Nakon 15 mjeseci od hapšenja i skoro 14 godina od podizanja optužnice, u Hagu je počelo suđenje Radovanu Karadžiću, bivšem lideru bosanskih Srba, optuženom za genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene na teritoriji BiH od 1992. do 1995. godine.
Karadžić se, kako je najavio, nije pojavio u sudnici, ali je predsjedavajući sudija rekao da se njegova odluka o nepojavljivanju može shvatiti kao dobrovoljno odricanje da prisustvuje postupku koji se vodi protiv njega. Uvodna riječ Tužilaštva biće nastavljena narednog ponedjeljka, a postoji mogućnost da Karadžiću bude nametnut branitelj ako on odluči da se ne pojavljuje u sudnici.
Sudsko vijeće Haškog tribunala odlučilo je da Tužilaštvo počne uvodnu riječ u procesu protiv Radovana Karadžića iako se optuženi ni danas nije pojavio u sudnici. Predsjedavajući sudija O’Gon Kwon, nakon što je konstatovao da Karadžića ponovo nema u sudnici, podsjetio je da je on i pismeno i usmeno upozoren kakve posljedice može, kako je rekao, imati njegov izbor.
Predsjedavajući sudija još jednom je upozorio da se može dogoditi da se Karadžiću nametne branilac, te da će sav materijal sa današnjeg pretresa biti dostavljen optuženom. „U svijetlu toga da se optuženi dobrovoljno i nedvosmisleno odrekao svog prava da prisustvuje postupku vijeće smatra da ovaj postupak može da se nastavi u njegovom odsustvu“, objasnio je sudija.
Uvodnu riječ Tužilaštva počeo je tužitelj Alen Tiger. Podsjetio je da je Karadžić bio vrhovni komandant vojske koja je zločinima počinila etničko čišćenje, terorisala civile u Sarajevu i počinila genocid nad 7.000 Bošnajka u Srebrenici.
„Godinama vrhovni komandant je naređivao svojim snagama da vrše kampanju prisilnog izvojevavanja monoetničke države iz teritorije etnički mješovite zemlje. Iako su Žepa i Srebrenica izmicale iz njegovih šaka, on je etnički očistio ogromne dijelove Bosne i Hercegovine i opkolio i stavio pod opsadu glavni grad. Čak i prije nego što je taj poduhvat počeo, vrhovni komandant je objasnio u oktobru 1991, godine šta slijedi Sarajevu“, rekao je Tiger.
Nakon uvodne riječi Tužilaštva, koja bi trebala biti okončana početkom naredne sedmice, ukoliko se Karadžić ne pojavi na suđenju, vijeće će donijeti odluku o eventualnom nametanju branioca.
Žene iz Srebrenice iščekuju početak procesa pred zgradom u Hagu
Autorica knjige „Na Drini genocid“ Edina Bećirević smatra da je izvjesno da će Karadžiću biti nametnut pravni zastupnik. „Moja procjena je da će mu nametnuti branioca jer je Karadžić odlučio da po svaku cijenu opstruira taj proces i on traži više mjeseci za pripremu", ocjenjuje Bećirević i dodaje:
"Međutim, čak će i to nametanje branioca taj proces, ipak, odložiti za barem dva do tri mjeseca, ali činjenica da će mu nametnuti branioca znači da nakon ta tri mjeseca kad zaista počne proces, on bi se trebao odvijati bez zastoja i bez nepotrebnih zakašnjenja.“
SUDIJE ODLUČNE DA SPREČE OPSTRUKCIJU
Janko Velimirović iz Instituta za istraživanje ratnih zločina RS drugačijeg je mišljenja. „Više sam uvjeren da neće i kad krene taj žalbeni postupak i kad se sagledaju sve okolnosti, pretpostavljam da će mu se dozvoliti još neki vremenski period za pripremu odbrane. Ali ne isključujem ni tu mogućnost da se nametne branilac, ali tada sam postupak ide u nekom drugom smjeru, pa mislim da će se tu naći neko kompromisno rješenje“, objašnjava on.
Odluka sudskog vijeća da bez prisustva Karadžića Tužilaštvo otpočne uvodnu riječ, pokazuje da je Tribunal odlučan da proces protiv njega bude efikasan i brz, kako je to i najavljivano, kaže Merdijana Sadović iz Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje. Podsjeća da je do sada jedini pokušaj nametanja branioca Vojislavu Šešelju neslavno završio.
„Ja mislim da je upravo to što sada sudije u slučaju protiv Karadžića pokušavaju da učine znači pokušavaju na svaki način upozoriti Karadžića na moguće posljedice njegovog nesarađivanja sa sudom, a jedna od tih posljedica je svakako nametanje pravnog zastupnika, a sve u cilju da bi izbjegli to da im u slučaju takvog razvoja događaja žalbeno vijeće poništi odluku ukoliko dođe do nametanja pravnog zastupnika Karadžiću.“
SITUACIJA DALEKO OD ZADOVOLJAVAJUĆE
Sudije Haškog tribunala moraće da donesu odluku o imenovanju advokata za bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, ako on nastavi da bojkotuje suđenje, izjavio je danas glavni tužilac Suda u Hagu Serž Bramerc.
On je ocijenio da je sadašnja situacija za Tužilaštvo daleko od zadovoljavajuće.
"Mi smatramo da je sada vrijeme da počne suđenje i da počne da se govori o ratnim zločinima koji su se dogodili na terenu", rekao je Bramerc belgijskim medijima.
Serge Brammertz
Sudsko vijeće upozorilo je juče Karadžića da se suđenje u određenim okolnostima može vršiti i bez prisustva optuženog, te da, ako optuženi nastavi sa opstrukcijama suđenja, postoje mere koje će se protiv njega preduzeti, a jedna od njih je određivanje njegovog zastupnika.
Tužiteljka Hildegard Erc-Reclaf izjavila je da, ako se uzmu u obzir prethodni podnesci i reči optuženog na početak suđenja bi se čekalo još približno osam meseci, jer je pre dva meseca govorio da mu je potrebno otprilike 10 meseci da se pripremi za suđenje.
Radovan Karadžić pred Tribunalom u Hagu optužen je u dvije tačke za genocid. Optužnica ga tereti i za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti uključujući progone, istrebljenje, ubistva i deporatacije izvršene u periodu od 1992. do 1995. godine.
Detalje o slučaju Karadžić kao i optužnicu protiv njega možete pročitati OVDJE
Uprkos nastojanjima sudskog vijeća da se optužnica protiv Karadžića sažme, odnosno da se ohrabri Tužilaštvo da odredi lokacije i incidenate koje bi moglo da izostavi iz ovog postupka, Tužilaštvo se opredijelilo da to ne učini. Karadžić se tako tereti za genocid počinjen u Srebrenici, te u sedam drugih bosanskohercegovačkih opština, kao i za zločine počinjene u 27 opština i kampanju “snajperisanja i granatiranja Sarajeva”.
Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.
Optužnica protiv Karadžića usredsređena je na etničko čišćenje Muslimana i Hrvata širom BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u istom periodu; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995.
Karadžić se, kako je najavio, nije pojavio u sudnici, ali je predsjedavajući sudija rekao da se njegova odluka o nepojavljivanju može shvatiti kao dobrovoljno odricanje da prisustvuje postupku koji se vodi protiv njega. Uvodna riječ Tužilaštva biće nastavljena narednog ponedjeljka, a postoji mogućnost da Karadžiću bude nametnut branitelj ako on odluči da se ne pojavljuje u sudnici.
Sudsko vijeće Haškog tribunala odlučilo je da Tužilaštvo počne uvodnu riječ u procesu protiv Radovana Karadžića iako se optuženi ni danas nije pojavio u sudnici. Predsjedavajući sudija O’Gon Kwon, nakon što je konstatovao da Karadžića ponovo nema u sudnici, podsjetio je da je on i pismeno i usmeno upozoren kakve posljedice može, kako je rekao, imati njegov izbor.
Karadžić je odlučio da po svaku cijenu opstruira taj proces
Predsjedavajući sudija još jednom je upozorio da se može dogoditi da se Karadžiću nametne branilac, te da će sav materijal sa današnjeg pretresa biti dostavljen optuženom. „U svijetlu toga da se optuženi dobrovoljno i nedvosmisleno odrekao svog prava da prisustvuje postupku vijeće smatra da ovaj postupak može da se nastavi u njegovom odsustvu“, objasnio je sudija.
Uvodnu riječ Tužilaštva počeo je tužitelj Alen Tiger. Podsjetio je da je Karadžić bio vrhovni komandant vojske koja je zločinima počinila etničko čišćenje, terorisala civile u Sarajevu i počinila genocid nad 7.000 Bošnajka u Srebrenici.
„Godinama vrhovni komandant je naređivao svojim snagama da vrše kampanju prisilnog izvojevavanja monoetničke države iz teritorije etnički mješovite zemlje. Iako su Žepa i Srebrenica izmicale iz njegovih šaka, on je etnički očistio ogromne dijelove Bosne i Hercegovine i opkolio i stavio pod opsadu glavni grad. Čak i prije nego što je taj poduhvat počeo, vrhovni komandant je objasnio u oktobru 1991, godine šta slijedi Sarajevu“, rekao je Tiger.
Nakon uvodne riječi Tužilaštva, koja bi trebala biti okončana početkom naredne sedmice, ukoliko se Karadžić ne pojavi na suđenju, vijeće će donijeti odluku o eventualnom nametanju branioca.
Autorica knjige „Na Drini genocid“ Edina Bećirević smatra da je izvjesno da će Karadžiću biti nametnut pravni zastupnik. „Moja procjena je da će mu nametnuti branioca jer je Karadžić odlučio da po svaku cijenu opstruira taj proces i on traži više mjeseci za pripremu", ocjenjuje Bećirević i dodaje:
"Međutim, čak će i to nametanje branioca taj proces, ipak, odložiti za barem dva do tri mjeseca, ali činjenica da će mu nametnuti branioca znači da nakon ta tri mjeseca kad zaista počne proces, on bi se trebao odvijati bez zastoja i bez nepotrebnih zakašnjenja.“
SUDIJE ODLUČNE DA SPREČE OPSTRUKCIJU
Janko Velimirović iz Instituta za istraživanje ratnih zločina RS drugačijeg je mišljenja. „Više sam uvjeren da neće i kad krene taj žalbeni postupak i kad se sagledaju sve okolnosti, pretpostavljam da će mu se dozvoliti još neki vremenski period za pripremu odbrane. Ali ne isključujem ni tu mogućnost da se nametne branilac, ali tada sam postupak ide u nekom drugom smjeru, pa mislim da će se tu naći neko kompromisno rješenje“, objašnjava on.
Odluka sudskog vijeća da bez prisustva Karadžića Tužilaštvo otpočne uvodnu riječ, pokazuje da je Tribunal odlučan da proces protiv njega bude efikasan i brz, kako je to i najavljivano, kaže Merdijana Sadović iz Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje. Podsjeća da je do sada jedini pokušaj nametanja branioca Vojislavu Šešelju neslavno završio.
„Ja mislim da je upravo to što sada sudije u slučaju protiv Karadžića pokušavaju da učine znači pokušavaju na svaki način upozoriti Karadžića na moguće posljedice njegovog nesarađivanja sa sudom, a jedna od tih posljedica je svakako nametanje pravnog zastupnika, a sve u cilju da bi izbjegli to da im u slučaju takvog razvoja događaja žalbeno vijeće poništi odluku ukoliko dođe do nametanja pravnog zastupnika Karadžiću.“
SITUACIJA DALEKO OD ZADOVOLJAVAJUĆE
Sudije Haškog tribunala moraće da donesu odluku o imenovanju advokata za bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, ako on nastavi da bojkotuje suđenje, izjavio je danas glavni tužilac Suda u Hagu Serž Bramerc.
On je ocijenio da je sadašnja situacija za Tužilaštvo daleko od zadovoljavajuće.
"Mi smatramo da je sada vrijeme da počne suđenje i da počne da se govori o ratnim zločinima koji su se dogodili na terenu", rekao je Bramerc belgijskim medijima.
Sudsko vijeće upozorilo je juče Karadžića da se suđenje u određenim okolnostima može vršiti i bez prisustva optuženog, te da, ako optuženi nastavi sa opstrukcijama suđenja, postoje mere koje će se protiv njega preduzeti, a jedna od njih je određivanje njegovog zastupnika.
Tužiteljka Hildegard Erc-Reclaf izjavila je da, ako se uzmu u obzir prethodni podnesci i reči optuženog na početak suđenja bi se čekalo još približno osam meseci, jer je pre dva meseca govorio da mu je potrebno otprilike 10 meseci da se pripremi za suđenje.
Radovan Karadžić pred Tribunalom u Hagu optužen je u dvije tačke za genocid. Optužnica ga tereti i za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti uključujući progone, istrebljenje, ubistva i deporatacije izvršene u periodu od 1992. do 1995. godine.
Detalje o slučaju Karadžić kao i optužnicu protiv njega možete pročitati OVDJE
Optužen za genocid i druga zlodjela
OPTUŽEN ZA GENOCID I DRUGA ZLODJELAUprkos nastojanjima sudskog vijeća da se optužnica protiv Karadžića sažme, odnosno da se ohrabri Tužilaštvo da odredi lokacije i incidenate koje bi moglo da izostavi iz ovog postupka, Tužilaštvo se opredijelilo da to ne učini. Karadžić se tako tereti za genocid počinjen u Srebrenici, te u sedam drugih bosanskohercegovačkih opština, kao i za zločine počinjene u 27 opština i kampanju “snajperisanja i granatiranja Sarajeva”.
Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još sedam bosanskih opština, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.
Optužnica protiv Karadžića usredsređena je na etničko čišćenje Muslimana i Hrvata širom BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u istom periodu; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995.
