Bilo kakav pritisak na Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) je neprihvatljiv, njegov integritet kao najviše sudske instance u zemlji treba biti zaštićen, a njegove odluke treba poštovati, poručeno je iz Kancelarije Evropske unije u BiH.
"EU poziva entitetska zakonodavna tijela da bez odlaganja imenuju sudije na upraženjena mjesta u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine kako bi se osigurao njegov nesmetan rad", navodi se u saopštenju Kancelarije EU u BiH objavljenom 23. juna.
Iz Kancelarije EU ističu da je odluka da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU "donesena uz razumijevanje da se preduzimaju konkretni koraci, naročito u pogledu jačanja vladavine prava".
Osvrnuli su se i na nedavno doneseni zakon u Narodnoj skupštini Republike Srpske, prema kojem ovaj bh. entitet u svom Službenom glasniku neće više objavljivati odluke visokog predstavnika, što je za Kancelariju "neustavno i pravno neutemeljeno".
"Svaki zakon kojim bi se onemogućilo izvršenje odluka Ustavnog suda u Republici Srpskoj bi jednako tako bio neustavan i pravno neutemeljen", upozorili su.
Narodna skupština RS će u ponedjeljak, 26. juna na kolegijumu odlučiti o datumu posebne sjednice na kojoj će biti riječi o Ustavnom sudu BiH, saopšteno je iz ovog zakonodavnog tijela.
Entitetski parlament je 21. juna usvojio set zaključaka kojima, između ostalog, traže usvajanje Zakona o Ustavnom sudu u državnom parlamentu, te da se poslanici iz RS povuku iz tog parlamenta ako do toga ne dođe.
Vladajuća koalicija u RS je 21. juna na konferenciji za novinare zaprijetila bojkotom Ustavnog suda BiH, nakon što je ta pravosudna institucija svojom odlukom od 19. juna izmjenila pravilnik te spriječila moguće blokade iz RS.
Milorad Dodik, predsjednik RS i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata, najjače političke stranke u tom entitetu, dao je rok Ustavnom sudu do podneva 23. juna da povuče izmjene pravilnika, inače će pokrenuti proceduru usvajanja zakona o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH u RS.
Ustavni sud se nije oglasio povodom Dodikovih prijetnji, te je sazvan kolegijum NSRS.
Ovo pravosudno tijelo je na sjednici 19. juna izbrisalo član pravilnika koji propisuje da sjednicama na kojima se odlučuje o pitanjima ustavnosti zakona donesenih na nivou BiH ili nižim nivoima mora prisustvovati "najmanje jedan sudija iz Republike Srpske i troje sudija iz Federacije".
Ustavni sud ostaje bez sudija iz RS jer je Miodrag Simović otišao u penziju a Narodna skupština RS nije izabrala novog sedam mjeseci, dok je Zlatko M. Knežević najavio da će do kraja ove godine otići u prijevremenu penziju.
Parlament RS je u aprilu ove godine usvojio zaključak kojim poziva Kneževića da podnese ostavku te, između ostalog, pozvala na nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH.
Ustavnom sudu nedostaje i jedan sudija iz Federacije BiH, i to već deset mjeseci, otkad je Mato Tadić otišao u penziju.
Ovo pravosudno tijelo čini devet sudija, od čega četiri (u praksi po dva Bošnjaka i Hrvata) imenuje Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske (u praksi dva Srbina).
Troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i oni su stranci koji ne mogu biti državljani susjednih zemalja.
