Dugotinjajući sukob između vladajućeg DPS-a Mila Đukanovića i SDP-a Ranka Krivokapića, eskaliao je uoči lokalnih izbora. Iako je nemoguće odgovoriti da li će koalicioni savez opstati, odnosno da li su međusobnim optužbama i razlikama ove dvije stranke otišle predaleko, podsjećamo na najkrupnija sporenja, koja su u posljednje vrijeme dospjela u žižu javnosti.
Iako je tokom proteklih 15 godina bilo razlika po raznim političkim pitanjima između članica vladajuće koalicije DPS i SDP, situacija oko Kombinata aluminijuma i sukob učinila otvorenim. Krivokapićeva SDP se protivila prelivanju dugova KAP-a na leđa crnogorskih poreskih obveznika i za takav svoj stav dobila većinu u parlamentu.
Đukanović je optužio parlament da opstruira rješenje situacije u KAP-u.
"Opstanak i uspjeh KAP je više nego ikada neizvjestan prevashodno zato što prijedlog Vlade za rešavanje ovog važnog pitanja za ekonomski i društevni razvoj Crne Gore nije dobio zeleno svijetlo u parlamentu".
Suprotno, za Krivokapića uzroci problema su u neznanju i korupciji.
"Brisanje neznanja i hvatanje onih koji su potencijalno korumpirani. To je rješenje za KAP od početka. Pokušaj nekih iz DPS da zamagle stvar da smo svi krivi da oni ne bi bili krivi neće ići", istakao je.
Podsjetimo, SDP prethodno na predsjedničkim izborima nije podržao kandidata DPS-a Filipa Vujanovića, što je bio politički presedan da jedna članca koalicije ne podrži kandidata svog koalicionog partnera. Povodom afere „Snimak“ koja mjesecima potresa crnogorsku političku scenu o čije razriješenje traži i Brisel, a odnosi se na zloupotrebu državnih resursa od strane Đukanovićevih socijalista u izborne svrhe, došlo je do razmimoilaženja među partnerima.
Naime, Đukanović smatra da nema mjesta odgovornosti njegove partije:
"Sada se potencira pitanje utvrđivanja potencijalne političke odgovornosti. Očekujete da će DPS da prihvati sugestiju naše političke konkurencije šta da radimo unutar naših redova? Da se diferenciramo kao u dobra stara, komunistička vremena?"
Dok Krivokapić smatra da bi DPS mora preispitati svoju odgovornost za ovu aferu:
"Ja sam tu pokušao da tu budem prijateljski savjetodavan da vide da li postoji politička odgovornost. Na kraju, mislim da negdje u politici morate preuzeti objketivnu odgovornost i kada nijeste subjektivno odgovorni i reći moja partija trpi, moja zemlja trpi".
Osveštanje Hrama Hristovog vaskrsenja SPC u Podgorici bila je još jedna tačka spora. Vlada na čelu sa Đukanoviće je aktivno učestvovala i finansijski pomogla taj projekat. A sam Đukanović je od Amfilohija mitropolita SPC dobio povelju kao dobrotvor hrama. Za Krivokapića je ovaj gest bio neprihvatljiv, s obzirom na ulogu SPC u negiranju crnogorske nacije.
"Taj hram nije hram, niti je ta proslava u slavu Srpske crkve nego je to politički interes DPS kao što je bio kada su počeli da je zidaju. On je formirao na vladi to tijelo za proslavu Milanskog edikta gdje nema niti jedne državne zastave i dobili su za to svi plakete i nagrađeni su iz ruku ljudi kojima je glavna poruka bila da smo mi kao Crnogorci kopilad, da smo izmišljena nacija i da kao takva ne postojimo. Ja im zamjetram što je njihovo poslovno opredjeljenje, a ne političko ili ideološko".
Neslaganje oko medija
I po pitanju aktuelnog sukoba u Crnoj Gori između dvije grupacije medija, koalicioni partneri nemaju isto mišljenje. Dio medija koji oštro kritikuju vlast, Đukanović je više puta nazvao medijskom mafijom smatrajući ih odgovornim za sve afere.
"Mogu da kažem da se onoliko afera koliko proizvođači afera su istrajni u njihovom kreiranju i tu mediji imaju važnu ulogu. Imali smo prilike da tragove takvog djelovanja medija vidimo na nedavnoj izložbi koja se bavila naslovnicama crnogorskih medija koje su objavili tokom posljednjih godina".
Krivokapić, iako i sam ima primjedbi na izvještavanje tog djela medija, ipak smatra da su korisni za demokratske procese.
"Prvo ne mislim da je bilo kakva medijska mafija. Mislim da imamo medij iz tog konsorcijuma koji je takođe pisao čak i neistine. Ali mislim da su ti mediji neophodni ovom društvu i da bi bez njih bilo manje demokratije u društvu i da bi bez njih ovo društvo bilo drastično gore. Ako gledam sistemsku potrebu ove države za tim medijima mislim da su korisni i da treba da postoje i da nijesu medijska mafija", kazao je.
Dvije članice koalicije nikada nisu imale ni najmanje razlike kad su u pitanju spoljnopolitički prioriteti Crne Gore, odnosno potrebu da se Crna Gora priključi NATO savezu. Međutim u posljednjem intervjuu Tv Vijesti, Krivokpić je eksplicitno rekao da kod njih, ali i kod dijela međunarodne javnosti, postoji sumnja u spremnost DPS-a da ispuni sve kriterijume neophodne za ulazak u NATO.
"Pojavljuju se te sumnje, ne samo kod nas u SDP-u već takve sumnje more i naše partnere. Moramo dati jasne odgovore u ovoj završnoj fazi trke da smo bez ostatka za to, ova vlast koja je rekla da jeste svojim činjenjem u oblasti NATO, vladavine prava, finansiranja, javne podrške, reforme bezbjednosnog sektora", kazao je Krivokapić.
Iako je tokom proteklih 15 godina bilo razlika po raznim političkim pitanjima između članica vladajuće koalicije DPS i SDP, situacija oko Kombinata aluminijuma i sukob učinila otvorenim. Krivokapićeva SDP se protivila prelivanju dugova KAP-a na leđa crnogorskih poreskih obveznika i za takav svoj stav dobila većinu u parlamentu.
Đukanović je optužio parlament da opstruira rješenje situacije u KAP-u.
"Opstanak i uspjeh KAP je više nego ikada neizvjestan prevashodno zato što prijedlog Vlade za rešavanje ovog važnog pitanja za ekonomski i društevni razvoj Crne Gore nije dobio zeleno svijetlo u parlamentu".
Suprotno, za Krivokapića uzroci problema su u neznanju i korupciji.
"Brisanje neznanja i hvatanje onih koji su potencijalno korumpirani. To je rješenje za KAP od početka. Pokušaj nekih iz DPS da zamagle stvar da smo svi krivi da oni ne bi bili krivi neće ići", istakao je.
Podsjetimo, SDP prethodno na predsjedničkim izborima nije podržao kandidata DPS-a Filipa Vujanovića, što je bio politički presedan da jedna članca koalicije ne podrži kandidata svog koalicionog partnera. Povodom afere „Snimak“ koja mjesecima potresa crnogorsku političku scenu o čije razriješenje traži i Brisel, a odnosi se na zloupotrebu državnih resursa od strane Đukanovićevih socijalista u izborne svrhe, došlo je do razmimoilaženja među partnerima.
Naime, Đukanović smatra da nema mjesta odgovornosti njegove partije:
"Sada se potencira pitanje utvrđivanja potencijalne političke odgovornosti. Očekujete da će DPS da prihvati sugestiju naše političke konkurencije šta da radimo unutar naših redova? Da se diferenciramo kao u dobra stara, komunistička vremena?"
Dok Krivokapić smatra da bi DPS mora preispitati svoju odgovornost za ovu aferu:
"Ja sam tu pokušao da tu budem prijateljski savjetodavan da vide da li postoji politička odgovornost. Na kraju, mislim da negdje u politici morate preuzeti objketivnu odgovornost i kada nijeste subjektivno odgovorni i reći moja partija trpi, moja zemlja trpi".
Osveštanje Hrama Hristovog vaskrsenja SPC u Podgorici bila je još jedna tačka spora. Vlada na čelu sa Đukanoviće je aktivno učestvovala i finansijski pomogla taj projekat. A sam Đukanović je od Amfilohija mitropolita SPC dobio povelju kao dobrotvor hrama. Za Krivokapića je ovaj gest bio neprihvatljiv, s obzirom na ulogu SPC u negiranju crnogorske nacije.
"Taj hram nije hram, niti je ta proslava u slavu Srpske crkve nego je to politički interes DPS kao što je bio kada su počeli da je zidaju. On je formirao na vladi to tijelo za proslavu Milanskog edikta gdje nema niti jedne državne zastave i dobili su za to svi plakete i nagrađeni su iz ruku ljudi kojima je glavna poruka bila da smo mi kao Crnogorci kopilad, da smo izmišljena nacija i da kao takva ne postojimo. Ja im zamjetram što je njihovo poslovno opredjeljenje, a ne političko ili ideološko".
Neslaganje oko medija
I po pitanju aktuelnog sukoba u Crnoj Gori između dvije grupacije medija, koalicioni partneri nemaju isto mišljenje. Dio medija koji oštro kritikuju vlast, Đukanović je više puta nazvao medijskom mafijom smatrajući ih odgovornim za sve afere.
"Mogu da kažem da se onoliko afera koliko proizvođači afera su istrajni u njihovom kreiranju i tu mediji imaju važnu ulogu. Imali smo prilike da tragove takvog djelovanja medija vidimo na nedavnoj izložbi koja se bavila naslovnicama crnogorskih medija koje su objavili tokom posljednjih godina".
Krivokapić, iako i sam ima primjedbi na izvještavanje tog djela medija, ipak smatra da su korisni za demokratske procese.
"Prvo ne mislim da je bilo kakva medijska mafija. Mislim da imamo medij iz tog konsorcijuma koji je takođe pisao čak i neistine. Ali mislim da su ti mediji neophodni ovom društvu i da bi bez njih bilo manje demokratije u društvu i da bi bez njih ovo društvo bilo drastično gore. Ako gledam sistemsku potrebu ove države za tim medijima mislim da su korisni i da treba da postoje i da nijesu medijska mafija", kazao je.
Dvije članice koalicije nikada nisu imale ni najmanje razlike kad su u pitanju spoljnopolitički prioriteti Crne Gore, odnosno potrebu da se Crna Gora priključi NATO savezu. Međutim u posljednjem intervjuu Tv Vijesti, Krivokpić je eksplicitno rekao da kod njih, ali i kod dijela međunarodne javnosti, postoji sumnja u spremnost DPS-a da ispuni sve kriterijume neophodne za ulazak u NATO.
"Pojavljuju se te sumnje, ne samo kod nas u SDP-u već takve sumnje more i naše partnere. Moramo dati jasne odgovore u ovoj završnoj fazi trke da smo bez ostatka za to, ova vlast koja je rekla da jeste svojim činjenjem u oblasti NATO, vladavine prava, finansiranja, javne podrške, reforme bezbjednosnog sektora", kazao je Krivokapić.