojnih sistema u Saudijskoj Arabiji čine malo izglednu mogućnost da bi Rusija i Kine mogle zamijeniti američke trgovce oružjem.
Američki Kongres bi mogao djelovati samostalno i zaustaviti prodaju oružja.
"Ja ću da sankcionišem đavola u Saudijskoj Arabiji“, rekao je republikanski senator Lindsey Graham za Fox televiziju, da bi u posebnom intervjuu za Fox radio poručio: "Ja bih suspendovao prodaju oružja sve dok je on (princ prestolonasljednik Mohamad Bin Salman) na vlasti".
No u svakom slučaju, Kongres neće zasjedati do 13. novembra, i bijes američkih zakonodavaca bi do tada bi mogla splasnuti.
Jemen / Iran
Američki zakonodavci su inače sve više zabrinuti zbog rata u Jemenu koji predvodi koalicija na čijem je čelu Saudijska Arabija, zbog sve većeg broja civilnih žrtva. Slučaj Kašogi bi mogao naglasiti pozive Kongresa da se obustavi američka podrška saudijskoj koaliciji.
Američka vojska puni gorivo za avione saudijske koalicije koja izvodi vazdušne udare protiv hutskih pobunjenika koje podržava Iran, a takođe je angažovana u ograničenom dijeljenju obavještajnih podataka.
Mali broj američkih specijalnih jedinica nalazi se na saudijsko-jemenskoj granici da bi pomogli odbranu kraljevstva od raketa koje Huti ispaljuju na Saudisjku Arabiju. Jemen je samo jedno od poprišta gdje sunitske zalivske države kao što je Saudijska Arabija vode bitku za regionalnu supremaciju sa šiitskim Iranom.
I SAD i Saudijska Arabije žele da obuzdaju Iran, i Vašington zavisi od Rijada koji im služi kao bedem protiv iranskog uticaja, naročito u Siriji i Libanu.
Izraelsko-palestinski mir
Trumpov savjetnik i zet Jared Kushner nada se da će ugovoriti mirovni sporazum između Izraela i Palestine, ali je obezbjeđivanje saudijske podrške za to krucijalno. Saudijska Arabija je rekla arapskim saveznicima da ne podrže niti jedan plan koji ne bude podrazumijevao rješenje za status Jerusalima ili pravo izbjeglica na povratak, čime su malo popustili strahovi da bi kraljevstvo moglo podržati početni američki plan koji je o ključnim pitanjima u potpunosti na liniji težnji Izraela.
Postoje sumnje da Trump može osigurati mirovni sporazum nakon njegove odluke da prizna Izrael kao prijestonicu prošlog decembra, i prebaci američku ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim u maju. Ako Saudijska Arabija ostane pri nedavanju podrške za plan koji će biti ponuđen, Trumpovi napori će vjerovatno biti uzaludni.
Kontraterorizam
Američki zvaničnici su kritikovali Saudijsku Arabiju zbog sporog odgovora na al-Kaidu nakon 11. septembra 2001. i terorističkog napada na SAD, ali se mnogo toga promijenilo kada su napadači pogodili mete u Rijadu 2003. godine, što je podstaklo zajedničku kampanju za izbacivanje al-Kaide iz kraljevstva.
Američki zvaničnici sada hvale saudijsku saradnju u kontraterorizmu kao neprocjenjivu, imajući u vidu obavještajne podatke saudijskih operativca koji su osigurani tako što otkrili neotkrivene mreže plemenskih i porodičnih veza i infiltrirali se u uporišta militanata.
Dojave Rijada pomogle su sprječavanju planiranog samoubilačkog bombaškog napada na avion iznad Detroita 2009. te otkrili bombu kamufliranu kao toner za štampač u Dubaiju na avionu koji je letio za Čikago u oktobru 2010.
Zbog toga što su takve operacije u interesu obje države, nije za očekivati da će ih Vašington ugroziti brzopletom i oštrom reakcijom na Kašogijev nestanak.
Facebook Forum